RAČUNOVODSTVO
Praktična primjena državnih bespovratnih davanja – MRS 20 i Odjeljak 24 MSFI za MSP
Državna pomoć ima mnogo oblika koji se razlikuju i prema vrsti pomoći koja se daje i prema uslovima koji se uz nju obično vezuju. Bespovratna davanja (ili bespovratni poticaji) su finansijske potpore kojima država potiče ciljane tržišne grupe koje zbog načina poslovanja, poslovnog okruženja ili drugih razloga nisu dovoljno profitabilne, ili nisu pogodne za investicije. Bespovratna ili nepovratna sredstva su sredstva koja imaju tačno određenu namjenu i moraju se utrošiti i pravdati u tačno određenom roku, te se ne moraju vratiti ako su pravilno utrošena. Bespovratna davanja na određeni način predstavljaju novac u nekom od svojih pojavnih oblika, te imaju unaprijed određenu namjenu koja se po pravilu ne može mijenjati. Računovodstveni standardi koji tretiraju tematiku bespovratnih davanja su Međunarodni računovodstveni standard 20 – Računovodstvo državnih bespovratnih davanja i objavljivanje državne pomoći i Odjeljak 24 Međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja za mala i srednja preduzeća. Subjekt državna bespovratna davanja treba mjeriti po fer vrijednosti potraživanih ili primljenih sredstava. Državna bespovratna davanja (grantovi) se ponekad nazivaju drugim imenima, kao što su donacije, podsticaji, subvencije ili premije
Piše: dr Mirna PAJEVIĆ ROŽAJAC
FINANSIJE I POREZI
Donacije i sponzorstva i (ne)oporezivanje
Često se dešava da pravna lica i poduzetnici doniraju, ali i sponzoriraju, razne nevladine organizacije i druga udruženja, javne događaje, klubove, škole, ustanove, kao i mnoga pravna i fizička lica, uključujući i zaposlenike donatora/sponzora. U najvećem broju slučajeva se ta dva pojma poistovjećuju, ali razlika postoji i to ne samo u njihovom značenju, već i u poreskom tretmanu kada su donator, odnosno sponzori samostalni poduzetnici
Piše: Fuad BALTA, dipl. ecc.
INDIREKTNI POREZI
Problematika oporezivanja energenata u EU i stanje u BiH
Direktiva Vijeća 2003/96/EC, kojom se propisuju pravila oporezivanja energenata akcizom na nivou EU, na snazi je od 1. 1. 2004. godine. Odlika Direktive je diferencirani pristup oporezivanju energenata, u smislu nižih stopa, oslobađanja, povrata akcize plaćene od strane energetski intenzivnih kompanija, kao i za upotrebu goriva koja manje zagađuju životni okoliš ili za goriva koja se dobijaju iz otpadnih sirovina i raznih biomasa. Direktiva odražava ciljeve EU prije dva desetljeća. Pored ciljeva zdravstvene politike i politike zaštite okoliša, EU je nastojala poreznim mjerama stimulirati upotrebu otpadnih materijala i sirovina za proizvodnju energije, kao i korištenje hidropotencijala i ostalih vidova energije (energije vjetra, solarne, termalne …), a istovremeno destimulirati dalje iscrpljivanje fosilnih goriva i rudnih bogatstava, nalazišta prirodnog plina i dr. U fokusu su bili i mikroekonomski i makroekonomski ciljevi, pogotovo što je ubrzo nakon donošenja Direktive EU bila pogođena globalnom ekonomskom krizom.
