POREZI
Utvrđivanje poreza na dobit za 2022. godinu u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu BiH
Godišnju prijavu poreza na dobit dužna su podnijeti pravna lica iz RS i BD za dobit koju ostvare iz bilo kog izvora u zemlji i inostranstvu, kao i poslovne jedinice pravnog lica sa sjedištem u FBiH ili inostranstvu za dobit koju ostvare iz izvora u RS i BD. Porezni obveznici iz RS i BD dužni su Poreskoj upravi RS/BD podnijeti godišnju prijavu poreza na dobit za 2022. godinu najkasnije do 31. 3. 2023. godine, te u istom roku platiti obračunati (godišnji) porez na dobit. Obveznici iz RS prijavu podnose isključivo u elektronskom obliku, dok obveznici iz BD prijavu mogu podnijeti u papirnom ili elektronskom obliku, s tim ukoliko se registruju za korištenje e-portala, prijavu moraju podnijeti isključivo elektronskim putem. Za obveznike je olakšavajuća okolnost da u 2022. godini u RS i BD nije bilo izmjene propisa iz oblasti poreza na dobit. Iako su zadnje izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit u BD usvojene u 2022. godini, ipak, neće biti relevantne pri izradi poreznog bilansa za 2022. godinu (izmjene su u primjeni tek od 1. 1. 2023.)
Piše: Jasenko HADŽIAHMETOVIĆ, dipl. oec.
Izvještavanje o dohotku ostvarenom u 2022. godini
S obzirom na to da se dohodak može steći na nekolicinu načina i iz različitih izvora, za njegovo prijavljivanje propisan je jedan sintetički obrazac u kojem se iskazuju ostvareni dohoci po osnovu: nesamostalne i samostalne djelatnosti, poljoprivrede i šumarstva, od iznajmljivanja imovine, od vremenski ograničenog ustupanja prava, te od tzv. drugih samostalnih djelatnosti. Godišnja prijava poreza na dohodak (Obrazac GPD-1051) je osnovni obrazac propisa o porezu na dohodak u kojem se iskazuju: pojedinačni iznosi svih vrsta ostvarenog dohotka u poreznom periodu, iznos ličnog odbitka, konačan iznos poreza na dohodak, umanjenje porezne obaveze, porezni odbitak, uplaćena akontacija tokom poreznog perioda, plaćeni porez na dohodak u inostranstvu, odnosno na drugoj teritoriji Bosne i Hercegovine, utvrđeni iznos razlike poreza na dohodak za doplatu ili povrat. Kako je rok za podnošenje navedene prijave 31. mart 2023. godine (za ostvareni dohodak u 2022. godini), u ovom tekstu bit će riječi o godišnjem obračunu poreza na dohodak, te pojašnjenju primjene odredaba podzakonskog propisa koje imaju uticaja na utvrđivanje, prijavljivanje i uplatu mjesečnih akontacija, kao i izvještavanju o godišnjoj obavezi ove vrste poreza na odgovarajućim obrascima
Piše: Fuad BALTA, dipl. ecc.
