Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, utvrdila Nacrt zakona o obveznim osiguranjima u prometu i uputila ga u redovitu parlamentarnu proceduru.
Jedan od razloga za donošenje ovog zakona jeste deregulacija i liberalizacija cijena obveznog osiguranja od odgovornosti za vozila, s ciljem očuvanja stabilnosti i neometanog funkcioniranja sektora osiguranja. Primjena aktualnog Zakona iz ove oblasti, donesenog 2005. godine, pokazala je nedostatke koji otežavaju njegovu provedbu. Također, praksa je pokazala kako su pojedina rješenja nejasna i neprecizna i dovode do pravne nesigurnosti oštećenoga.
Novi propis donosi i harmoniziranje na jedinstvenom tržištu osiguranju u cijeloj BiH, jer je Republika Srpska donijela novi Zakon 2015. godine, te je Upravni odbor Agencije za osiguranje u BiH 4. listopada 2016. usvojio smjernicu za ocjenu usuglašenosti entitetskih zakona o obveznim osiguranjima u prometu.
Dodatni razlog je i usuglašavanje sa zakonodavstvom i pravnim stečevinama Europske unije, što je obveza i iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Zakon propisuje nekoliko vrsta obveznih osiguranja u prometu: putnika u javnom prijevozu od posljedica nesretnog slučaja (osim putnika u zračnom prometu), vlasnika vozila od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim osobama, vlasnika zrakoplova od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim osobama i putnicima i vlasnika plovila na motorni pogon od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim osobama. Odredbe Zakona ne odnose se na prijevozna sredstva Oružanih snaga BiH, jer za naknadu štete nastale korištenjem ovih prijevoznih sredstava jamči Bosna i Hercegovina.
Vozač je obvezan, za vrijeme upotrebe prijevoznog sredstva u prometu, imati policu osiguranja ili drugi dokaz o sklopljenom ugovoru o osiguranju koji mora predočiti na zahtjev ovlaštene službene osobe. Iznimno, vozač zrakoplova dužan je prije polijetanja dati na uvid policu osiguranja ili drugi dokaz o zaključenim ugovorima o obveznim osiguranjima, na zahtjev ovlaštene službene osobe.
Vozač je obvezan, u slučaju prometne nesreće, osobne i podatke o osiguranjima dati svim sudionicima prometne nesreće, koji na temelju tih osiguranja imaju pravo podnositi odštetne zahtjeve.
Ugovor o obveznom osiguranju pokriva štete nastale na teritoriju BiH, na teritoriju država članica sustava zelene karte, te država potpisnica Multilateralnog sporazuma, u slučaju kada je s BiH potpisan ovaj sporazum.
Najniža osigurana svota po jednom štetnom događaju, određena ugovorom o osiguranju, po jednom putniku iznosi za slučaj smrti 9.000 KM, za slučaj trajnog gubitka opće radne sposobnosti (invaliditeta) 18.000 KM i za slučaj privremene spriječenosti za rad i stvarnih i nužnih troškova liječenja 4.500 KM.
Putnik, kojeg zadesi nesretni slučaj, odnosno osoba određena ugovorom kao korisnik osiguranja u slučaju smrti putnika, ima pravo zahtijevati od društva za osiguranje isplatu sukladno ugovoru.
Pravo na osiguranu svotu ima putnik, odnosno korisnik osiguranja neovisno o tome ima li pravo na naknadu na temelju odgovornosti vlasnika prijevoznog sredstva za štetu prouzrokovanu trećim osobama. Ako vlasnik prijevoznog sredstva nije zaključio ugovor o osiguranju, a nastupio je nesretni slučaj, oštećena osoba može zahtijevati isplatu od Zaštitnog fonda u iznosu najviše do osigurane svote.
Ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti ne pokriva odgovornost prijevoznika za stvari koje je primio na prijevoz. Pravo na naknadu štete nema vozač vozila kojim je prouzrokovana šteta. To pravo nemaju srodnik i druge osobe za duševne boli zbog smrti ili tjelesne povrede vozača koji je prouzrokovao štetu. Isto se odnosi i na putnika koji je dobrovoljno ušao u vozilo kojim je prouzrokovana šteta, a kojim je upravljao neovlašteni ili vozač pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, ako odgovorno društvo za osiguranje dokaže da je ta okolnost putniku trebala biti poznata.
Na naknadu štete ne može računati ni oštećena osoba zbog upotrebe vozila na sportskim priredbama koje se održavaju na putu ili dijelu puta zatvorenom za promet drugim vozačima, a kojima je cilj postizanje najveće ili najveće prosječne brzine, odnosno na vježbama za te priredbe. Ošteta neće biti isplaćena ni u slučaju neizravnog ili izravnog djelovanja nuklearne energije ili zračenja nastalog za vrijeme prijevoza nuklearnih ili drugih radioaktivnih materijala, zatim rata, pobune ili terorističkih aktivnosti, te korištenja mobiliziranog vozila, od trenutka preuzimanja od strane nadležnih tijela do trenutka vraćanja vozila vlasniku.
Neovlaštenim vozačem smatra se osoba koja je u vrijeme štetnog događaja koristila vozilo bez suglasnosti vlasnika, a nije kod njega zaposlena kao vozač, nije član njegovog kućanstva, niti joj je vlasnik vozilo predao u posjed, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade Federacije BiH.
