POREZI
Godišnja prijava poreza na dobit za 2022. godinu u Federaciji BiH
Podnošenje Godišnje prijave za porez na dobit za 2022. godinu uređeno je sljedećim propisima koji se primjenjuju na teritoriji Federacije BiH – Zakon o porezu na dobit FBiH („Službene novine FBiH“, br. 15/16 i 15/20); – Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dobit FBiH („Službene novine FBiH“, br. 88/16, 11/17, 94/19 i 87/20). Prema Zakonu o porezu na dobit FBiH, oporezivanju podliježu sljedeći obveznici: a) rezidentni porezni obveznik – to je pravno lice iz FBiH za dobit koju ostvari iz bilo kojeg izvora u BiH ili u inostranstvu; b) podružnica pravnog lice iz Republike Srpske ili Brčko Distrikta BiH, koja je registrovana na teritoriji FBiH, za dobit koju ostvari poslovanjem u FBiH; c) poslovna jedinica nerezidentnog (stranog) pravnog lica koja posluje putem stalnog mjesta poslovanja na teritoriji FBiH i koja je rezident FBiH; d) strano pravno lice koje ostvaruje prihod u FBiH, ali ne preko stalnog mjesta poslovanja, nego vršeći određene usluge, u kojem slučaju plaća porez po odbitku. Pravna lica koja u osnovi obavljaju nedobitne djelatnosti, mogu biti obveznici poreza na dobit ukoliko vrše i djelatnosti na tržišnoj osnovi i ostvaruju prihode iz tržišnih izvora
Piše: Jasenko HADŽIAHMETOVIĆ, dipl. oec.
Podsticaji kao element politike oporezivanja dobiti s osvrtom na stanje u Bosni i Hercegovini
Obilježje poreskih podsticaja je da umanjuju prihode na prihodnoj strani budžeta, odnosno fiskalna vlastse odriče dijela prihoda kako bi se njihovi korisnici stimulisali na željeno ponašanje. Kako postoji pluralizam poreza, tako postoji i pluralizam podsticaja. Međutim, sa stanovišta potencijalnog investitora-privrednog društva koje je obveznik poreza na prihod ali i potrošnju, a često i imovinu, najznačajniji podsticaj se veže za oporezivanje dobiti. Kada je riječ o podsticajima za porez na dobit, od investitiora se očekuje da se zainteresuju za ulaganja u jurisdikciji koja pruža podsticaje iz razloga što se njihovim korištenjem smanjuje poreska obaveza i samim tim povećava stopa povrata na uložena sredstva
Piše: mr. Akif PEZEROVIĆ
FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE
Bilješke uz finansijske izvještaje
Bilješke predstavljaju objašnjenja i opise pojedinih stavki finansijskih izvještaja, čiji je cilj učiniti dostupnim i razumljivim podatke i pokazatelje iz finansijskih izvještaja eksternim i internim korisnicima. Da bi informacija bila korisna ona treba biti razumljiva. U tom slučaju veoma su važna dodatna obrazloženja i pojašnjenja koja se trebaju prikazati u bilješkama uz finansijske izvještaje. Tumačenje informacija koje daju finansijski izvještaji zahtijeva poznavanje instrumenata i njihovo prilagođavanje korisnicima, kako bi se razumjeli dobiveni podaci. Ulogu i zadaću prilagođavanja finansijskih izvještaja korisnicima u velikoj mjeri ima računovodstvo preduzeća. Obrazac „Bilješke“, njegov oblik i struktura, nije propisan, ali je u MRS-u 1 – Prezentacija finansijskih izvještaja, opisano šta sve treba da bilješke sadrže. Pored toga i ostalim Međunarodnim računovodstvenim standardima, kao i Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja, je propisano šta pravno lice treba da objavi u bilješkama po polugodišnjem i godišnjem obračunu, kao i u Zakonu o računovodstvu i reviziji. Bilješke sadrže informacije kao dopunu onim informacijama koje su prezentovane u bilansu stanja, izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti, odvojenom računu dobiti i gubitka (ako se isti prezentuje), izvještaju o novčanim tokovima i izvještaju o promjenama na kapitalu. U bilješkama se navodi tekstualan opis ili se vrši raščlanjenje stavki objavljenih u finansijskim izvještajima i informacije o stavkama koje ne ispunjavaju uslove za priznavanje. Finansijski izvještaj “Bilješke” je komponenta seta finansijskih izvještaja, koji se obavezno sačinjava i objavljuje kada se sačinjavaju svi ostali finansijski izvještaji. Finansijski izvještaj “Bilješke“ sačinjavaju sva pravna lica, bez obzira radi li se o dioničkim društvima, društvima sa ograničenom odgovornošću ili o neprofitnim pravnim licima