Svaki vid oslobađanja ili smanjenja poreznog tereta na energiju koju koriste energetski intenzivne kompanije u vrijeme energetskih kriza, kao i u vrijeme sveopće recesije, predstavlja značajan fiskalni stimulans za očuvanje ekonomskih aktivnosti i radnih mjesta, za jačanje konkurentnosti na svjetskom tržištu, i to ne samo kompanijama na koje se olakšica odnosi, već i svim drugim kompanijama i svim građanima. Međutim, protekom vremena ne samo da su iscrpljeni očekivani efekti primjene Direktive, nego se pokazalo da diferencirana politika oporezivanja energenata pogoduje zadržavanju primjene fosilnih goriva, što se dalje negativno reflektira na tržište energenata, blokirajući investicije u čiste tehnologije i usporavajući preustroj automobilske industrije u pravcu upotrebe “zelenih” energenata. U odnosu na EU Bosna i Hercegovina dugi niz godina oporezuje akcizom samo uži opseg energenata – derivate nafte, a odnedavno i biogoriva i biotekućine Posljednjim izmjenama Zakona o akcizama povećano je oporezivanje pogonskih goriva. Na taj način BiH je ispunila postojeće minimalne standarde oporezivanja pogonskih goriva propisanih Direktivom
Piše: dr. sci. Dinka ANTIĆ
FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE
Dugotrajna imovina namijenjena prodaji prema MSFI – 5
Dugotrajna imovina koju je poslovni subjekt odlučio prodati mora se klasificirati kao imovina namijenjena prodaji, uz uvjet da je prodaja te imovine vrlo vjerovatna i raspoloživa za trenutnu prodaju u postojećem stanju. Takva imovina će se reklasificirati iz dugotrajne imovine u kratkotrajnu imovinu i mjeriti po knjigovodstvenoj vrijednosti ili fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje, ovisno o tome koja je vrijednost niža. U slučaju da je subjekt klasificirao dugotrajnu imovinu kao onu namijenjenu prodaji, ali kriteriji iz MSFI-a 5 više nisu udovoljeni, subjekt će prestati klasificirati tu imovinu kao onu koja je namijenjena za prodaju. U ovom slučaju subjekt će mjeriti dugotrajnu imovinu koja prestaje biti klasificirana kao namijenjena za prodaju po nižoj vrijednosti između: njezine knjigovodstvene vrijednosti prije nego je imovina bila klasificirana kao namijenjena za prodaju, prilagođena za smanjenje vrijednosti, amortizaciju ili revalorizaciju koja bi bila priznata da imovina nije bila klasificirana kao namijenjena za prodaju i njezine nadoknadive vrijednosti u trenutku naknadne odluke da se ne prodaje. Računovodstveni tretman imovine namijenjene prodaji, objavljivanje i prezentacija prestanka poslovanja uređen je MSFI 5 – Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja. Autor u ovom članku pojašnjava zahtjeve standarda te prikazuje računovodstvene postupke vezane uz tretman dugotrajne imovine namijenjene prodaji
Piše: Mehmed BUDIĆ, bacc. oec.
JAVNE NABAVKE
Institut neprirodno niske cijene ponude u sistemu javnih nabavki
Rješenja instituta neprirodno niske cijene ponude u Bosni i Hercegovini, razrađena kroz zakonske i podzakonske akte iz oblasti javnih nabavki, temelje se na rješenjima iz Direktive 2014/24 Eu, te korespondiraju sa istim. Postojanje neprirodno niske cijene ponude uvijek se veže za prihvatljive ponude odnosno ponude za koje je u postupku ocjene ponuda utvrđeno da ispunjavaju sve uslove definisane tenderskom dokumentacijom. U takvim slučajevima kada ugovorni organ ocijeni da postoje okolnosti koje upućuju na situacijuda možda postoji neprirodno niska cijena ponude, isti je obavezan tražiti pisano obrazloženje od ponuđača. Pitanje momenta traženja obrazloženja neprirodno niske cijene ponude, prije ili poslije e-aukcije, ovisi prvenstveno od procjene ugovornog organa. Neprirodno niske cijene ponuda su one ponude koje su izuzetno jeftine s obzirom na radove, robu ili usluge i koje su utemeljene na tehnički, ekonomski ili pravno nevjerodostojnim pretpostavkama ili praksama
Piše: mr. iur. Mirel MUJKANOVIĆ
STVARNO PRAVO
Prekoračenje međe građenjem
Prekoračenje međe građenjem je pravni institut koga po prvi put reguliše Zakon o stvarnim pravima FBiH, čime je popunjena ranija pravna praznina jer analogna primjena pravila o građenju na tuđem zemljištu nije u potpunosti odgovarala za ovaj poseban slučaj građenja na tuđem zemljištu. Primjena novog pravnog instituta je moguća samo u susjedskim odnosima kad se izgrađena zgrada nalazi s obje strane međe tako da se neznatni ili manji dio zgrade nalazi na susjednom zemljištu a važniji i veći na zemljištu graditelja, i kada između graditelja i vlasnika zemljišta nije zaključen ugovor kojim se uređuje građenje preko međe. Prekoračenje međe građenjem je posebno karakteristično u urbanim gradskim sredinama gdje je intenzivna individualna stambena gradnja, a u manjoj mjeri je prisutno u vangradskim sredinama. Ovaj pravni institut je propisan kao generalna klauzula ili pravni standard pri čemu je zakonodavac prepustio sudskoj praksi da se izjasni kad postoji prekoračenje međe građenjem, gdje to prekoračenje prestaje i nastaje građenje na tuđem zemljištu kad se važniji i veći dio zgrade nalazi na susjednom zemljištu, a ne na zemljištu graditelja.
