skip to Main Content
Safudin Cengic

 

 

Na nivou Bosne i Hercegovine poslovna zajednica je podijeljena i zbog toga ne trpi samo ona nego i cijelo društvo, ocijenio je u intervjuu za novi broj magazina “Novo vrijeme” predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH Safudin Čengić.

– Na nivou Federacije BiH, možemo kon­statirati, veliki broj poslodavaca Udruženje poslodavaca FBiH je prepoznalo kao aso­cijaciju posredstvom koje može artikulirati vlastite probleme i interese i putem kojeg želi mijenjati postojeće stanje te kreirati za­konske i podzakonske regulative, kojima treba osigurati povoljniji poslovni ambijent. Aktivnostima ovog udruženja možemo biti zadovoljni, no uvijek postoji mogućnost za dodatni napredak i bolje rezultate – kazao je Čengić.

Upozorio je da u BiH u velikom broju sektora nema sistemskih rješenja. Mnogi svoju konkurentsku prednost grade na “rupama” u zakonima ili na neodgovornom odnosu državnih institucija ili uposlenika u njima.

– Zbog toga bilježimo rast sive ekonomije kojom se, na godišnjem nivou, u BiH obrne blizu devet milijardi  maraka. Procjenjuje se da neformalna ekonomija obuhvata 30-50 posto GDP-a BiH – rekao je on.

Istakao je kako je opterećenje poslodavaca u FBiH najveće u regionu i među najvećim u Evrorpi.

– Ono iznosi 72,2 posto, stoga na svakih 100 KM isplaćenih radniku, poslodavac, po raznim osnovama, dodatno mora platiti  72 KM. S parafiskalnim nametima odnos  se pogoršava pa, u zavisnosti od kantona i općine, poslodavac mora platiti i do 90 KM. Posljedica toga je da poslodavac plaća mnogo, a radnik prima malo. Visina troškova rada predstavlja jedan od osnovnih činilaca, od kojeg u velikoj mjeri zavisi hoće li se kompanija odluči­ti za investicije i otvaranje novih radnih mjesta. To znači da visina poreza i dopri­nosa iz plaće i na plaću, direktno utječe na broj zaposlenih u kompanijama, a time i na opći nivo zaposlenosti. Zbog visoke stope doprinosa i poreza na plaću te ne­ujednačenog sistema kontrole, bilježi se stalni rast sive ekonomije – kazao je Čengić.

Kako bi se pokrenule investicione ak­tivnosti, poslodavci su predložili niz mjera koje vlasti trebaju poduzeti.

– One su sljede­će: mjere za rasterećenje privrede smanje­njem doprinosa, i to ukidanjem doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje od če­tiri posto na plaću, zatim ukidanje 0,5 posto doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti na teret poslodavca, donošenje odluke o otpisu neuplaćenog doprinosa za zdrav­stveno osiguranje, smanjenje doprinosa iz plaće, smanjenje parafiskalnih nameta, ukidanje članarine turističkim zajednicama, smanjenje administrativnih i sudskih taksi, ukidanje više članarina za privredne komo­re, ukidanje obaveze notarske ovjere akata za pravna lica. Zatim, mjere za poboljšanje likvidnosti, pri čemu poslodavci predlažu plaćanje PDV-a po naplati, ukidanje prava na odbitni PDV za fakturu koja nije plaćena; uvođenje multilateralne kompenzacije; hit­no donošenje zakona o izmirenju obaveza kojim se utvrđuje rok plaćanja budžetskih korisnika u roku do 60 dana – naveo je Čengić u intervjuu za “Novo vrijeme”, dodajući kako je za cjelovito ispunjenje predloženih mjera potrebno tražiti i pronaći politički konsenzus za njihovo provođenje.

 

Izvor: FENA

Back To Top