Vlada Federacije BiH je utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obveznom osiguranju od odgovornosti.
Ovo je učinjeno jer od 2005. godine, kada je Zakon stupio na snagu, u FBiH nisu doneseni novi usuglašeni uvjeti i tarife za osiguranje od odgovornosti za motorna vozila, pošto do danas nije formirana Udruga osiguratelja u Bosni i Hercegovini, u čijoj je to ingerenciji. Ovu pravnu situaciju je zakompliciralo i prošlogodišnje donošenje novog Zakona u Republici Srpskoj, kojim su zajednički uvjeti i premijski sustav dati u nadležnost Agencije za osiguranje RS.
Stoga je izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obveznom osiguranju od odgovornosti u FBiH predloženo da Agencija za nadzor donosi zajedničke uvjete i premijski sustav za obvezna osiguranja od odgovornosti, čime je harmonizirana regulativa na razini BiH, obzirom da je ta odredba na istovjetan način regulirana Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu u RS.
Osnovni problem koji je već duže razdoblje prisutan u provedbi ovog osiguranja od autoodgovornosti (AO) je nepoštivanje administrativno utvrđene premije, tj. odredaba zajedničkog premijskog sustava AO i to kroz nelojalnu konkurenciju, te izravno i neizravno davanje nedozvoljenih popusta. To utječe na porast troškova provedbe osiguranja i slabi financijski položaj društava za osiguranje. U krajnjem, to dovodi do nemogućnosti naknade štete osiguraniku, budući da premija osiguranja nije utvrđena sukladno procjeni rizika.
AO je predmet dodatne pažnje svih supervizora u okruženju zbog socioekonomskih elemenata koji utječu na razvoj drugih vrsta osiguranja. Slovenija i Hrvatska su, ulaskom u Europsku uniju, preuzele režim liberalizacije tržišta AO, a obzirom na različite polazne pozicije uređenosti tržišta osiguranja u zemljama u okruženju, učinci liberalizacije su bili različiti. Naime, Slovenija je u liberalizam prešla s relativno uređenog tržišta, dok je Hrvatska to učinila bez posebnih dodatnih priprema, pa su i vidljivi negativni učinci kroz smanjivanje premije AO ispod, po struci osiguranja, mogućih iznosa, što dodatno ugrožava izmirenje obveza iz ugovora o osiguranju.
U konačnim izvješćima (Aide-Memoire) Procjene stanja financijskog sektora Bosne i Hercegovine, predložena je postepena i fazna deregulacija, tj. liberalizacija cijena AO, u razdoblju od osam godina. U prvoj fazi bi administrativno bile određene visine premije osiguranja, odnosno utvrdila bi ih društva za osiguranje u razdoblju od pet godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, uz korištenje zajedničke tarife premija i cjenika za AO, koji donosi Agencija za nadzor. Slijedilo bi razdoblje djelomične liberalizacije, uz prethodnu suglasnost Agencije za nadzor, a potom potpuna liberalizacija, pri čemu prestaje obveza društva za osiguranje da pribavlja prethodnu suglasnost Agencije za nadzor na vlastitu tarifu premija i cjenik AO.
Uvođenjem sustava slobodnog određivanja cijena AO, domaće tržište osiguranja postalo bi konkurentnije, a to bi, između ostalog, moglo dovesti do fluktuacije cijena, a time i promjena u prihodima od premija osiguranja (pad prihoda). U zemljama u okruženju koje su već uvele sustav slobodnog određivanja cijena AO, uočen je pad cijene osiguranja, a to upućuje da će sama liberalizacija biti povoljna i za korisnike.