Kod prekoračenja međe građenjem manja su zakonska prava savjesnog graditelja prema nesavjesnom vlasniku susjednog zemljišta nego kod građenja na tuđem zemljištu. Ovo iz razloga jer savjesni graditelj stiče pravo vlasništva samo na zahvaćenom dijelu tuđeg zemljišta, ali ne i pravo vlasništva na zemljištu za redovnu upotrebu za prekoračeni neznatni ili manji dio zgrade na susjednom zemljištu. Manji obim prava savjesnog graditelja proizlazi iz činjenice da kod prekoračenja međe građenjem ne važi pravilo superficies solo cedit jer izgrađena zgrada nije u cijelosti niti u većem dijelu na susjednom zemljištu, i zbog toga nije priraštaj tuđeg zemljišta, već samo zahvaćeni dio tuđeg zemljišta
Piše: prof. dr. Senad MULABDIĆ, sudija Vrhovnog suda FBiH
RADNI ODNOSI
Načini prestanka radnog odnosa sa osvrtom na otkaz ugovora o radu
Normativno pravna rješenja o prestanku radnog odnosa, posebno otkazom ugovora o radu od strane poslodavca, imaju centralno mjesto u savremenom radnom pravu. Regulisanje prestanka radnog odnosa predmet je stalnog naučnog i stručnog interesovanja, jer umnogome utiče na karakter i strukturu radnog odnosa i posebno je aktuelno zbog teških i velikih socijalnih i materijalnih posljedica koje za radnika ima gubitak radnog mjesta. Način prestanka radnog odnosa i pravna zaštita radnika od samovolje poslodavca da raskine ugovor o radu, imali su kroz istoriju različite oblike. Zakoni koji ograničavaju ugovornu slobodu poslodavca, odnosno njegovo ovlašćenje da raskine radni odnos sa radnikom, svojstveni su gotovo svim pravnim sistemima. Prestanak radnog odnosa otkazom ugovora o radu od strane poslodavca posljedica je brojnih i različitih interesa, s jedne strane, preduzetničkih, socijalnih i političkih, a s druge strane, pojedinačnih interesa radnika da sačuva radno mjesto, od kojeg zavisi njegova egzistencija i egzistencija njegove porodice, kao i interesa poslodavca da slobodno organizuje rad ili fleksibilno uredi strukturu i organizaciju ljudskih resursa, odnosno obezbijedi potrebnu radnu snagu. Uloga zakonodavstva je da obezbijedi sigurnost postojećeg radnog odnosa propisima kojima se radnici štite od arbitrarnih odluka poslodavca, što se postiže utvrđivanjem opravdanih razloga za prestanak važenja ugovora o radu, kao pretpostavkama pravne osnovanosti prestanka radnog odnosa, te temeljnih pravila postupka otkazivanja ili drugih načina prestanka ugovora o radu, posebno kada je u pitanju prestanak radnog odnosa otkazom ugovora o radu od strane poslodavaca
Piše: prof. dr Aleksandra M. VUKOVIĆ
ISKUSTVA DRUGIH
Promjene koje donosi novi Zakon o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija u Republici Hrvatskoj
Cilj izmjena zakonskog okvira za priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija je veliko unapređenje politike priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija uz pojednostavljenje procedura i otklanjanje administrativnih prepreka za međunarodnu mobilnost u obrazovanju i mobilnost radne snage, uz primjenu kvalifikacijskih okvira i u skladu s europskim načelima u osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju
Piše: Alan VAJDA, mag. iur.
