„Brojne privredne delegacije iz Njemačke koje su u proteklom periodu posjetile BiH imale su za cilj da ovdje nađu kooperante i firme s kojima mogu sarađivati. Makroekonomsku situaciju i nestabilne političke situacije u Turskoj, Ukrajini, Rusiji, možemo iskoristiti, i dati priliku našoj privredi da sklopi nove ugovore.“ Ovo je naglasila na konferenciji za novinare u Sarajevu Snježana Köpruner, direktorica GS Tvornice mašina u Travniku i predsjednica Udruženja Wirtschaftsverein BiH. Međutim, kako je naglasila, zakoni koji dolaze suprotni su odlukama iz Reformske agende, i direktno utiču na konkurentnost naše privrede.
Izrazila je razumijevanje za Vladu FBiH koja se nalazi u problemima i zato smatra da treba pod hitno zajednički razgovarati sa realnim sektorom i sindikatima, kako bi se zajednički našla rješenja za izlaz iz krize.
„Ovdje govorim o zakonima koji trebaju stupiti na snagu 1. januara 2017. godine. Riječ je o Zakonu o doprinosima i Zakonu o porezima na dohodak. Ovi zakoni direktno ugrožavaju i relani sektor i zaposlenike,“ istakla je Köpruner. Između ostalog navela je da je kontraproduktivno to što će poslodavac ako želi radniku isplatiti naknadu ili pomoć mora platiti doprinose, a zaposlenik na to mora platiti poreze.
Sve ovo kako kaže gvori o tome da Vlada nema sluha za probleme privrednika i da se na Socijalno-ekonomskom vijeću po ovom pitanju ne dešava ništa. Nije jasno ni zbog čega sindikati ćute, jer ovo je važniji problem od kolektivnih ugovora, mišljenja je. Ovi potezi Vlade vode ka jačanju sive ekonomije, kaže predsjendica Udruženja Wirtschaftsverein BiH. Te pojašnjava da je privreda „prisiljena“ ići u sivu ekonomiju ili zatvoriti firme ili otpuštati radnike. Jer ovi zakoni uzrokuju takve posljedice. I nije jasno zašto su ovo dobre odluke za Vladu.
„Kada bi Vlada dala prijedlog na koji način će provesti uštede, onda bi i radnici i poslodavci mogli zajedno napraviti plan ušteda za naredne tri godine. Jasno je da 330.000 zaposlenih u realnom sektoru ne može prehraniti 120.000 zaposlenih u institucijama Vlade FBiH,“ predložila je te navela primjer Vlade Srbije, koja je jasnim reformamam smanjila broj od 15.000 zaposlenih u državnom sektoru. Ako bi zajednički pristupili reformama znali bi da planiramo budućnost, i onda ne bi razmišljali o tome kako pobjeći iz zemlje.
Snježana Köpruner govoreći o konkretnom primjeru GS Tvornice mašina u Travniku rekla je da će se novim zakonima dobit ove kompanije prepolovit. Ove godine imali su oko 4 miliona KM investicija. A slijedeće godine sa ovim novim izdacima ostaće im novaca samo da vraćaju kredite, što znači da neće biti ni novih zapošljavanja.
Uvođenjem ovih zakona smanjuje se dobit poslodavaca, što znači manje investicija i manje zapošljavanja. Za nove investitore to znači ne ulagati u BiH zbog nestabilne zakonske regulative. Ova Vlada ukinula je povlastice izvoznicima vezane za plaćanje poreza na dobit od 10%. Budući da je od uvođenja konvertibilne marke njen kurs fiksno vezan za kurs eura, čime je zanemarena njena vlastita vrijednost izvoznici su u stalnom gubitnku samo na neobračunavanju realne vrijednosti eura. Cijena naših proizvoda je već 10 godina ista, a životni troškovi su se od tada pa na ovamo duplo povećali prokomentarisala je Köpruner.
Prokomentarisala je i rasterećenja privredi koje je Vlada FBiH obećavala, te kaže da su na dugom štapu. Dok je Vlada FBIH u posljednjih 14 mjeseci donijela 12 zakona i akata kojima je dodatno opteretila relani sektor.
Istakla je da je važno i u serdnjoročnom periodu reformirati obrazovanje kako bi se ono bolje povezalo sa tržištem rada. Jer je na biroima za zapošljavanje veliki broj nezaposlenih sa srednjom stručnom spremom, VKV majstora i KV majstora. Međutim, kada se ovi ljudi zaposle kompanije ih moraju stručno obučavati po godinu, dvije i više, što je dodatni udar na privredu.
Zaključila je na kraju da je za sve neophodna vladavina prava i dobro upravljanje, kako to stoji i u Reformskoj agendi.
Martin Gaber, zamjenik direktora Predstavništva njemačke privrede u BiH – AHK, rekao je da su u posljednjem periodu BiH posjetile brojne njemačke delegacije privrednika koji su prijatno iznenađeni pozitivnom slikom i potencijalima bh. privrede. Ali smatraju da se okvirni uslovi poslovanja moraju promijeniti tj. poboljšati.
Najavio je i da će se u Sarajevu 8. decembra, u Domu Mladih na Skenderiji, održati događaj „Njemačka u BiH“, na kojem će se uz podršku Njemačke ambasade u BiH predstaviti kompletan njemački angažman u našoj zemlji. Manifestacija će biti otvorena za sve građane BiH. Ovo će biti i prilika da se dodijeli prva inovacijska nagrada Njemače privrede u BiH.
Predstavništvo njemačke privrede u BiH – AHK u proteklih tri-četiri godine bilježi kontinuiran rast članstva. Trenutno ima oko 140 kompanija članica, od kojih je oko 50% kompanija sa njemačkim vlasništvom, a ostalo su domaće kompanije koje ostvaruju saradnju sa Njemačkom. Među njima je oko 25% onih iz metalskog sektora, tj. iz mašinske industrije, 5% je iz prehrambene industrije, 6% dolazi iz industrije namještaja, a ostalo su drugi sektori. Ovih 140 kompanija upošljava 13.300 radnika, investirali su ukupno oko 1,4 milijarde KM, a ukupan godišnji promet koji ostavruju je 1,5 milijardi KM. U ovoj godini planiraju investirati oko 77 miliona KM.
A. A. – F.