POREZI – Povrati indirektnih i direktnih poreznih i drugih javnih prihoda
Uslovi
i postupak povrata poreza na dodanu vrijednost i odobravanja poreznog
kredita po osnovu podnošenja prijave za porez na dodanu vrijednost
propisani su Uputstvom o postupku povrata i odobravanju poreznog kredita
po osnovu podnošenja prijave za porez na dodanu vrijednost.
Pitanje
povrata u slučajevima kada je porezna obaveza preplaćena ili pogrešno
uplaćena predstavlja jedno od važnih pitanja i iz oblasti tzv. direktnih
poreza. Povrat poreza i drugih javnih prihoda zbog preplaćenih ili
pogrešno uplaćenih poreznih obaveza nije moguće ostvariti bez
odgovarajuće saradnje obveznika koji traži povrat i aktivnosti nadležne
organizacione jedinice Porezne uprave Federacije BiH. Za razliku od
indirektnih poreza i prava Uprave za indirektno oporezivanje BiH da
neposredno vrši povrat poreza sa jedinstvenog računa, Porezna uprava
Federacije nema tu mogućnost, budući da sredstvima na depozitnim i/ili
transakcijskim računima raspolažu vlade kantona i/ili Federacije BiH
Piše: Fuad BALTA, dipl. ecc.
RIZICI U POSLOVANJU – Pokazatelji u funkciji procjene rizika
Za
kvalitetnu procjenu boniteta nije dovoljno samo poznavanje pokazatelja i
njihova značenja, financijska analiza i slično, već je neophodno
iskustvo, poznavanje poduzeća i okruženja u kojem ono posluje. Treba
biti svjestan nesavršenosti modela i uvijek postojanja rizika u većoj
ili manjoj mjeri
Piše: dr. sc. Jozo PILJIĆ
JAVNE FINANSIJE – Fiskalna politika u ulozi jačanja ekonomske efikasnosti lokalnih samouprava
Uspješan
i dugoročno održiv rast i razvoj moguć je jedino uz horizontalno i
vertikalno povezivanje. Horizontalno povezivanje znači osmišljavanje
zajedničkih ciljeva za svoju i okolne općine i gradove, te realizaciju
zajedničkih projekata i umrežavanje svih segmenata društva poput mladih,
naučnika, poduzetnika, neprofitnih organizacija, socijalnih partnera i
drugih učesnika. Lokalni razvoj ne mogu osmišljavati samo zaposlenici
lokalne jedinice, on mora biti rezultat rada sa stanovništvom i
harmoniziran sa strategijama lokalnog razvoja drugih lokalnih jedinica
na području kantona, entiteta i države. Isto tako, neophodno je
povezivanje sa sektorskim strategijama, te općim ciljevima zadanim na
nivou Evropske unije, a upravo to je vertikalno povezivanje.
Osmišljavanje lokalnog razvoja na ovim principima povezivanja stvara
pretpostavke za brži i jači rast i razvoj cjelokupne društvene zajednice
Piše: Elvis BEBAKOVIĆ, dipl. ecc.
GRAĐANSKOPRAVNI UGOVORI – Specifičnosti i razlike „in -house “ ugovora u odnosu na ugovore koji se zaključuju iz postupaka javnih nabavki
Predmet
rada je obrada i analiza „in-house“ ugovora sa svim njihovim
specifičnostima i različitostima u odnosu na ugovore koji se zaključuju
iz postupaka javnih nabavki. „In-house“ ili interni ugovori su ugovori
čije se izvršenje oslanja isključivo na vlastite unutrašnje resurse
sektorskog ugovornog organa. Ugovori ove vrste nisu obuhvaćeni
direktivama Evropske unije, pa se samim time na njih ne primjenjuje ni
Zakon o javnim nabavkama odnosno isti predstavljaju razlog za izuzeće od
primjene Zakona za
sektorske ugovorne organe. Koncepcija ovih ugovora u pravnom sistemu
Bosne i Hercegovine zasniva se na presudi C-107/98 Teckal o postojanju
„in-house“ aranžmana. Razlike u odnosu na ugovore koji se zaključuju iz
postupaka javnih nabavki u pogledu načina zaključenja, subjekata,
djelatnosti te drugih karakteristika jasno upućuju da se radi o
ugovorima koji potpadaju pod režim građanskopravnih ugovora, da se na
iste u cijelosti primjenjuju odredbe Zakona o obligacionim odnosima i da
se po svojoj pravnoj prirodi razlikuju od ugovora koji su zaključeni
kroz neki od postupaka javnih nabavki
Piše: mr. iur. Mirel MUJKANOVIĆ
JAVNE NABAVKE – Obavezan obilazak lokacije izvršenja ugovora?