PITANJA I ODGOVORI
POREZ NA DODANU/DODATU VRIJEDNOST
– Usluga revizije izvršena od stranog pravnog lica – mjesto oporezivanja
– Povrat primljenog avansa i PDV-e
– Mogućnost naknadnog odbitka ulaznog poreza – nakon sticanja statusa obveznika PDV-a
– Promet vozila domaćem licu od strane lica koje nema sjedište ni stalnu poslovnu jedinicu u BiH
– Odbitak ulaznog PDV-a po osnovu izgradnje poslovnog objekta fizičkog lica
Pripremili: Stana VIDOVIĆ, dipl. pravnik
Dejan RADIĆ, dipl. ecc.
– Usluga pronalaska kandidata za pravno lice iz Mađarske
– Osnovica za obračun PDV-a za uslugu ustupanja radnika
– Osnovica za obračun PDV-a po osnovu avansnih uplata za turistički aranžman
Dejan RAKIĆ, advokat
POREZI
– Porezni aspekti osnivanja firme u Federaciji BiH od strane nerezidentnog (pravnog ili fizičkog) lica
– Oporezivanje prihoda od prometa udjela i nepokretnosti
– Porezni status neprofitnih organizacija u slučaju vršenja komercijalne djelatnosti
POREZ NA DOHODAK
– Oporezivanje dohotka od imovine koja se iznajmljuje putnicima i turistima
– Priznavanje poreza na dohodak plaćenog izvan Federacije BiH
PLAĆE I NAKNADE
– Naknada plaće ženi majci u radnom odnosu za vrijeme porodiljskog odsustva
– Naknada za ishranu u toku rada
Fuad BALTA, dipl. ecc.
RAČUNOVODSTVO
– Stan u vlasništvu pravnog lica – knjigovodstvena evidencija
– Evidentiranje „imovine s pravom korištenja”
Dr. Mirna PAJEVIĆ – ROŽAJAC
– Rezervisanja po osnovu otpremnine u javnim zdravstvenim ustanovama
Mr. sci. Ranko BATINIĆ, ovlašteni revizor
– Evidentiranje (komunalnih) usluga iz prethodnog perioda
– Tretman i knjigovodstveno evidentiranje izgubljene kapare
Dr. sci. Jozo PILJIĆ
JAVNE NABAVKE
– Procjena intelektualnog rada u postupku nabavke
Admir ĆEBIĆ, dipl. ecc.
IZ FEDERALNOG MINISTARSTVA RAZVOJA, PODUZETNIŠTVA I OBRTA
– Privremena obustava obavljanja obrta
– Uslovi za obavljanje obrta u pogledu stručne spreme
Pripremila: Dragica SABRANOVIĆ, dipl. pravnik
DRŽAVNA SLUŽBA U FEDERACIJi BiH
– Izmjena internih akata o dodacima i naknadama koje nemaju karakter plaće
– Premještaj državnog službenika na drugo radno mjesto u istom organu državne službe
– Prvo zapošljavanje državnih službenika i probni rad
Mr. Neven AKŠAMIJA, direktor Agencije za državnu službu BiH
RADNI ODNOSI
– Naknada plate za vrijeme porodiljskog odsustva
– Obaveze poslodavca u odnosu na radnika sa promijenjenom radnom sposobnosti –
– Naknada za neiskorišteni godišnji odmor i pitanje regresa
Prof. dr Aleksandra M. VUKOVIĆ
– Uvjeti za korištenje godišnjeg odmora kod novog poslodavca
Amila GAJEVIĆ, dipl. pravnik
– Poslovno uvjetovaniotkaz ugovora o radu
Mr. sci. Adnan BARUČIJA, sudija Kantonalnog suda u Zenici
ZAŠTITA NA RADU
– Troškovi periodičnih pregleda i ispitivanja iznajmljenih sredstava za rad
– Strani državljanin kao radnik za zaštitu na radu
Pripremila: Amila GAJEVIĆ, dipl. pravnik
PRIVREDNA DRUŠTVA
– Ovlaštenje punomoćniku za učešće u radu i odlučivanju na skupštini društva
– Imenovanje i razrješenje sekretara društva
– Dostavljanje zapisnika o radu skupštine društva dioničarima
INSPEKCIJSKI NADZOR
