Vlada FBiH juče je utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Nacrt zakona o bankama, nakon što je ocijenjeno kako postojeći mehanizmi nisu dovoljni ni odgovarajući za rješavanje problematičnih banaka i ne omogućavaju dovoljno brzu i efikasnu intervenciju nadležnih tijela, ne osiguravaju u potrebnoj mjeri održavanje ključnih funkcija banke, a tako ni očuvanje financijske stabilnosti.
Svjetska financijska kriza pokazala je da ni najrazvijenije države nisu raspolagale odgovarajućim pravnim okvirom za rješavanje problematičnih banaka koji bi omogućio da teret spašavanja banke primarno snose dioničari i vjerovnici, već su nadležna tijela država morala birati između, s jedne strane, provođenja postupka stečaja koji, naročito u tim uvjetima, nosi visok rizik prouzrokovanja sustavnih poremećaja ili, s druge strane, spašavanja banaka korištenjem proračunskih ili drugih javnih sredstava. Nastojanje da ključne funkcije banke budu održane je i na međunarodnom planu dovelo do toga da problematične banke budu spašavane uz visoke troškove, i to na teret poreznih obveznika.
Zakon o bankama omogućava tijelu koje će ubuduće biti nadležno za restrukturiranje, odnosno Agenciji za bankarstvo FBiH, da raspolaže širim spektrom djelotvornih mjera, odnosno instrumenata koji omogućuju blagovremenu i efikasnu intervenciju nad problematičnom bankom.
Novi zakon, također, uređuje područja koja su se u poslovanju banaka pokazala manjkavim, kao što su jačanje korporativnog upravljanja, bolje interno upravljanje rizicima, uvođenje dodatnih zaštitnih slojeva kapitala, supervizija i drugo.
Zakon uspostavlja i pravni okvir za restrukturiranje banaka u Federaciji BiH radi poduzimanja mjera koje bi trebalo da, u uslovima financijske krize, spriječe ili ublaže nastupanje kriznih situacija kako kod pojedinačne banke, tako i kod bankarskog i financijskog sustava u cjelini. To znači i osiguranje za efikasno restrukturiranje banke čije je stanje takvo da ona ne može ili vjerojatno neće moći nastaviti poslovanje.
Mjere i instrumenti bi mogli biti primjenjivani prije i nakon oduzimanja dozvole za rad banci, s ciljem održanja njezine ključne funkcije i osnovne poslovne aktivnosti, uz istovremeno ograničavanje troškova restrukturiranja i negativnih utjecaja na ekonomski i financijski sustav zemlje. Agencija će, kao tijelo nadležno za restrukturiranje, raspolagati takvim instrumentima koji omogućavaju individualan pristup restrukturiranju banke, uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinačnog slučaja, pa su samim tim i ti instrumenti efektivniji i efikasniji.
Cilj Zakona o bankama je podizanje razine otpornosti pojedine banke, kao i cjelokupnog bankovnog sustava, kako bi kapitalno ojačane banke pružile veću podršku realnom sektoru. Riječ je i o uspostavi cjelovitog pravnog okvira za restrukturiranje banaka radi održanja financijske stabilnosti uz svođenje na najmanju mjeru upotrebe proračunskih i javnih sredstava, tako što će gubitke propasti banke snositi najprije dioničari i vjerovnici, uz ograničenje da oni ne mogu pretrpjeti veće gubitke od onih koje bi pretrpjeli u slučaju provođenja stečajnog postupka nad bankom. Na taj način, štite se interesi deponenata banke i održavaju njezine ključne funkcije. Dioničari i vjerovnici banke moraju biti svjesni rizika od gubitaka u slučaju njezine propasti i taj rizik adekvatno procjenjivati i vrednovati, što će doprinijeti disciplini tržišta.