Piše: dr Mirna PAJEVIĆ ROŽAJAC
RAČUNOVODSTVO
Latentne rezerve i skriveni gubici
Latentne rezerve nastaju potcjenjivanjem imovine i precjenjivanjem obaveza u bilansu, sa efektom, po zakonitosti spojenih sudova, u vidu precjenjenih rashoda, odnosno potcjenjenog dobitka u bilansu uspjeha. Stoga latentne rezerve predstavljaju dio realizovanog dobitka koji se putem anticipiranja rashoda ostavlja po strani, odnosno onaj dio koji nije iskazan. Suština latentnih rezervi je u direktnoj korelaciji s pitanjem procjenjivanja. Samo postojanje latentnih rezervi znači da su aktivne pozicije ispod, a pasivne pozicije iznad svoje prave fer vrijednosti. Latentne rezerve predstavljaju transformaciju jednog dijela periodičnog finansijskog rezultata iz sadašnjeg u budući obračunski period. Skriveni gubici su pojmovni i obračunski antipod latentnim rezervama. Za razliku od latentnih rezervi, skriveni gubici nastaju kao posljedica precijenjenih pozicija aktive i podcijenjenih pozicija pasive (tj. obaveza i tranzitorne pasive). Dakle, kada se određena bilansna pozicija unutar aktive precjeni, a s druge strane određene obaveze i tranzitorna pasiva potcjene, rashodi u bilansu uspjeha budu niži, pa finansijski rezultat logički teži da bude veći. Latentne rezerve, a tako i skriveni gubici, dolaze do izražaja u finansijskim izvještajima tek u nekom od narednih obračunskih perioda
Pišu: Fatima BUDIĆ bacc. iur. & Mehmed BUDIĆ, bacc. oec.
CARINE I CARINSKI PROPISI
Carinski postupak stavljanja robe u slobodan promet
Carinski sustav svake države je dio ukupnog gospodarskog sustava zemlje i u skladu je s njezinom gospodarskom i ekonomskom politikom. Carinski sustav i carinska politika su instrumenti pomoću kojih se realiziraju ciljevi i zadaci gospodarskog razvoja, a odnose se na međunarodne ekonomske odnose i međunarodnu razmjenu te ulogu carina u toj razmjeni. Zakonskim i drugim aktima određuju se dugoročnije carinske mjere i carinski sustav, a mjerama tekuće politike određuju se carinske mjere kojima se reguliraju pitanja carina u tekućem poslovanju. Carinjenje uvozne robe obavlja se u postupku u kojom sudjeluju carinska tijela i uvoznik/deklarant ili njegov ovlašteni predstavnik/punomoćnik/zastupnik, a postupak se sastoji u prijavljivanju robe, eventualnom smještaju, njezinoj predaji te carinjenju iste
Piše: Frano DOGAN
JAVNE NABAVKE
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, broj 59/22 od 2.9.2022. EU, propisuje prethodnu provjeru tržišta i obaveznost podjele na lotove, poboljšava odredbe o ličnoj sposobnosti kandidata/ponuđača, predviđa diskvalifikaciju zbog sukoba interesa i korupcije prema direktivama EU, precizira odredbe o aktivnoj legitimaciji kod žalbe i rokovima za žalbu, te postupanje ugovornog organa po žalbi. Uvode se antikorupcijske odredbe, kao i organizacijske novine u sistemu javnih nabavki u Bosni i Hercegovini, daje se legislativni okvir za daljnji razvoj elektronskih javnih nabavki, uvodi se potpuna transparentnost javnih nabavki, ispravljaju se tehničke greške ZJN, unapređuje se položaj malih srednjih preduzeća, povećava se stepen društvene kontrole, te u konačnici, reformira se sistem javnih nabavki u Bosni i Hercegovini, te stvaraju pretpostavke za potpuno usklađivanje sa legislativom EU u skoroj budućnosti
Piše: Admir ĆEBIĆ, dipl. ecc.