– Provedba naložene upravne mjere i kontrolni inspekcijski nadzor
– Troškovi inspekcijskog nadzora
UPRAVNI POSTUPAK
– Donošenje rješenja uz saglasnost drugog organa
Mensur HADŽIMUSIĆ, advokat
DRŽAVNA IMOVINA
– Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem
STVARNO PRAVO
– Kvalitet posjeda za sticanje prava vlasništva dosjelošću
ZEMLJIŠNOKNJIŽNO PRAVO
– Nevjerodostojna uknjižba i uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja (brisovna tužba)
Mr. sci. Adnan BARUČIJA, sudija Kantonalnog suda u Zenici
AKTUELNA SUDSKA PRAKSA SUDOVA BiH
STVARNO PRAVO
Pretpostavljeno vlasništvo
Član 131. stav 1. u vezi sa članom 316. stav 1., 324., 325. stav 1. Zakona o stvarnim pravima i članom 3. stav 1. tačka 3. Zakona o zemljišnim knjigama (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, broj 58 0 P 163072 22 Rev od 2. 6. 2022. godine)-72
Sticanje prava vlasništva na dograđenom spratu
Članovi 26. i 27. Zakona o vlasničko – pravnim odnosima (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, broj 63 0 P 033362 22 Rev od 18. 5. 2022. godine)
OBLIGACIONO PRAVO
Potpuna naknada
Član 190. Zakon o obligacionim odnosima (Presuda Kantonalnog suda u Sarajevu, broj 65 0 Ps 287545 15 Pž od 2. 6. 2020. godine)
Ponovljeni prigovor zastarjelosti potraživanja
Član 360. Zakona o obligacionim odnosima (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, broj 65 0 Rs 436609 22 Rev od 18. 5. 2022. godine)
OSIGURANJE
Isplata otkupne vrijednosti korisniku neopozivog osiguranja
Članci 954. i 957. Zakona o obligacionim odnosima (Presuda Kantonalnog suda u Sarajevu, broj 65 0 P 494156 18 Gž od 18. 5. 2022. godine)
RADNO PRAVO
Zlouporaba prava na sudsku zaštitu od strane uposlenika
Članak 88. Zakona o radu Federacije BiH
Članak 9. Zakona o parničnom postupku
Članak 12. Zakona o obligacionim odnosima
(Presuda Kantonalnog suda u Sarajevu, broj 65 0 P 471125 21 Rsž 2 od 17. 3. 2021. godine)
Naknada umjesto korištenja godišnjeg odmora
Član 52. stav 3. Zakona o radu (Presuda Kantonalnog suda u Zenici, broj 43 0 Rs 199591 22 Rsž od 29. 4. 2022. godine)
EKSPROPRIJACIJA
Određivanje naknade za voćna stabla
Član 57. Zakona o eksproprijaciji (Rješenje Vrhovnog suda Republike Srpske, broj 80 0 V 036978 21 Rev 4 od 16. 8. 2021. godine)
Tržišna vrijednost nekretnine
Član 54. Zakona o eksproprijaciji (Rješenje Vrhovnog suda Republike Srpske, broj 78 0 V 028861 21 Rev od 25. 11. 2021. godine)
ZEMLJIŠNOKNJIŽNO PRAVO
Prekid zemljišnoknjižnog postupka
Član 378. tačka 1. Zakona o parničnom postupku, Član 83. Zakona o zemljišnim knjigama Federacije BiH (Rješenje Kantonalnog suda u Zenici, broj 04 0 Dn 013477 22 Gž od 3. 2. 2022. godine)
Zabilježba postojanja spora
Član 2. stav 4. Zakona o zemljišnim knjigama Federacije BiH (Rješenje Kantonalnog suda u Zenici, broj 04 0 Dn 013671 22 Gž od 15. 4. 2022. godine)
NOVOSTI IZ ZAKONODAVSTVA BOSNE I HERCEGOVINE
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
REPUBLIKA SRPSKA
UNSKO – SANSKI KANTON
BOSANSKO – PODRINJSKI KANTON GORAŽDE
KANTON SARAJEVO
ZIPS-ov INFORMATOR
SAOPĆENJA ZA PRIMJENU PROPISA
