skip to Main Content

Predstavnici šest ekonomija Zapadnog Balkana (ZB) iz ministarstava nadležnih za rad, obrazovanje, trgovinu, ulaganja digitalnu agendu, vanjske poslove, te predstavnici premijera okupili su se juče u Sarajevu kako bi utvrdili zajedničke inicijative za ekonomsku integraciju i prioritetne oblasti koje bi se mogle predstaviti na Samitu o Zapadnom Balkanu u Trstu, Italija, 12. jula 2017. godine. 

Goran Svilanović, Generalni sekretar RCC-a naglasio je i značaj i složenost očekivanog ishoda Radionice. Obraćajući se učesnicima Radionice, Svilanović je podvukao da se aktuelni izazovi, uključujući različite faze napretka zemalja Zapadnog Balkana u procesu pristupanja EU, političke pozadine i obim tema za razmatranje na sastanku mogu posmatrati kao prilike za smišljanje temeljne ideje kroz koju bi se mogla unaprijediti regionalna ekonomska saradnja, kako bi se regija približila EU i poboljšala ekonomska situacija i prosperitet svake od učesnica.

“Nema sumnje da prioriteti naše regije trebaju pokretati i oblikovati taj proces, te mu odrediti dinamiku i format. Uspješno smanjenje cijena rominga, napredak u olakšavanju trgovine i transporta, sve šire regionalno umrežavanje u privatnom sektoru, rad na izgradnji regionalne turističke ponude itd. neke su od brojnih oblasti koje dokazuju da zajednički regionalni napori donose dodatnu vrijednost. Stepen vaše spremnosti i ambicije odredit će format i obaveze koje će se utvrditi zaključcima Samita u Trstu”, rekao je Svilanović, naglašavajući spremnost RCC-a da osigura stručno znanje i ekspertizu i ujedini kapacitete za pripremu akcionog plana, što može istinski olakšati mobiliziranje napora i osigurati političku podršku na visokom nivou.

Ovo je popratni sastanak nakon sastanka šest premijera država Zapadnog Balkana održanog u Sarajevu 16. marta 2017. godine, na kojem su potvrdili svoje obaveze i utvrdili smjernice za pripreme za Samit 2017. godine čiji je Italija domaćin, prepoznavši potrebu za grupiranjem snaga u regiji.

Bernard Brunet, šef odjela u Direkciji za susjedstvo i pregovore o proširenju Evropske komisije (DG NEAR) rekao je kako Evropska komisija izuzetno podržava napore šest ekonomija Zapadnog Balkana na produbljivanju regionalne ekonomske integracije.

“To bi moglo uključivati promet roba, usluga i kapitala, slobodan protok kvalificirane radne snage, zajednički digitalni pristup i dinamičan prostor za ulaganja, jer su sve to važni temelji procesa pristupanja EU. Evropska komisija se nada da će se na predstojećem Samitu u Trstu usvojiti ambiciozan akcioni plan.”

Regija Zapadnog Balkana je imala mnogo koristi od pristupanja CEFTA-i prije deset godina, rekao je Stanimir Vukičević, ambasador Srbije, koja trenutno predsjedava CEFTA-om, u Bosni i Hercegovini, dodavši kako još ima dosta prostora za unapređenje, jer unutar-regionalni trgovinski tokovi nisu dovoljno porasli.

“U tom smislu, CEFTA se nada da će ovaj krug pojačanih nastojanja u pravcu regionalne saradnje dovesti do brze provedbe dodatnih protokola o olakšavanju trgovine i liberalizaciji trgovine uslugama, jer CEFTA tržište predstavlja ozbiljnu bazu od oko 20 miliona potrošača.”

Samit u Parizu iz 2016. godine napravio je važnu mapu puta za dalje jačanje regionalne saradnje, jačanje koherentnosti i produbljivanje integracije koju pokreće jasna perspektiva pristupanja EU. Predstojeći Samit u Trstu treba nadograditi ostvareni napredak, vodeći ka regionalnoj ekonomskoj integraciji kako bi se ubrzao proces pristupanja EU.

Ovu tehničku radionicu, koja je zamišljena kao pripremni korak ka sastancima na visokom nivou koji će uslijediti prije Samita u Trstu, organizirali su i podržali Vijeće za regionalnu saradnju (RCC), Centralnoevropsko udruženje za slobodnu trgovinu (CEFTA) i Evropska komisija (EC).

Back To Top