Zakon o zaštiti na radu, koji je, u formi Prijedloga, utvrdila Vlada Federacije BIH, uređuje prava, obaveze i odgovornosti poslodavaca i radnika u vezi s provođenjem i poboljšanjem sigurnosti i zaštite zdravlja radnika na radu, kao i opća načela prevencije, te sistem pravila sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, čijom se primjenom postiže sprječavanje povreda na radu, nastanak profesionalnih oboljenja i drugih oboljenja u vezi s radom, kao i zaštita radne okoline.
Posebna zaštita je propisana radi očuvanja duševnog i tjelesnog razvoja mladih, zaštite žena od rizika koji bi mogli ugroziti ostvarivanje materinstva, zaštite osoba sa invaliditetom i profesionalno oboljelih od daljeg oštećenja zdravlja i umanjenja radne sposobnosti i očuvanja radnih sposobnosti starijih radnika u granicama primjerenim njihovoj životnoj dobi.
Pravo na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu imaju radnici i osobe koje su kod poslodavca na stručnom osposobljavanju ili su na prekvalifikaciji, dokvalifikaciji i stručnom usavršavanju, učenici i studenti na praktičnoj nastavi, kao i one koje učestvuje u javnim radovima ili obavljaju volonterski rad. Zakon se, također, odnosi na osobe koje za vrijeme izdržavanja kazne zatvora rade u zatvorskoj radionici, na gradilištu ili na drugim radnim mjestima, te na sve koji se zateknu u radnoj okolini radi obavljanja određenih poslova, ako je poslodavac upoznat s njihovim prisustvom.
Odredbe ovog zakona primjenjuju se, do donošenja posebnih propisa, i na pripadnike oružanih snaga i policijske službenike. Međutim, ne primjenjuju se na pripadnike oružanih snaga i policijske službenike, ako su te odredbe u suprotnosti s propisima koji regulišu službu u oružanim snagama i policiji.
Vlada FBiH će osnovati Vijeće za zaštitu na radu koje će činiti predstavnici Vlade, udruženja poslodavaca, sindikata i istaknutih stručnjaka za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu. Vijeće ima devet članova. Članove Vijeća, kojeg imenuje Vlada na period od četiri godine, čine premijer FBiH, federalni ministri nadležni za rad i zdravstvo, po dva predstavnika poslodavaca i radnika koje predlažu njihova reprezentativna udruženja, te dva istaknuta stručnjaka za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu.
Vijeće predlaže i povremeno preispituje politiku sigurnosti i zaštite zdravlja na radu i podstiče usklađivanje rada svih relevantnih organa i tijela, kao i zakonodavstva, s ciljem obezbjeđenja života, zdravlja i radne sposobnosti radnika, sprječavanja povreda i profesionalnih oboljenja. Odluku o osnivanju Vijeća će, na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, donijeti Vlada FBiH u roku od šest mjeseci od stupanja Zakona na snagu. Jedan od zadataka Vijeća je da prati, analizira i ocjenjuje sistem i politiku zaštite na radu i o svojim nalazima i ocjenama najmanje jednom godišnje izvještava Vladu i predlaže potrebne promjene. Također, pratit će učinke primjene Zakona i provedbenih propisa, posebnih zakona i drugih propisa kojima se štiti sigurnost i zdravlje radnika te, prema potrebi, predlagati njihove promjene i usklađivanje s međunarodnim propisima.
Finansijska sredstva potrebna za rad Vijeća bit će osiguravana u budžetu FBiH.
Trenutno važeći Zakon o zaštiti na radu donesen je 1990. godine te ga je, u sklopu reforme radnog zakonodavstva i kao njen bitan segment, bilo neophodno osavremeniti i uskladiti sa, u međuvremenu, nastalim promjenama.
Novi zakon je usklađen sa odredbama Konvencije o zaštiti na radu i radnoj sredini i Preporukom o zaštiti na radu i radnoj sredini Međunarodne organizacije rada, kao i revidiranom Evropskom socijalnom poveljom, koje se odnose na pravo radnika na sigurne i zdrave uvjete rada, a koje je Bosna i Hercegovina prihvatila i ratificirala.
Pri izradi teksta Zakona o zaštiti na radu korištene su i odredbe Direktive Vijeća EEZ od 12. juna 1989. godine o uvođenju mjera za podsticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu, koja sadrži opće principe u vezi s prevencijom profesionalnih rizika, sigurnosti i zdravlja na radu i eliminacijom rizika koji mogu izazvati nesretne slučajeve, na kojoj se temelje svi moderni evropski zakoni koji uređuju ovu oblast. Direktiva je u skladu sa Uredbom o postupku usklađivanja zakonodavstva FBiH s pravnom stečevinom Evropske unije.
Novim zakonom obezbijeđena je njegova efikasna i dosljedna primjena kroz inspekcijski nadzor i preduzimanjem odgovarajućih mjera inspektora rada.
Cilj ovog zakona je osiguranje takvih uvjeta na radu koji, u najvećoj mogućoj mjeri, smanjuju povrede na radu, profesionalna i oboljenja u vezi s radom, te stvaraju pretpostavke za puno fizičko, psihičko i socijalno blagostanje zaposlenih.
Oba doma Parlamenta FBiH su Nacrt zakona o zaštiti na radu prihvatila kao osnovu za izradu Prijedloga. Nacrt zakona razmatran je pod nazivom Nacrt zakona o sigurnosti i zaštiti na radu. Međutim, prilikom obrade teksta zakona, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je imalo u vidu i sugestije drugih relevantnih institucija, te je prihvaćeno rješenje da naziv bude promijenjen u Nacrt zakona o zaštiti na radu.
Kako ovaj zakon uređuje oblast iz zajedničke nadležnosti federalne i kantonalnih vlasti, Nacrt je dostavljen svim kantonima na mišljenje. Stigla su pozitivna mišljenja Srednjobosanskog, Posavskog, Sarajevskog, Unsko-sanskog, Tuzlanskog, Bosansko-podrinjskog, Zapadnohercegovačkog, Zeničko-dobojskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona i uvaženi prijedlozi i sugestije koji su ocijenjeni opravdanima.
Također, u skladu sa zaključkom Federalne vlade, Nacrt zakona dostavljen je Federalnom i kantonalnim ministarstvima zdravstva. Pozitivna mišljenja dala su ministarstava zdravstva Sarajevskog i Tuzlanskog kantona. Uvažene su primjedbe i sugestije Federalnog ministarstva zdravstva, te ministarstava zdravstva Hercegovačko-neretvanskog, Bosansko-podrinjskog i Unsko-sanskog kantona za koje je ocijenjeno da su opravdane.
Zatražena su i mišljenja reprezentativnih Udruženja poslodavaca u FBiH i Saveza samostalnih sindikata BiH. Pri tome je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike imalo u vidu i usaglašene amandmane na Prednacrt zakona koje su dostavili socijalni partneri.
Također, pozitivna mišljenja su dali Ministarstvo odbrane BiH i Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova, kao i Federalna uprave za inspekcijske poslove.
Nacrt zakona dostavljen je na razmatranje Ekonomsko-socijalnom vijeću za teritoriju FBiH, te su održane i dodatne konsultacije sa socijalnim partnerima.