Admir ĆEBIĆ, dipl. ecc.
PRIVREDNA DRUŠTVA – Kako do svrsishodnosti likvidacionog postupka?
Likvidacija
se, za razliku od stečaja, po pravilu, provodi nad imovinom solventnih
pravnih osoba (privrednih društava). S tim u vezi, likvidacija može biti
dobrovoljna ili prinudna. Organi likvidacionog postupka su likvidacioni
sudija i likvidator. Za likvidatora se može postaviti samo fizička
osoba – član dotadašnjeg organa za zastupanje pravne osobe, odnosno
osoba koju odredi likvidacioni sudija. Pravni položaj likvidatora sličan
je pravnom položaju stečajnog upravnika. Osnovne obaveze likvidatora su
da uđe u posjed imovine pravne osobe u likvidaciji i izvrši popis
imovine i obaveza, kao i popis povjerilaca, i da to, bez odlaganja,
dostavi likvidacionom sudiji
Piše: dr. sc. Edin RIZVANOVIĆ
STVARNA PRAVA – Stjecanje vlasništva na građevinskom zemljištu
Neujednačeni
i kontradiktorni propisi, kaotično faktičko stanje, neusuglašenost
posjedovnog i zemljišno knjižnog stanja, kao i bespotrebni dualitet u
vođenju podataka o zemljištu (katastar i zemljišne knjige) samo su neki
od problema na čije rješavanje čekamo neopravdano dugo
Piše: mr. sci. Silvana BRKOVIĆ – MUJAGIĆ
PRIRUČNIK 10
POREZI – Dodatna primanja zaposlenih i njihov porezni tretman
Pored
plaća i naknada plaća zaposlenici imaju prava odnosno mogućnost da
ostvare i određena dodatna primanja. Ova se primanja regulišu posebnim
propisima, kolektivnim ugovorima, pravilnicma o radu i/ili ugovorima o
radu. Raskidom Općeg kolektivnog ugovora od strane Udruženja
poslodavaca, kojim je faktički prestao da se primjenjuje ovaj ugovor,
nastala je nova situacija i u pogledu prava radnika na dodatna primanja.
Opći kolektivni ugovor je direktno ili indirektno (prenošenjem na
granske kolektivne ugovore) za određena dodatna primanja obezbjeđivao
minimalna prava radnika. U novonastaloj situaciji to više nije slučaj
tako da se pravo na određena dodatna primanja treba da reguliše granskim
ili pojedinačnim kolektivnim ugovorima, a ukoliko to izostane internim
aktima poslodavca ili ugovorom o
radu. Dosad su zaključeni granski kolektivni ugovori za osam grana
djelatnosti i za organe državne uprave. Takođe, zaključeni su kolektivni
ugovori na nivou kantona prvenstveno za oblasti za koje kantoni imaju
zakonsku nadležnost (zdravstvo i obrazovanje). Dodatna primanja su,
direktno ili indirektno vezana za poslovanje privrednog i drugog
subjekta. Ona imaju i svoj porezni tretman. Zavisno od vrste i iznosa,
dodatna primanja su neoporeziva u cjelini, neoporeziva do propisanog
limita (tj. oporeziva preko tog limita) ili oporeziva u cjelini
Piše: Momir STEFANOVIĆ, dipl. oec.
PITANJA I ODGOVORI
POREZ NA DODATU / DODANU VRIJEDNOST
– Smanjenje iznosa obračunatog PDV-a na osnovu reklamacije kupca
– Vremenski period za podnošenje izmijenjene PDV prijave
Pripremili: Stana VIDOVIĆ, dipl. pravnik
Dejan RADIĆ, dipl. ecc.
– PDV tretman usluga izvršenih u BiH za naručioca iz inostranstva
– Odbitak ulaznog poreza kod uvoza
Dejan RAKIĆ, advokat
– Povrat poreznog kredita
– Radovi za interne usluge i PDV-e
Dr. sc. Jozo PILJIĆ
FINANSIJE
– Zaključenje ugovora o radu lica u toku trajanja volonterskog rada
– Osnovice za obračun bolovanja
Fuad BALTA, dipl. ecc.
DRŽAVNA SLUŽBA
– Naknada ili dodatak na plaću državnog službenika?
Neven AKŠAMIJA, direktor Agencije za državnu službu BiH
IZ FEDERALNOG MINISTARSTVA FINANSIJA / FINANCIJA
– Porez na dobit –
– Oporezivanje prihoda od učešća u kapitalu drugog poreznog obveznika
(Broj: 05-02-4-2847/19, od 20. 5. 2019. godine)
– Porezni poticaj za novoprimljene uposlenike
(Broj: 05-14-2-887/19, od 25. 2. 2019. godine)
– Porezni tretman prihoda i rashoda neprofitnih organizacija
(Broj: 05-14-2-678/19, od 18. 2. 2019. godine)
Pripremio: Nermin ŠAHINOVIĆ, dipl. ecc.