PARNIČNI POSTUPAK
Utvrđivanje iznijete stručne činjenice ocjenom nalaza i mišljenja vještaka
Povodom zahtjeva tužitelja za rješavanje spora između stranaka sud je dužan da ocjenom svih dokaza koje su stranke izvele na glavnoj raspravi utvrdi postojanje ili ne postojanje iznijetih pravno relevantnih činjenica koje su među strankama sporne, i da na utvrđeno činjenično stanje primjeni odgovarajuću normu materijalnog prava i odluči o osnovanosti tužbenog zahtjeva. Nekada sud neće biti u mogućnosti da riješi spor bez stručne pomoći vještaka odgovarajuće struke jer iznijeta činjenica po svojoj prirodi može biti stručna i za njeno utvrđenje ili razjašnjenje je potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže, a ne može je utvrditi ni ocjenom drugih predloženih dokaza. U takvoj situaciji sud će prihvatiti prijedlog stranke i odrediti izvođenje dokaza vještačenjem samo u odnosu na iznijetu stručnu činjenicu, jer je to jedini podoban dokaz za utvrđenje ili razjašnjenje takve činjenice. Nalaz i mišljenje vještaka sud je dužan da ocijeni u skladu s načelom slobodne ocjene dokaza primjenom pravila logike i opšteg životnog iskustva tražeći pri tome moguće nelogičnosti, nedoslijednosti, protivriječnosti i površnosti koje mogu dovesti u pitanje tačnost nalazai mišljenja, i zavisno od toga odlučiti da li će prihvatiti ili odbiti mišljenje vještaka. Prosječan sudija mora da ima solidno pravničko obrazovanje i da je u dovoljnoj mjeri upućen i na druge naučne discipline da bi mogao da ocijeni stručan dokaz. U obrazloženju presude sud je dužan da iznese odgovarajuće razloge zbog kojih prihvata ili odbija mišljenje vještaka, kako zbog stranaka tako i zbog neposredno višeg suda da bi se u postupku po pravnim lijekovima mogla ispitati pravilnost ocjene mišljenja vještaka
Piše: prof. dr. Senad MULABDIĆ, sudija Vrhovnog suda FBiH
Osnove o teretu dokazivanja i njegova primjena u obligacionom pravu
Predmet rada je teret dokazivanja u parničnom postupku. Radi se o institutu koji se nužno primjenjuje u svakoj parnici, ali ne u punom obimu. Značaj tereta dokazivanja doveo je do brojnih naučnih i stručnih djela s ovom temom, ali njegov značaj ukazuje da se razmotri pojednostavljeni način njegove primjene. Nemoguće je uspostaviti određena bliža pravila za primjenu pravila dokazivanja. Pravna teorija je razvila određena prava koja su opće prirode i samo djelimično pomažu kod primjene tereta dokazivanja. S uopćenog stanovišta, jedinog mogućeg, može se za teret dokazivanja reći da je svaka stranka dužna da dokaže činjenice koje su značajne za njen uspjeh u parnici. Za određene grupe predmeta mogu se izvesti određena pravila dokazivanja, te su u radu ukazana pravila za pojedine vrste predmeta iz obligacionog prava. Na kraju se dolazi do zaključka, da primjena pravila o teretu dokazivanja zahtijeva složeno postupanje suda pri čijoj primjeni je dužan voditi računa o vrsti predmeta i pravilnom sortiranju činjenica koje su korist parničnih stranaka
Piše: doc. dr sci. Adis POLJIĆ
RAD I ZAPOŠLJAVANJE
Zasnivanje radnog odnosa stranaca u Bosni i Hercegovini
Međunarodni radnopravni okvir, koji se odnosi na migraciju radne snage, ne utiče na suverenost države pri odlučivanju o pravilima i politici rada u pogledu prijema na rad stranaca i lica bez državljanstva. U Bosni i Hercegovini zapošljavanje stranaca i lica bez državljanstva uređeno je posebnim zakonima kojima su propisani uslovi i procedure njihovog zapošljavanja. Donošenjem propisa o boravku, kretanju i radu stranaca naše radno zakonodavstvo je zadnjih decenija harmonizovano sa pravnom tekovinom Evropske unije. Na nivou Bosne i Hercegovine donesen je Zakon o strancima, te podzakonski akti kojima je regulisan pravni okvir za ulazak i boravak stranaca u svrhu rada. S obzirom na podjelu nadležnosti unutar državno-pravnog poretka u BiH, najrelevantniji