Sekretar Federalnog ministarstva pravde Ajša Softić kazala je da je zbog proglašenja nesreće bilo neophodno omogućiti postupanje u oblasti pravosuđa koje je usmjereno na očuvanje života i zdravlja ljudi i odgovorno pristupiti prevazilaženja novonastale situacije.
Pojašnjavajući utvrđeni Prijedlog zakona o rokovima i postupanju u sudskim postupcima za vrijeme stanja nesreće na teritoriji Federacije BiH, Softić je kazala da se njime definiraju pravne oblasti za postupanje i računanje rokova u sudskim postupcima u FBiH za vrijeme trajanja stanja nesreće.
Naglasila je da je Federalno ministarstvo pravde predložilo Vladi FBiH da utvrdi prijedlog tog zakona i po hitnom postupku ga uputi u dalju parlamentarnu proceduru.
Dodala je da se tim zakonom propisuje postupanje u vezi s primjenom rokova u svim sudskim postupcima u FBiH zbog proglašenja stanja nesreće.
– Tako se stvara pravni osonov da bi se spriječile štetne posljedice za sve učesnike u sudskim postupcima, zaštitila njihova prava i obaveze, kao i propisivanjem da rokovi ne teku za vrijeme trajanja stanja nesreće, osim u hitnim postupcima propisanim ovim zakonom – istakla je Softić.
Istakla je da se zakonom, rokovi za podnošenje tužbe u parničnom postupnu, zatim prijedlogu za pokretanje vanparničnog postupka i postupcima izvršenja drugih podnesaka vezanih za rok, prestaju da teku osim u hitnim postupcima.
– Za izjavljivanje vanrednih pravnih lijekova, kao i za preduzimanje drugih procesnih radnji, rokovi prestaju teći za vrijeme stanja nesreće, ali rokovi ne prestaju teći u hitnim postupcima koji su propisani ovim zakonom – naglasila je.
Pojasnila je da se hitni postupci u postupnom roku smatraju oni u kojima je određen pritvor ili se traži određivanje pritvora, zatim postupci u kojim se vode teža krivična djela: nasilje u prodici, prenošenje zaraze bolesti, ne postupanje po zdravstvenim propisima i teška krivična djela protiv zdravlja ljudi.
Istakla je da rokovi ne prestaju teći također i u postupcima koja se vode za krivična djela učinjena za vrijeme stanja nesreće, zatim u postupcima u kojima postoji opasnost zastarjelosti krivičnog gonjenja.
Govoreći o prekršajnom postupku u hitnim postupcima u prekršajnoj materiji, kazala je da su to postupci pokrenuti za prekršaje koji se prekrše za vrijeme stanja nesreće, kao i postupci gdje je neophodno lišiti slobode okrivljenog za prekršaj.
Između ostalog, istakla je da u prekršajnoj materiji ne prestaju teći rokovi koji su predviđeni za postupanje u slučajevima prihvatanja odgovornosti kada je izdat nalog od službene osobe i kada ta osoba prihvati odgovornost za prekršaj, daje se mogućnost da ta osoba plati novčanu kaznu.
Također je naglasila da rokovi zastarjelosti ne teku tokom stanja nesreće koji su propisani zakonima iz građansko-pravne oblasti.
Tim članom se dodala je, propisuje prekid zastare svih potraživanja iz građansko-pravne materije.
Naglasila je da se zakonom propisuje da se podnesci ne dostavljaju lično za vrijeme trajanja nesreće, osim u hitnim postupcima.
– Ovaj zakon će se primjenjivati do isteka 30 dana od dana prestanka nesreće na području FBiH – zaključila je Softić.
(FENA)
