Porezna uprava Federacije BiH pokrenula je inicijative za izmjenu nekoliko zakona, a ukoliko bi se ti prijedlozi realizirali očekivani efekt na godišnjem nivou na budžet Federacije BiH i kantona iznosio bi više od sto miliona maraka.
V.d. direktora Porezne uprave FBiH Šerif Isović izjavio je danas na pres-konferenciji da, prema postojećem Zakonu o porezu na dohodak, dobici od igara na sreću i klađenja nisu jednako oporezovani, te da se na dobitke ostvarene učešćem u igrama na sreću, čija vrijednost ne prelazi 100 KM ne plaća porez na dohodak.
Naveo je da postoji osnovana sumnja da se i dobici iznad 100 KM dijele na više listića i na taj način izbjegava plaćanje poreza na dohodak, te dodao da nema prihoda u budžete na isplate do 100 KM.
– U 2015. godini je isplaćeno 444,2 miliona KM po osnovu dobitaka do 100 KM, bez plaćanja poreza – istakao je Isović.
Prijedlog je da se isplate dobitaka od igara na sreću do 100 KM oporezuju porezom na dohodak. Zbog velikog broja isplata dobitaka, kako je dodao Isović, porez na dohodak od igara na sreću do 100 KM treba da obračunava i obustavlja priređivač prilikom svake isplate, a uplatu da vrši sedmično u roku od pet dana po isteku sedmice i da ovaj porez bude prihod Fonda PIO.
Očekivani efekti ove inicijative su povećanje porezne baze, sprečavanje zloupotreba u isplati, dobici će biti jednako oporezovani, a ukoliko bi se zadržali trendovi iz prošle godine očekuje se da bi, samo po ovoj stavci, povećanje javnih prihoda moglo iznositi oko 44 miliona KM.
Kada je riječ o ugovorima o djelu u Poreznoj upravi FBiH smatraju da postoji prostor za izmjene. Naime, postojeće stanje je takvo da se na ugovore o djelu plaća porez na dohodak po stopi od 10 posto, plaća se doprinos za PIO na teret poslodavca po stopi od šest posto, zatim doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od četiri posto, dok se doprinosi za nezaposlene ne plaćaju.
Isović je naveo da se procjenjuje da je u 2015. po osnovu ugovora o djelu isplaćeno više od 180 miliona KM.
Suština prijedloga, odnosno ove inicijative jeste da se povećaju porez i doprinosi na ugovore o djelu ili druga mogućnost da se na ugovore o djelu uvedu doprinosi na teret zaposlenika kao i na plaću (31 posto), odnosno da se srazmjerno ovom prihodu, u skorije vrijeme smanje doprinosi na plaće tj. doprinosi na teret poslodavca za zaposlene u radnom odnosu.
Očekivani efekti ove inicijative su povećanje porezne baze, sprečavanje zloupotreba ugovora o djelu, porezni obveznici bi bili dovodeni u ravnopravniji položaj, te povećanje javnih prihoda za više od 26 miliona maraka.
Sljedeća inicijativa se odnosi na isplate toplog obroka i regresa. Prema postojećim propisima, naknada za topli obrok ne oporezuje se do dva posto prosječne plaće u FBiH po danu (što je mjesečno oko 360 KM bez poreza). U postupku inspekcijskog nadzora je utvrđeno da postoje određene zloupotrebe. Među ostalim, s obzirom da neki imaju plaće i 35.000 KM (bankarski sektor), to se bez poreza može isplatiti regres u iznosu 24.500 KM.
Suština prijedloga, odnosno inicijative Porezne uprave je da se propiše jednak iznos toplog obroka (npr. pet maraka po danu) i jednak iznos regresa (npr. 800 KM) koji se neće oporezivati ili ove naknade oporezovati u cijelosti kao i plaće, te da se isplate vrše na račun.
Finansijski efekt te inicijative nije procijenjen jer, kako je kazao Isović, ne posjeduju sve podatke o isplaćenim naknadama za topli obrok i regres, ali je efekt sigurno više milionski.
Predložene su i izmjene Zakona o igrama na sreću, a te igre su podijeljene i različito oporezovane.
Za igre na sreću ili klađenja koja su zasnovana na kompjuterski snimljenim događajima plaća se paušalna naknada u iznosu od 300 KM po svakom uplatnom mjestu, dok se na ostale igre koje se zasnivaju na stvarnim događajima (u kojima učesnici pogađaju ishode različitih sportskih i drugih događaja s neizvjesnim rezultatom) plaća pet posto naknade za igre na sreću.
Isović je naveo da je u 2015. promet kladionica na koje se plaća paušal iznosio 378, 8 miliona KM.
Predlažu da se izvrše izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću tako da se propiše obračun i uplata naknade jednako za sve igre na sreću tj. u procentu od svake pojedinačne uplate igrača.
Ukoliko se to prihvati, dodao je Isović, obračun naknada biće jednak za sve igre na sreću – klađenja, zatim sve igre na sreću bi bile jednako tretirane i oporezovane, smanjila bi se mogućnost zloupotreba, pojednostavio bi se sistem kontrole, obračuna i naplate prihoda.
Očekivani efekti bi, uz stopu od pet posto, bili povećanje javnih prihoda više od 10 miliona KM, a ukoliko bi se stopa povećala na 10 posto taj bi efekt bio 29 miliona KM.
Među inicijativama koje je naveo Isović su i izmjene Zakona o Poreznoj upravi FBiH, te Zakona o Jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa.
Izvor: FENA