Strategije minimiziranja međunarodne obaveze poreza na dohodak-hipotetički primjer ulagača u Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine
U radu je obrađen hipotetički primjer investitora, fizičkog lica koji ostvaruje određene dohotke od svog ulaganja van svoje poreske jurisdikcije. Ostvareni prihodi podliježu oporezivanju kako u zemlji njegove rezidencije, tako i u inostranstvu, odnosno u „zemlji izvora“, a osnovni cilj je izabrati opciju kako bi se platio što je moguće niži porez prilikom repatrijacije dohotka. U analizu su uključeni i neki ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s obzirom na to da su vrlo bitan faktor u razmatranju ovog pitanja
Piše: mr. Akif PEZEROVIĆ
RAČUNOVODSTVO
Raspodjela dobiti/pokriće gubitka za 2022. godinu
Finansijski rezultat se prvenstveno utvrđuje primjenom računovodstvenih postupaka, odnosno u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardima i Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja. Nakon utvrđivanja finansijskog rezultata, njegova raspodjela se vrši u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, koji je propisao ko i kada treba sastaviti i prihvatiti finansijske izvještaje, kao i izvršiti raspodjelu rezultata poslovanja. Zakon o privrednim društvima („Službene novine FBiH“, broj 81/15) je definisao aktivnosti oko sastavljanja i utvrđivanja (prihvatanja) finansijskih izvještaja, a slijedom toga i raspodjelu rezultata poslovanja. Rezultat poslovanja može biti pozitivan, sa iskazivanjem dobiti poslovanja ili negativan, sa iskazivanjem gubitka od poslovanja. Zakonom o porezu na dobit („Službene novine FBiH“, br. 15/16 i 15/20) propisano je da osnov oporezivanja predstavlja oporeziva dobit obveznika koja se utvrđuje u poreznom bilansu. Oporeziva dobit se dobije usklađivanjem dobiti obveznika iskazane u bilansu uspjeha, na način predviđen poreznim propisima. Svako pogrešno postupanje kod utvrđivanja rezultata poslovanja direktno utječe i na pogrešno utvrđivanje visine osnovice za porez na dobit, kao i na raspodjelu dobiti ili pokriće gubitka. Važno je naglasiti da pravno lice ne bi smjelo vršiti isplate iz dobiti ukoliko na dan isplate ima neizmirenih obaveza po osnovu direktnih poreza ili doprinosa ili obaveza prema radnicima po osnovu prihoda od nesamostalne djelatnosti (plaće i naknade)
Piše: dr Mirna PAJEVIĆ ROŽAJAC
Manipulacije finansijskim izvještajima na bazi primjene kreativnog računovodstva
U današnje vrijeme kada je opstanak na tržištu ograničen količinom i kvalitetom dostupnih informacija od velikog je značaja da se subjekt može pouzdati u kvalitet računovodstvenih informacija, prvenstveno informacija iz finansijskih izvještaja. S obzirom na to da kako eksterni, tako i interni korisnici donose različite odluke na osnovu informacija prezentovanih u finansijskim izvještajima, potrebno je da one budu istinite i da prikazuju realnu situaciju datog privrednog društva. Osnovu za istinito i fer prikazivanje imovinsko-finansijskog i prinosnog položaja privrednih društava predstavljaju zakonski propisi i međunarodna profesionalna računovodstvena regulativa (Međunarodni računovodstveni standardi (MRS) i Međunarodni standardi finansijskog izveštavanja (MSFI)). Ukoliko je finansijsko izvještavanje kvalitetno, što znači da su finansijski izvještaji sastavljeni u skladu sa važećom zakonskom i profesionalnom regulativom, odnosno u skladu sa odgovarajućim načelima i principima, korisnici finansijskih izvještaja bi trebali da su u mogućnosti da na bazi istih donesu adekvatne odluke. Usljed različitih ciljeva i namjera lica koja sastavljaju finansijske izvještaje, ta slika nerijetko može biti iskrivljena zbog različitih manipulacija i nezakonitih radnji koje utiču da finansijsko stanje i rezultat određenog privrednog društva učine boljim nego što zaista jeste. Sve mjere koje su namjerno sprovedene sa ciljem sastavljanja finansijskih izvještaja koji ne pokazuje pravu finansijski i prinosnu snagu konkretnog preduzeća mogu da se svrstaju pod termin „kreativno računovodstvo“. Kreativno računovodstvo označava sve računovodstvene prakse koje namjerno odstupaju od standarda da bi se korisnicima bila prezentirana željena, a ne stvarna prinosna i finansijska snaga preduzeća
Piše: Mehmed BUDIĆ, bacc. oec.
