PITANJE: S kim se (ko je pasivno legitimisan) uređuju međe između šuma i šumskih zemljišta u državnoj svojini i parcela u privatnom vlasništvu (član 69. Zakona o stvarnim pravima), posebno imajući u vidu razliku između tog instituta iz Zakona o stvarnim pravima i Zakona o vanparničnom postupku. Prema stavu 4. člana 69. Zakona o stvarnim pravima presumira se da postoji vlasništvo do međe, a susjed (nejasno ko je susjed u predmetnim okolnostima) koji je sudjelovao u postupku ne može u parnici zahtijevati utvrđenje prava vlasništva (prekluzivni zakonski rok čijim se istekom gubi mogućnost podnošenja tužbe, što je suprotno generalnom nezastarjevanju vlasničkih tužbi).
Dakle, ako je zaključak da su šume i šumska zemljišta u vlasništvu države BiH, pasivno legitimisan u svim vrstama sporova, pa tako i postupku uređenja međa (jer se, pored ostalog, uređenom međom zadire i u vlasništvo pa je učešće u tom postupku pretpostavka za podnošenje tužbe), je isključivo BiH koju po zakonu zastupa Pravobranilaštvo BiH koje je kasnije jedino aktivno legitimisano da eventualno podnese tužbu u smislu osporavanja utvrđene međe (opredjeljenje tužbenog zahtjeva na utvrđenje da je BiH vlasnik određene parcele, a svako suprotno bi značilo da je presuda neizvršiva). Ko je pasivno (protupredlagatelj) odnosno aktivno (predlagatelj) legitimisan da pokreće postupke uređenja međa/učestvuje u tim postupcima te ko je shodno tome aktivno/pasivno legitimisan da pokreće parnicu iz stava (5) člana 69. Zakona o stvarnim pravima, odnosno ko je pasivno legitimisan da bude tužen u toj vrsti sporova?
ODGOVOR: Ovaj sadržaj je dostupan samo pretplatnicima! Ako ste zainteresovani za pretplatu kontaktirajte nas na mail: prodaja@privrednastampa.biz
PRIJAVITE SE