PITANJE: Ko se ima smatrati (presumirat se) vlasnikom građevinskih zemljišta na području BiH. Naime, prema sudskoj praksi (vodeća odluka Ustavnog suda BiH broj: U-1/11 ) te kasnijoj praksi tog suda (odlukama tog suda daje se značaj sudskih presedana), može se zaključiti da je državna imovina ex lege (na osnovu zakona) u vlasništvu države BiH, što bi značilo da su svi trenutni upisi (zemljišnoknjižni i katastarsko knjižni na određenim nekretninama ) irelevantni/ništavi jer država BiH po samom zakonu stekla to pravo (ustvari isto izvodi po načelu kontinuiteta države kao univerzalnog sukcesora RBiH), a raspolaganja tom imovinom (u bilo kom smislu) su također ništava (dakle, djeluju ex tunc) zbog lex specialis zakona kojima je zabranjeno raspolaganje državnom imovinom. Nadalje, može se zaključiti da se pod državnom imovinom smatraju poljoprivredna i šumska zemljišta u državnom/ranije društvenom vlasnuštvu, međutim, istovremeno eksplicite to nije utvrđeno/rečeno i za građevinska zemljišta, slijedom čega postoji različita sudska praksa, pa čak i Ustavnog suda BiH, sa često nejasnim razlozima, u vezi građevinskih zemljišta. Na identično postavljeno pitanje, prof. dr. Meliha Povlakić, koja je sigurno autoritet u toj oblasti, napisala je naučni rad pod nazivom „Kome pripada gradsko građevinsko zemljište -povodom prijedloga zakona o građevinskom zemljištu FBiH“, Sudska praksa, domaća i strana, stručni i informativni časopis za sudsku, upravnu i privredno-pravnu praksu, oktobar-novembar-decembar 2021. godine, str. 12. u koje, prije svega, primjenom historijskog i teleološkog metoda tumačenja pravnih propisa, izvodi zaključke da su općine uvijek raspolagale građevinskim zemljištima, slijedom čega smatra da su općine titulari tog zemljišta, stoga, molimo Vaš stav u vezi navedenog. Dodatno, uvažena profesorica ide korak dalje te izvodi zaključak da i poljoprivredna zemljišta, ustvari, predstavljaju zemljšta nad kojima bi trebalo da raspolaže općina (titular), a ne država BiH, te se u tom smislu iznose određene kritike na odluke Ustavnog suda koji je, također, pored ostalog, pogrešno i interpretirao pojmove odnosno nije uočio razlike između općih dobara (ne mogu biti objekt prava vlasništva), javnih dobara (služe svima i normiraju se posebnim propisima, s tim da ostaje nejasno ko je titular tih dobara i da li uopšte može biti titular, npr. javni put lokalnog karaktera unutar neke općine je šire gledajući sastavni dio građevinskog zemljišta, ali ne postoji vlasnik javnog puta), te dobara od općeg interesa (npr. šuma i šumska zemljišta ili građevinska zemljišta ) koja moraju imati poznatog tiulara (a očito je da nemaju).
ODGOVOR: Ovaj sadržaj je dostupan samo pretplatnicima! Ako ste zainteresovani za pretplatu kontaktirajte nas na mail: prodaja@privrednastampa.biz
PRIJAVITE SE