CARINE I CARINSKI PROPISI
Unutarnja obrada
Postupak unutarnje obrade je jedan od carinskih postupaka kojim se daju povlastice robi koja se uvozi u Bosnu i Hercegovinu, radi procesa obrade, ukoliko se roba ili proizvodi koji se načine od nje izvezu izvan Bosne i Hercegovine, a ta obrada ne šteti temeljnim interesima proizvođača u Bosni i Hercegovini koji proizvode sličnu robu. Postupak unutarnje obrade predstavlja trgovačku olakšicu, a ne prikupljanje prihoda
Piše: Frano DOGAN
OBLIGACIONI ODNOSI
Pojmovno određenje i izmjene okvirnog sporazuma i ugovora o javnim nabavkama prema pozitivnom zakonodavstvu
S obzirom na specifičnost ugovora o javnim nabavkama, a koja se ogleda u činjenici da ugovorni organ određuje sadržaj okvirnog sporazuma i samog ugovora, kako bitne, tako i nebitne elemente, isti mora voditi računa da takvi ugovori budu u skladu sa zakonima o obligacionim odnosima u Bosni i Hercegovini, koji se ima primijeniti u skladu sa članom 72. Zakona o javnim nabavkama, pri čemu valja uobziriti i načela obligacionog prava. Tako da je prilikom kreiranja okvirnih sporazuma i ugovora o javnim nabavkama ugovorni organ dužan da uobziri načela obligacionog prava, naročito načelo savjesnosti i poštenja, primjene dobrih poslovnih običaja, te kako je riječ o dvostrano obavezujućim ugovorima i načelo jednake vrijednosti davanja, o kojem treba naročito voditi računa prilikom određivanja obaveza druge ugovorne strane, kao i sredstava za obezbjeđenja ugovora, koja u slučaju da su nesrazmjerno određena, dovode do prekomjernog oštećenja druge ugovorne strane
Piše: mr. sci. Enida BRKIĆ OMERČAUŠEVIĆ
PARNIČNI POSTUPAK
Odlučivanje o žalbi u sjednici vijeća i na osnovu održane rasprave pred drugostepenim sudom prema novom Zakonu o parničnom postupku
Zakon o parničnom postupku iz 2015. godine koncipiran je u potpunosti na novom uređenju raspravnog načela prema kome se presuda u dispozitivnim sporovima može zasnovati samo na činjenicama koje su stranke iznijele i dokazima koje su stranke predložile i po prihvatanju i odobrenju suda izvele na glavnoj raspravi, kao i na afirmaciji rasprave pred drugostepenim sudom koji je dužan otkloniti sve činjenične nedostatke suđenja i utvrđenu relativno bitnu povredu odredaba parničnog postupka, preinačiti prvostepenu presudu i donijeti zakonitu i pravilnu presudu. Na ovaj način su stvoreni potrebni uslovi da se sada parnični postupak može okončati donošenjem pravosnažne presude u razumnom roku, pa je i načelo ekonomičnosti postupka konačno dobilo svoje odgovarajuće mjesto po prvi put tek u novom Zakonu o parničnom postupku. Drugostepeni sud sada ima naglašena jurisdikciona ovlaštenja koja se ispoljavaju kroz povećane mogućnosti da preinači prvostepenu presudu i samostalno odluči o osnovanosti tužbenog zahtjeva nakon održane rasprave. Ukidanje pobijane prvostepene presude koja je donijeta na osnovu kontradiktornog raspravljanja sada je moguće samo zbog utvrđene apsolutno bitne povrede i to prvi put, a u slučaju da bi prvostepenu presudu trebalo ponovo ukinuti drugostepeni sud mora zakazati raspravu, otkloniti apsolutno bitnu povredu i preinačiti prvostepenu presudu. Žalbeni sud je konačna činjenična instanca i ta se uloga sada, zbog povećanog broja razloga za preinačenje prvostepene presude, ostvaruje kroz obavezu mnogo češćeg zakazivanja rasprave pred drugostepenim sudom kako bi stranke blagovremeno ostvarile sudsku zaštitu svojih subjektivnih prava
Piše: prof. dr. Senad MULABDIĆ, sudija Vrhovnog suda FBiH
Teret dokazivanja kod diskriminacije u radnom, porodičnom i nasljednom pravu
