skip to Main Content

EBRD

Evropska banka za obnovu i razvoj /EBRD/ predstavila je danas u Sarajevu izvještaj o tranziciji za period 2015-2016. godina pod nazivom „Izbalansirati finansiranje“, koji predstavlja godišnji izvještaj o napretku koji je 37 zemalja u regionu centralne Europe, centralne Azije i južnog i istočnog Mediterana, ostvarilo u reformamam i ekonomskom razvoju.

Ukupne lanjske investicije EBRD-a bile su 9,4 milijardi eura. A kako je rečeno Rusija koja je 2013. bila po obimu investicja najjača, od prošle godine je zemlja sa namjanje ulaganja. Umjesto nje EBRD se okrenuo ka tržištima Turske i Egipta. Čak oko 40% prošlogodišnjih investicija usmjereno je prema zemljama u koje se još 2013. ulagalo tek oko 16%. Od ukupnih investicija 73% je u infrastrukturu. Grčka, koja se priključila ovoj banci prošle godine, već je bila na desetom mjestu po veličini investicija, a od januara ove godine Kina je postala zemlja suvlasnik.

Kako se navodi u izvještaju u BiH je u 2015. godini EBRD investirao 140 miliona eura u 14 projekata u javnom i privatnom sektoru. Od toga je 90 miliona eura isplaćeno za velike infrastrukturne projekte. Kao tri najveće investicije navedene su one u dva dijela Koridora 5c, te za projekat izgradnje regionalnog vodovoda “Plava voda” u Travniku, te u akviziciju Interexa i Tuša od strane Binga. Primjer Binga je istaknut kao primjer kompanije iz privatnog sektora sa kojom EBRD radi od 2010. godine, a već lani su investirali 30,6 miliona eura iz kredita EBRD-a.

Kako se moglo čuti i u 2016. Naša zemlja može očekivati sličan obim investicija kao i lani.

EBRD regija obuhvata 37 zemalja koje u prošloj godini bilježe ekonomski rast tek od 0,2%, a predviđa se da će rast u ovoj godini biti do 3%. S tim da će zemlje Sjeverne Afrike imati nešto veći rast, a zemlje Jugoistočne Europe oko 2%. Ove podatke iznio je Peter Sanfey, zamjenik direktora EBRD-a za strategije i politiku. Dodao je da Rusiju očekuje duboka recesija, što će se odraziti na pad investicija od 10% u Istočnoj Europi, Kavkazu i Ukrajini.

Kada je riječ o BiH stanje se od 2014., kada su bile velike poplave, stabiliziralo. Tako je u 2015. došlo do rasta od 2,8% zahvaljujući povećanju privatne potrošnje i porastu izvoza. Zbog čega se u 2016. predviđa ekonomski rast od 3%. „Pad cijena nafte i određeni projekti koje podržavamo će takođe pridonijeti ovom rastu“, rekao je Sanfey.
U 2016. očekuju se provedbe Reformske agende što je ključno za ekonomski razvoj BiH, kojem bi trebali doprinijeti i aktivniji procesi privatizacije, naglasio je Sanfey, te dodao da će usvajanje novog zakona u bankama povećati finansijsku stabilnost.

Alexander Plekhanov, viši ekonomist, EBRD London govoreći o tome kako „Izbalansirati finansiranje“ osvrnuo se na period prije velike ekonomske krize, kada su direktne strane investicije bile 25 do 30% iz razvijenih europskih zemalja. Od kako je 2008. i 2009. godine recesija prekinula ova visoka ulaganja više se nikad nisu vratila na ovaj nivo.
Posljednih godina nivo investicija u reginu je niži nego u sličnim zemljama širom svijeta. A u Istočnoj Europi ulaganja su nešto veća, ali ne prelaze 3% BDP-a.
Prezentirajući analizu naveo je da je u nju uključeno 16.000 firmi iz regiona, među kojima je 700 iz BiH. Rezultati su pokazali da oko 80% firmi u regionu ne može dobiti kredit, a u BiH to je tek 25% kompanija koje ne mogu dobiti kredit po nekom osnovu.
Problem na tržištu predstavlja i povećanje NPL kredita. Od 25 zemalja sa najvećim udjelom NPL u BDP, 16 ih je iz ovog regiona, rekao je Plekhanov, te dodao da što je više NPL-a sve je manje investicija. U Jugoistočnoj Europi nakon krize 60% je manje stranih direktnih investicja iz razvijenih europskih zemalja u odnosu na obim koji bi trebao biti na osnovu geografske slike. Bilježi se i manjak investicija iz drugih zemalja: Amerike, Australije, Rusije itd.
Potcrtana je uloga kapitalnih investicija i nedostatak privatnih kapitalnih fondova koji donose nova radna mjesta i produktivnost.
(Poslovne novine)

Back To Top