– Porez na dohodak –
– Porezni tretman nagrada i stipendija kod dualnog obrazovanja
(Broj: 04-14-1-1568/19 od 15. 3. 2019. godine)
– Isplata naknade po osnovu ugovorene zabrane takmičenja između poslodavca i radnika
(Broj: 04-02-4-3776/19 od 21. 5. 2019. godine)
Pripremila: E. J.
– Uklanjanje dvostrukog oporezivanja kod transfernih cijena
(Broj: 05-14-2-1969/18-1 od 28. 3. 2019. godine)
– Tretman troškova službenog putovanja za fizičko lice koje nema status uposlenika
(Broj: 05-14-2-1812/18-1 od 28. 3. 2018. godine)
IZ FEDERALNOG MINISTARSTVA PRAVDE
– Sektor za upravu –
– Općinski načelnik nema pravo da samostalno osniva, ukida i utvrđuje djelokrug rada općinskih službi za upravu
(Broj: 01/03-49-1134/18 od 19. 3. 2018. godine)
Pripremio: mr. sci. Alen TALETOVIĆ
IZ FEDERALNOG MINISTARSTVA RADA I SOCIJALNE POLITIKE
– Sektor za rad i zapošljavanje –
– Godišnji odmor za lica na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa
(Broj: 03-34/11-183/19 IK, od 4. 2. 2019. godine)
Pripremila: Ismira KALKAN, dipl. pravnik
– Obavljanje djelatnosti obuke radnika iz oblasti zaštite na radu
(Broj: 03-34/12-598/19 AG od 13. 3. 2019. godine)
– Sastav komisije za provođenje postupka prijema u radni odnos u javnom sektoru
– Postupak prijema u radni odnos u javnom sektoru – lista uspješnih kandidata
Pripremila: Amila GAJEVIĆ, dipl. pravnik
JAVNA PREDUZEĆA
– Imenovanje članova Odbora za reviziju
Mensur HADŽIMUSIĆ, advokat
RADNI ODNOSI
– Naknade plaće zbog nezakonitog otkaza
– Vanredni otkaz ugovora o radu – pitanje konsultacije sa vijećem uposlenika
Emina HULUSIJA, sutkinja Vrhovnog suda Federacije BiH
STVARNA PRAVA
– Deeksproprijacija privatizovanih nekretnina
– Dioba nekretnina u suvlasništvu i fizičko cijepanje parcele
– Promet neuknjiženih nepokretnosti
Dr. sc. Muhamed CIMIROTIĆ, sudija Kantonalnog suda u Bihaću
AKTUELNA SUDSKA PRAKSA SUDOVA BIH
OBLIGACIONI ODNOSI
– Raspolaganje zajedničkom stečevinom, Član 52. u vezi sa članom 105. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima
(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, broj: 28 0 P 031310 18 Rev od 14. 03. 2019. godine)
– Zatezna kamata na plaće, Član 277. Zakona o obligacionim odnosima
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 18 0 Rs 021275 16 Rev od 18. 09. 2018. godine)
– Ugovor o građenju, Član 600. Zakona o obligacionim odnosima
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, br. 17 0 P 003485 18 Rev od 16. 10. 2018. godine)
PORODIČNO PRAVO
– Bračna stečevina, Član 251. Porodičnog zakona
(Presuda Kantonalnog suda u Bihaću, broj: 20 0 P 030236 17 Gž od 09. 11. 2017. godine)
NASLJEDNO PRAVO
– Predmet nasljeđivanja, Član 2. Zakona o nasljeđivanju
(Rješenje Kantonalnog suda u Bihaću, broj: 18 0 P 025106 17 Gž od 09. 11. 2017.godine)
PARNIČNI POSTUPAK
– Eventualna kumulacija tužbenih zahtjeva, Član 55. stav 4. Zakona o parničnom postupku
(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 Ps 120740 18 Rev od 19. 02. 2019. godine)
IZVRŠNI POSTUPAK
– Umješač u izvršnom postupku, Član 369. Zakona o parničnom postupku, Član 21. Zakona o izvršnom postupku
(Rješenje Kantonalnog suda u Bihaću, broj: 22 0 I 034112 16 Gž od 11. 12. 2017. godine)
NOVOSTI IZ ZAKONODAVSTVA BOSNE I HERCEGOVINE
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON
KANTON SARAJEVO
ZIPS-ov INFORMATOR
SAOPĆENJA ZA PRIMJENU FEDERALNIH PROPISA