Predmet rada je teret dokazivanja u radnom, porodičnom i nasljednom pravu. S obzirom na obimnost mogućih slučajeva u kojima se može postaviti pitanje tereta dokazivanja, u radu su analizirani slučajevi koji su česti u primjeni u sudskoj praksi i za koje postoje različita mišljenja. Složenost instituta tereta dokazivanja primarno proizlazi iz činjenice da je nemoguće uspostaviti određena bliža pravila za primjenu pravila tereta dokazivanja. Najjednostavnije u vezi tereta dokazivanja je dužnost svake stranke da dokaže činjenice koje su značajne za njen uspjeh u parnici. Za određene grupe predmeta mogu se izvesti određena pravila dokazivanja, te su u radu ukazana pravila za pojedine vrste predmeta. Posebno je neujednačena sudska praksa u nasljednom pravu u vezi dužnosti dokazivanja visine naslijeđene imovine, da li je na povjeriocu ili nasljednicima. Različite odluke najviših sudova u Bosni i Hercegovini ukazuju na pravnu nesigurnost i na potrebu da obje stranke budu aktivne u dokazivanju činjenica koje im idu u korist, jer nije sigurno kako će sud odrediti na kojoj je stranci teret dokazivanja
Piše: doc. dr sci. Adis POLJIĆ
ZAŠTITA NA RADU
Šta nam donosi Pravilnik o sadržaju i načinu podnošenja izvještaja o povredi na radu i profesionalnom oboljenju
Zakon o zaštiti na radu propisuje da je poslodavac dužan da izvještaj o povredi na radu koja se dogodi i profesionalnom oboljenju koje nastane na radnom mjestu dostavi radniku koji je pretrpio povredu, odnosno kod kojeg je nastalo oboljenje, nadležnom zavodu zdravstvenog osiguranja kod kojeg je radnik zdravstveno osiguran, ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi koja obavlja poslove specifične zdravstvene zaštite / medicine rada kod poslodavca, kao i nadležnoj inspekciji rada u roku od sedam dana od dana pretrpljene povrede, odnosno nastanka oboljenja
Piše: mr. sci. Ernis IMAMOVIĆ
PITANJA I ODGOVORI
POREZ NA DODANU/DODATU VRIJEDNOST
– Promet nedovršenog građevinskog objekta privrednog društva u stečaju
– Odbitak ulaznog PDV-a po osnovu operativnog lizinga
– Djelatnost iznajmljivanja motornih vozila (rent-a-car) – otuđenje (jednog) vozila i pitanje ispravke odbitka ulaznog poreza
– PDV tretman naknade koju zakupac potražuje od zakupodavca na ime podsticaja i doprinosa poslovanju zakupodavčevog tržnog centra
Pripremili: Stana VIDOVIĆ, dipl. pravnik
Dejan RADIĆ, dipl. ecc.
– PDV-e tretman vrijednosnih kupona
– Prefakturisanje troškova (smještaja) matičnom pravnom licu
– Usluga transporta stranom pravnom licu
– Promet dobara (stranom pravnom licu) koji se ne smatra izvozom
– Pružanje inženjerskih usluga inostranom pravnom licu
Dejan RAKIĆ, advokat
– Popunjavanje PDV prijave u pogledu krajnje potrošnje
– Usluge organiziranja međunarodnog znanstvenog simpozija
– PDV-e tretman usluge prijevoza robe iz inozemstva u BiH
– PDV tretman novčanih sredstava koje općina doznači javnom preduzeću u svrhu zajedničkog finansiranja infrastrukturnih projekata
– Ustupanje radnika poduzeću izvan Bosne i Hercegovine
Dr. sci. Jozo PILJIĆ
IZ FEDERALNOG MINISTARSTVA FINANSIJA/FINANCIJA
– Doprinosi –
– Retroaktivna prijava/odjava osiguranja bivšeg radnika po sudskoj presudi
Federalno ministarstvo finansija/financija
DOPRINOSI
– Obračun doprinosa za lica zaposlena u Federaciji BiH sa mjestom prebivališta u Republici Srpskoj
POREZI I DOPRINOSI
– Porezi i pripadajući doprinosi po ugovoru o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa
PLAĆE I NAKNADE
– Refundiranje naknade plaće za vrijeme porodiljskog odsustva
– Uvećanje naknade za službena putovanja za troškove smještaja (noćenja)
POREZ NA DOHODAK
– Oporezivanje prihoda od povremene samostalne djelatnosti – priznavanje rashoda
Fuad BALTA, dipl. ecc.
