Vlada Federacije BiH utvrdila je Prijedlog zakona o porezu na dohodak, nakon što je, po zaključku oba doma Parlamenta FBiH, sačinjena analiza njegovih fiskalnih efekata i provedena javna rasprava u kojoj su učestvovali Udruženje poslodavaca u FBiH, Udruženje banaka BiH, Privredna komora FBiH, Nogometni savez BiH i Raiffeisen banka.
Tokom javne raprave ocjenjivani su preciznost predloženih odredbi i objašnjenja, uticaj na stabilnost osnovice dohotka, fiskalna stabilnosti proračuna kantona i jedinica lokalne samouprave, neugrožavanje poslovanja privrednih subjekata na teritoriji FBiH, sivu ekonomiju i poreznu evaziju.
Zakon o porezu na dohodak obuhvata oporezivanje dohotka fizičkih osoba koji se ostvaruju iz šest izvora, što je ovim zakonom jasno navedeno. Međutim, u strukturi naplate poreza oko 77 posto odnosi se na porez na dohodak od nesamostalne djelatnosti, odnosno platu. Obzirom da je Reformskom agendom za BiH za period 2015.-2018. godina, Ekonomskom politikom Vlade FBiH 2016.-2018. i Pismom namjere ukazano na potrebu smanjenja stope doprinosa sa 41,5 na 33,5 posto, bilo je nephodno kroz Zakon o porezu na dohodak proširiti poreznu osnovicu dohotka, zbog povezanog sistema plate, te uključiti u oporezivanje i do sada neoporezive naknade da bi stope doprinosa mogle biti smanjene, bez ugrožavanja naplate doprinosa u vanbudžetske fondove, a posebno PIO.
Nakon analize fiskalnog uticaja poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti uočeno je da će prihodi od poreza, koji jesu dijeljeni prihodi kantona i jedinica lokalne samouprave, biti ukupno povećani dva do tri posto, dok će za pojedine biti smanjeni.
Da bi bili obezbijeđeni pozitivni efekti kantona i jedinica lokalne samouprave koji imaju smanjenje javnih prihoda, proširena je osnovica dohotka na druge izvore kao što su dohoci od ulaganja kapitala, nagradnih igara na sreću, imovine i imovinskih prava.
Zakonom je predviđeno progresivno oporezivanje po dvije stope, i to od 10 i 20 posto na unaprijed utvrđenu osnovicu dohotka. Obveznik poreza na dohodak je fizička osoba koja ostvaruje dohodak. Dakle, porezni je obveznik pojedinac (a ne pravna osoba) koji prima platu, naknadu ili autorski honorar, posjeduje obrt koji mu donosi dohodak i slično. Poreznim obveznikom smatraju se rezidenti i nerezidenti. Rezident je osoba koja u Federaciji ima prebivalište i uobičajeno boravište. Nerezident je osoba koje u BiH nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište, ali u FBiH ostvaruje dohodak. Porez na dohodak neće biti plaćan ukoliko pojedinac primi sredstva od državnih, entitetskih i kantonalnih budžeta, kao i vanbudžetskih fondova, neovisno od iznosa koji je primio.
Dohodak se definira kao razlika prihoda i rashoda nastalih tokom poreznog razdoblja koji se utvrđuju načelom blagajne, odnosno tek nakon primljenih uplata odnosno obavljenih isplata. Dohodak koji se oporezuje proizlazi iz šest izvora dohotka: od nesamostalnog i samostalnog rada, od imovine i imovinskih prava, od ulaganja kapitala, od nagradnih i igara na sreću i ostali dohodak.
Dohodak od nesamostalnog rada utvrđuje se kao razlika svih oblika prihoda i rashoda (doprinosi na socijalno osiguranje i lični odbitak od 700 KM na mjesečnom nivou) nastao tokom poreznog perioda. Na tako dobivenu osnovicu dohotka primjenjuju se porezne stope od 10 i 20 posto. Uvođenje ličnog odbitka odrazit će se kao nulta stopa poreza na dohodak na primanja do 700 KM. Na ovaj način su uposlenici s primanjima do 700 KM oslobođeni plaćanja poreza na dohodak. Prag od 700 KM postavljen je na osnovu podataka kojim rapolažu Federalno ministarstvo finansija i Porezna uprava FBiH, i po kojem, od ukupnog broja uposlenih na teritoriji FBiH, u kategoriji primanja do 8.400 KM godišnje (700 KM mjesečno) ima oko 55 posto zaposlenih.
Dohodak od samostalnog rada utvrđuje se kao razlika poslovnih prihoda i rashoda vezanih za obavljanje posla i na njega se također primjenjuju stope od 10 i 20 posto. U ovu kategoriju dohotka uključeni su i takozvani freelanceri koji se, usljed razvoja informacionih tehnologija, intenzivno razvijaju na teritoriji FBiH.
Dohodak od imovine i imovinskih prava ostvaruje se iznajmljivanjem pokretne i nepokretne imovine, otuđenjem nekretnina, te otuđenjem, odnosno prodajom, ustupanjem, zamjenom, nasljeđem, poklonom ili drugim prijenosom imovinskih prava. Pri iznajmljivanju pokretne i nepokretne imovine porez na dohodak plaća se na iznos zakupa umanjen za 20 posto na ime troškova nastalih radi iznajmljivanja. Dohodak od otuđenja nekretnina ne oporezuje se ako je nekretnina prodana nakon pet godina od dana nabavke, odnosno ako je služila za stanovanje poreznog obveznika.
Dohodak od ulaganja kapitala uključuju kamate na oročenu ili rentnu štednju koje se pripisuju poreznom obvezniku i svaka raspodjela dobiti privrednih društava u bilo kojem obliku. Osnovica za oporezivanje dohotka od ulaganja kapitala jest cjelokupni dohodak ostvaren po svim osnovama bez priznavanja rashoda na koju se primjenjuje samo stopa od 10 posto. Ukoliko se dividenda ne isplaćuje onda se ne oporezuje. Isto načelo je i kod oporezivanje kamate na oročenu štednju, a ne i kamatu na tekuće račune.
Dohodak od nagradnih i igara na sreću uključuje oporezivanje dobitaka većih od 100 KM, a porez se plaća pri svakoj isplati dobitka po stopama 10 i 20 posto.
U poreznu osnovicu uključeni su i ostali dohoci rezidenata FBiH, kao što su prihodi sportista i sportskih stručnjaka, prihodi od povremenih slobodnih zanimanja i ostali koji nisu jasno obuhvaćeni kroz ukupni svjetski dohodak. Osnovica za oporezivanje dohotka od povremenih slobodnih aktivnosti je visina iznosa prihoda umanjena za 30 posto na ime troškova.
U zakon je uključena i porezna olakšica radi unapređenja razvoja dobrovoljnih penzionih fondova, tako da se godišnji iznos poreza na dohodak umanjuje za 10 posto od godišnjeg ličnog odbitka, odnosno 840 KM godišnje.