propisi o radu stranaca vezani su za entitetske zakone o zapošljavanju stranaca – Zakon o zapošljavanju stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i Zakon o zapošljavanju stranaca u Federaciji BiH, kao i Zakon o zapošljavanju stranaca u Brčko Distriktu BiH. Za rad na teritoriji BiH strancima je potrebna posebna radna dozvola za zapošljavanje. Postoje i određene grupe stranaca kojima, zbog statusa ili prirode i trajanja posla koji obavljaju na teritoriji BiH, za rad nije potrebno posebno odobrenje, jer imaju pravo na rad i samozapošljavanje u BiH, ili mogu raditi na osnovu potvrde o prijavi rada tokom važenja viznog, bezviznog ili prethodno odobrenog privremenog boravka
Piše: prof. dr Aleksandra M. VUKOVIĆ
MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE
Karakteristike Regionalne škole za javnu upravu (ReSPA) kao međunarodne organizacije
U radu su razmatrane međunarodne organizacije sa posebnim naglaskom na Regionalnu školu za javnu upravu1, sa ciljem da se utvrdi da je navedena Škola klasična međunarodna organizacija. Kako bi se ovo utvrdilo, nakon što se razmotrio dosadašnji razvoj i novi trendovi u pravu međunarodnih organizacija, istražene su neke osnovne karakteristike međunarodnih organizacija. Kao značajne su uočene osnivanje, uključujući i osnivački akt organizacije, klasifikacija odnosno podjela međunarodnih organizacija po različitim kriterijima, pravna osobnost odnosno pravni subjektivitet po unutrašnjem i po međunarodnom pravu, privilegije i imuniteti, struktura međunarodnih organizacija, te na kraju odluke međunarodnih organizacija2
Piše: mr. Neven AKŠAMIJA
PITANJA I ODGOVORI
POREZ NA DODANU/DODATU VRIJEDNOST
– Obračun PDV-a stranom prevozniku koji nema poreskog punomoćnika u BiH
– PDV-e tretman prometa nedovršenog građevinskog objekta
– Usluge davanja informacija telefonom (podrška korisnicima)
– Oporezivanje prometa lijekova
Pripremili: Stana VIDOVIĆ, dipl. pravnik
Dejan RADIĆ, dipl. ecc.
– Oporezivanje članarina korisnika softvera
– Uvjeti za registraciju i upis freelancera u jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza
– Odbitni PDV za nabavku novosagrađenog apartmana
Dejan RAKIĆ, advokat
– Osnovica za obračun PDV-a po osnovu usluge tehničkog pregleda vozila
– Odbitni PDV i izmijenjena PDV prijava
– Oporezivanje vlastite potrošnje u izvanposlovne svrhe
– Obračun PDV-a na špediterske usluge
– PDV tretman i evidentiranje lohn poslova
Dr. sci. Jozo PILJIĆ
DOPRINOSI
– Osnovice za obračun doprinosa samostalnih poduzetnika
POREZ NA DOHODAK
– Porezni tretman uplaćenih premija po osnovu osiguranja radnika
– Oporezivanje prihoda od nesamostalne djelatnosti (naknada za dnevni izlazak na teren)
– Status obrtnika „paušalca“ u slučaju poslovanja sa inostranim firmama
POREZ NA DOBIT
– Tretman kupovine dionica pravnog lica iz BiH u Republici Sloveniji
– Izmjena poreznog perioda (dva porezna perioda)
PLAĆE I NAKNADE
– Umanjenje koeficijenta plaće (izmjene u MIP-1023)
– Refundiranje naknade za bolovanje preko 42 dana
NEPROFITNE ORGANIZACIJE
– (Ne)mogućnost isplate prihoda po osnovu pomoći članovima udruženja
Fuad BALTA, dipl. ecc.
FINANCIJSKO POSLOVANJE
– Prebijanje obveze za dividende s potraživanjima
FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE
– Evidentiranje i priznavanje financijske imovine (investiranje u ETF-ove)
RAČUNOVODSTVO
– Evidentiranje primljenih donacija
– Evidentiranje gubitaka od usklađivanja vrijednosti dugoročne financijske imovine
– Evidentiranje proizvodnje solarne energije
RAČUNOVODSTVO PRORAČUNSKIH KORISNIKA
– Evidentiranje prodaje stalnog sredstva
Dr. sci. Jozo PILJIĆ
JAVNE NABAVKE
– Objava obavještenja o dodjeli ugovora u postupku nabavke
– Obaveznost objave izvještaja o provedenom postupku direktnog sporazuma na Portalu javnih nabavki
– Pokretanje postupka direktnog sporazuma
Admir ĆEBIĆ, dipl. ecc.