POREZ NA DOBIT
– (Ne)oporezivanje jednokratne transakcije (prodaje vozila) od strane predstavništva stranog lica u BiH
Mirela MAŠIĆ, dipl. ecc.
– Uslovi za korištenje porezne olakšice za novozaposlene radnike
– Usluge istraživanja tržišta (porez po odbitku)
– Porezni tretman stipendiranja studenta imatrikulanta
– Porezno (ne)priznati troškovi reprezentacije
– Izvještavanje o kontrolisanim transakcijama i pozajmicama između povezanih lica
– Oporezivanje prihoda od iznajmljivanja pokretne imovine
FINANSIJSKO POSLOVANJE
– Dopušteni načini plaćanja subjekata u platnom prometu
Fuad BALTA, dipl. ecc.
RAČUNOVODSTVO
– Ispravka vrijednosti ostalih kratkoročnih potraživanja
– Razmatranje (vanrednih)rezultata popisa
– Evidentiranje troškova prema načelu nastanka događaja
– Evidentiranje prihoda neprofitnih pravnih lica
RAČUNOVODSTVO PRORAČUNSKIH KORISNIKA
– Otpis obveza i potraživanja proračunskih korisnika
Dr. sci. Jozo PILJIĆ
IZ FEDERALNOG MINISTARSTVA RAZVOJA, PODUZETNIŠTVA I OBRTA
– (Ne)mogućnost istovremenog obavljanja dodatne i osnovne djelatnosti
– Obavljanje obrta u dopunskom zanimanju lica koje ima zasnovan radni odnos u inostranstvu
– Usklađivanje poslovanja nakon isteka ostavljenog roka
Pripremila: Dragica SABRANOVIĆ, dipl. pravnik
IZ AGENCIJE ZA DRŽAVNU SLUŽBU BiH
– Ocjenjivanje rada državnog službenika
(Agencija za državnu službu BiH, broj: 01- 34-2-249-1/23 od 7. 3. 2023. godine)
– Radno iskustvo na poslovima povezanim sa kretanjem i boravkom stranaca u BiH
(Agencija za državnu službu BiH, broj: 01-34-2-139-1/23 od 7. 2. 2023. godine)
DRŽAVNI SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICI U FEDERACIJI BiH
– Sastav komisije za provedbu disciplinskog postupka zbog povrede službene dužnosti
– Naknada za slučaj povrede na radu, teške bolesti i invalidnosti
– Prestanak radnog odnosa zbog ispunjavanja uslova za penzionisanje za vrijeme bolovanja
– Naknada troškova pravnog zastupanja u disciplinskom postupku
Mr. Neven AKŠAMIJA, direktor Agencije za državnu službu BiH
RADNI ODNOSI
– Izuzeci od obaveze javnog oglašavanja u postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru
– Uvećanje plate po osnovu minulog rada
– Rad sa polovinom radnog vremena roditelja djeteta sa težim smetnjama u razvoju
– Odsustva s rada koja se ne smatraju prekidom ugovora o radu
– Naknada plate za vrijeme privremene spriječenosti za rad
– Rad na dane sedmičnog odmora
Prof. dr Aleksandra M. VUKOVIĆ
– Zaključivanje ugovora o radu sa radnikom koji je izvršio mjeru bezbjednosti i zaštitnu mjeru
– Bitni elementi ugovora o radu
Mr. sci. Adnan BARUČIJA, sudija Kantonalnog suda u Zenici
ZAŠTITA NA RADU
– Periodični pregledi i ispitivanja sredstava za rad
Pripremio: mr. sci. Ernis IMAMOVIĆ, dipl. pravnik
