Temeljni razlozi koji su opredijelili Vladu Federacije BiH da na današnjoj 109. hitnoj sjednici u Sarajevu, utvrdi i u parlamentarnu proceduru uputi Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju leže u ispunjenju obveza iz Akcijskog plana Bosne i Hercegovine za otklanjanje nedostataka u borbi protiv pranja novca i harmoniziranju sustava sprečjavanja pranja novca i financiranja terorizma. Međunarodne obveze Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine proizlaze iz članstva u međunarodnim organizacijama i preporuka FATF-e kao sveobuhvatnog okvira mjera koje se primjenjuju u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma.
Sukladno preporuci FATF-e 32 koja se odnosi na obvezu država da imaju utvrđene mjere za otkrivanje prekograničnog prijenosa gotovine i prenosivih instrumenata koji glase na donositelja, predložene izmjene i dopune odnose se na proširenje obuhvata fizičkog prekograničnog prijenosa na prenosive instrumente na donositelja, kao i sve druge gotovinske ekvivalente, koji se smatraju gotovinom sukladno propisu koji uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti.
Preporuka FATF-e 4, koja se odnosi na kontrolu s ciljem otkrivanja, zaustavljanja i sprječavanja aktivnosti pranja novca i primjenu odgovarajućih sankcija za neprijavljivanje kod prekograničnog prijenosa imovine, usuglašavanja u predloženim odredbama odnose se na privremene mjere kojima se ovlašćuju nadležna tijela da zaplijene i oduzmu imovinu ostvarenu pranjem novca.
Izvršene su i određene dopune vezane za financijske kredite u koje se sada uključuju i poslovi financijskog lizinga i jasnije je propisana rezidentnost, odnosno nerezidentnost u Zakonu i pojmovno usuglašena s poreznim zakonima.
Sredstva rezidenta koja se koriste za elektronsku kupoprodaju roba i usluga, a koja se vode kod strane institucije elektronskog novca, isključuju se iz depozitnih poslova.
Predloženim odredbama definira se obračunski način plaćanja, naplaćivanja i prijenosa po tekućim poslovima između rezidenata i nerezidenata koje se vrši slobodno ako računi rezidenta nisu blokirani, i uz obvezno zaključivanje ugovora u pisanoj formi sa svim propisanim bitnim elementima ugovora.
Produžen je sa šest mjeseci na godinu rok u kojem rezidenti moraju naplatiti i unijeti sredstva plaćanja u Federaciju BiH po osnovu izvoza robe ili usluge. Rokovi se računaju od dana izvoznog carinjenja, odnosno izvršenja usluge.
U kreditne poslove s inozemstvom sada ulaze i poslovi uvoza robe ili usluge, odnosno plaćene robe ili usluge koje nisu uvezene u roku dužem od jedne godine od datuma plaćanja, kao i poslovi iz osnova unaprijed plaćene robe po osnovu izvoza, koji nije izvršen istekom godinu dana od izvršenja naplate.
Izmijenjen je i rok sa šest mjeseci na jednu godinu u kojem je potrebno unijeti robu koja je avansno plaćena ili vratiti uplaćeni iznos u zemlju.
Novopredložene odredbe rezidentu propisuju obvezu da u roku od 30 dana nakon prestanka osnova za koji je devizni račun otvoren u inozemstvu sredstva unese u Federaciju BiH.
U dosadašnjoj primjeni Zakona uočeni su određeni propusti i nedostatci u svezi devizne kontrole, te je ovaj put jasnije propisan sam postupak. Tako se na radnje u vršenju devizne kontrole primjenjuju odredbe Zakona o upravnom postupku. U slučaju utvrđenih nepravilnosti ili nezakonitosti, inspektor rješenjem nalaže njihovo otklanjanje u određenom roku. Ako postoji osnovana sumnja da se određeni predmeti dovode u vezu sa izvršenim kaznenim djelom ili prekršajem, propisuje se i zaštitna mjera privremenog oduzimanja tih predmeta, te dalji postupak.
Osim toga, precizirano je da u roku tri godine od dana kada je prekršaj izvršen može biti pokrenut ili vođen prekršajni postupak, a opća zastara nastupa protekom dvostrukog roka za pokretanje prekršajnog postupka.
Također, predložene su izmjene o visini novčanih kazni, koje su usuglašene sa Zakonom o prekršajima FBiH.