OBRT I SRODNE DJELATNOSTI
– Promet obrta i srodnih djelatnosti
– Obavljanje ostalih zabavnih i rekreacijskih djelatnosti
Pripremila: Dragica SABRANOVIĆ, dipl. pravnik
IZ AGENCIJE ZA DRŽAVNU SLUŽBU BiH
– Valjanost radnog iskustva
(Agencija za državnu službu BiH, broj: 03-34-2-108-1/23 od 30. 1. 2023. godine)
DRŽAVNI SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICI U FEDERACIJI BiH
– (Ne)mogućnost isplate naknade državnom službeniku po osnovu troškova postdiplomskog studija
– Obavljanje poslova drugog radnog mjesta od strane dva državna službenika
Mr. Neven AKŠAMIJA, direktor Agencije za državnu službu BiH
RADNI ODNOSI
– Saglasnost vijeća zaposlenika (sindikata) na odluku o otkazu ugovora u radu
Mr. sci. Adnan BARUČIJA, sudija Kantonalnog suda u Zenici
– Zaključivanje ugovora o radu pod izmijenjenim uslovima
– Utvrđivanje rasporeda godišnjeg odmora (u dijelovima)
– Trajanje godišnjeg odmora za radnike sa nepunim radnim vremenom
– Radno angažovanje studenata preko studentskog servisa
Prof. dr Aleksandra M. VUKOVIĆ
– Zasnivanje (zakonitog) radnog odnosa u javnom sektoru
– Radnopravni status i obavljanje poslova direktora u javnom sektoru
Pripremio: mr. sci. Ernis IMAMOVIĆ, dipl. pravnik
– Mjerodavno pravo u radnim sporovima s međuentitetskim elementom
Pripremio: doc. dr sci. Adis POLJIĆ
LOKALNA SAMOUPRAVA
– Izvršnost i preispitivanje akata koje donose organi jedinica lokalne samouprave
UPRAVNI POSTUPAK
– Obnova upravnog postupka
JAVNE ISPRAVE
– Karakter i značaj javne isprave
PRIVREDNA DRUŠTVA
– Zakonski okvir za utvrđivanje nadležnosti i odgovornosti odbora za reviziju
Mensur HADŽIMUSIĆ, advokat
IZVRŠNI POSTUPAK
– Prekid postupka zbog smrti tražioca izvršenja
Dr. sci. Muhamed CIMIROTIĆ, sudija Kantonalnog suda u Bihaću
AKTUELNA PRAKSA SUDOVA BiH
STVARNO PRAVO
– Zabrana raspolaganja državnom imovinom
Član 1. stav 1. i 3. Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Republike Srpske
(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, broj 71 0 P 197731 20 Rev od 25. 2. 2022. godine)
– Dogradnja i ulaganje u tuđu zgradu
Član 61. Zakona o stvarnim pravima
(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, broj 23 0 P 029979 20 Rev od 18. 11. 2021. godine)
– Brisovna tužba – rok
Član 360. Zakona o stvarnim pravima
(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, broj 22 0 P 048414 22 Rev od 23. 8. 2022. godine)
OBLIGACIONO PRAVO
– Zaključenje ugovora putem punomoćnika
Čl. 84., 85., 88. i 90. Zakona o obligacionim odnosima
(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, broj 17 0 P 086949 21 Rev od 22. 9. 2022. godine)
– Tumačenje ugovora o kreditu
Članovi 99. i 100. Zakona o obligacionim odnosima
(Presuda Kantonalnog suda u Bihaću, broj 20 0 Mal 063585 22 Gž od 26. 4. 2022. godine)
– Ugovor o zajmu
Član 557. Zakona o obligacionim odnosima
(Presuda Kantonalnog suda u Bihaću, broj 18 0 Mal 046188 21 Gž od 23. 2. 2022. godine)
RADNO PRAVO
– Blagovremenost zaštite prava iz radnog odnosa
Član 114. Zakona o radu
(Rješenje Vrhovnog suda Federacije BiH, broj 18 0 Rs 047839 22 Rev od 17. 11. 2022. godine)
IZVRŠNI POSTUPAK
– Razlučni povjerilac i izvršni postupak
Član 38. Zakona o stečajnom postupku
(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, broj 17 0 Ps 096295 22 Rev od 9. 12. 2022. godine)
GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE
– Uspostavljanje ranijih svojinsko-pravnih odnosa
Član 44. Zakona o građevinskom zemljištu u Republici Srpskoj
(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, broj 11 0 U 026094 20 Uvp od 24. 2. 2022. godine)
UPRAVNI POSTUPAK
– Ponavljanje upravnog postupka
Član 234. tačka 1. Zakona o opštem upravnom postupku
(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske broj 11 0 U 025842 20 Uvp od 17. 2. 2022. godine)
NOVOSTI IZ ZAKONODAVSTVA BOSNE I HERCEGOVINE
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
REPUBLIKA SRPSKA
BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON GORAŽDE
KANTON SARAJEVO
ZIPS-ov INFORMATOR
SAOPĆENJA ZA PRIMJENU PROPISA