JAVNA PREDUZEĆA
– Izbor i razrješenje članova nadzornog odbora dioničkog društva
PRIVREDNA DRUŠTVA
– Uslovi za pravovaljano odlučivanje skupštine društva
– Odlučivanje u skupštini društva sa ograničenom odgovornošću
Mensur HADŽIMUSIĆ, advokat
OBLIGACIONI ODNOSI
– Obaveze ugovornih strana po osnovu ugovora o otpremanju (špediciji)
Prof. dr Slobodan STANIŠIĆ, advokat
– Solidarnost dužnika
IZVRŠNI POSTUPAK
– Izvršenje radi ostvarenja novčanog potraživanja od obrtnika kao izvršenika
MJENIČNO PRAVO
– Rokovi zastare (bjanko) mjenice
Dr. sci. Muhamed CIMIROTIĆ, sudija Kantonalnog suda u Bihaću
PARNIČNI POSTUPAK
– Pravni učinci izjave stranke da „zadržava pravo“ da precizira visinu tužbenog zahtjeva nakon urađenog nalaza vještaka
Pripremio: doc. dr sci. Adis POLJIĆ
AKTUELNA PRAKSA SUDOVA BiH
STVARNO PRAVO
– Prenos prava vlasništva putem ugovora o izvođenju radova
(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, broj 71 0 P 230989 21 Rev od 21. 1. 2022. godine)
– Zakonitost posjeda stečenog na osnovu faktičke eksproprijacije
(Presuda Kantonalnog suda u Tuzli, broj 32 0 P 295852 20 Gž od 20. 9. 2022. godine)
– Naknada za umanjenje tržišne vrijednosti nekretnine uslijed zasnivanja stvarne služnosti
Član 205. stav 4. Zakona o stvarnim pravima
(Rješenje Kantonalnog suda u Tuzli, broj 33 0 P 077352 19 Gž od 16. 12. 2022. godine)
– Prividni ugovor o poklonu
Član 66. Zakona o obligacionim odnosima
(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, broj 80 0 P 089725 21 Rev od 8. 9. 2022. godine)
PRIVREDNO PRAVO
– Održavanje skupštine van sjedišta dioničkog društva
(Presuda Kantonalnog suda u Tuzli, broj 32 0 P 369842 21 Gž od 13. 7. 2022. godine)
– Raspored dobiti društva sa ograničenom odgovornošću
Član 110. stav 1. i 112. stav 3. Zakona o privrednim društvima
(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, broj 83 0 P 037763 21 Rev od 17. 8. 2022. godine)
RADNO PRAVO
– Dokazivanje prisvajanja novca
Član 142. stav 1. Zakona o radu
(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, broj 71 0 P 310561 22 Rev od 25. 8. 2022. godine)
– Mirovanje radnog odnosa za vrijeme obavljanja neke od javnih funkcija
(Presuda Kantonalnog suda u Tuzli, broj 32 0 Rs 338347 19 Rsž od 23. 8. 2022. godine)
IZVRŠNI POSTUPAK
Obračun zakonske zatezne kamate kod izvršne isprave iz drugog entiteta
(Rješenje Okružnog suda u Bijeljini, broj 83 0 I 001428 22 Gž od 9. 12. 2022. godine)
NOVOSTI IZ ZAKONODAVSTVA BOSNE I HERCEGOVINE
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
REPUBLIKA SRPSKA
BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON GORAŽDE
HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON
KANTON SARAJEVO
ZIPS-ov INFORMATOR
SAOPĆENJA ZA PRIMJENU PROPISA
