Federalna vlada utvrdila je juče Prijedlog zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, kao sastavnom dijelu Strategije reforme mirovinskog sustava u Federaciji BiH. Donošenje ovoga zakona je sastavni dio Akcijskog plana za provedbu Strategije koji je usvojila Vlada FBiH.
Trenutni mirovinski sustav koji funkcionira na konceptu međugeneracijske solidarnosti, usljed negativnih demografskih i gospodarskih kretanja, financijski je neodrživ. Kako osnovni cilj mirovinskog sustava (socijalna sigurnost građana, odnosno zaštita od rizika starosti, invalidnosti i smrti) nije ispunjen, neophodna je reforma mirovinskog sustava.
Usvajanjem Zakona bit će stvorena pravna osnova za daljnji razvoj mirovinskog sustava u Federaciji BiH i tržišta kapitala na kojem će se pojaviti nove vrste fondova koji se razlikuju po načinu i kriterijima investiranja.
Dobrovoljni mirovinski fondovi omogućavaju da sredstva prikupljena kao dopunski vid mirovinskih doprinosa budu aktivna kroz ove fondove. Dobrovoljni investicijski fondovi podrazumijevaju, prije svega, ulaganje u vrijednosne papire na domaćem i stranom tržištu. Svaki građanin koji se odluči na dopunsko mirovinsko osiguranje, putem članstva u ovim fondovima, ostvaruje pravo na povlačenje i raspolaganje akumuliranim sredstvima sukladno zakonu.
Zakon propisuje da je društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom mogu osnovati domaće i strane fizičke i pravne osobe, a da fizičke osobe mogu imati samo nekvalificirani udjel. Više od 50 posto udjela u kapitalu, odnosno prava glasa u društvu, mora imati pravna osoba koja se bavi bankarskim poslovima i poslovima osiguranja ili djelatnošću mirovinskih fondova, kao i koja u navedenoj osobi ima više od 50 posto udjela u kapitalu, odnosno prava glasa.
Domaća pravna osoba s većinskim državnim kapitalom ili druga s njom povezana, ne može biti osnivač društva za upravljanje. Iznimno, osnivači mogu biti banke i društva za osiguranje s većinskim državnim kapitalom.
Društvo za upravljanje ne može izdavati povlaštene dionice, a dužno je osigurati jednako postupanje prema svim dioničarima, te im ne smije priznavati nikakva dodatna prava ili povlastice, ograničavati njihova prava niti im nametati dodatne odgovornosti.
Pravne i fizičke osobe mogu biti dioničari u samo jednom društvu za upravljanje.
Donošenjem ovoga zakona če građanima, posebno mlađim generacijama, biti omogućeno ostvarenje dodatnih prihoda u starosti, a usljed dobrovoljnosti članstva, građani i gospodarstvo neće snositi nikakve dodatne troškove.
Učinci Zakona na gospodarstvo su izuzetno značajni. Prije svega, on omogućava građanima da štede za mirovinu u dobrovoljnim mirovinskim fondovima, uz istodobno omogućavanje da dopune sredstva koja će dobivati iz mirovinskog sustava FBiH. To će poboljšati financijski položaj budućih umirovljenika i smanjiti pritisak na mirovinski sustav FBiH.
Zakon stimulira pojavu novih gospodarskih subjekata, društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima, kao i profesiju investicijskih savjetnika, to jest osoba koje se stručno bave upravljanjem portfeljem klijenta. To će dovesti do otvaranja novih radnih mjesta i potražnje za visokokvalificiranim stručnjacima. Tržišna konkurencija između društava za upravljanje vremenom će dovesti do stalnog podizanja kvalitete usluga.
Nastanak i razvoj mirovinskih fondova stimulirat će unaprjeđenje i razvoj depozitarnih (skrbničkih) usluga banke. Usljed povećanja opsega depozitarnih poslova javit će se potreba i za porastom broja zaposlenih u odjeljenjima banaka koje obavljaju ove usluge. Prijedlogom zakona je, inače, definirano obvezno čuvanje sredstava dobrovoljnog mirovinskog fonda kod banke depozitara.
Pojavom dobrovoljnih mirovinskih fondova institucionalnih investitora na tržištu kapitala potražnja za visoko kvalitetnim i dugoročnim vrijednosnim papirima će porasti. Zbog toga će uspješna gospodarska društva biti stimulirana da kotiraju svoje dionice na burzi i izdaju obveznice, te na taj način, potencijalno jeftinije financiraju svoje aktivnosti.
Iskustva drugih zemalja pokazuju da dobrovoljni mirovinski fondovi, kao najveći institucionalni investitori, često postaju katalizatori razvoja financijskih tržišta i promoviranja štedne kulture.
Mirovinski fondovi su investitori koji su vrlo zainteresirani za odgovorno i profesionalno upravljanje gospodarskim društvima čiji su suvlasnici. Imaju veliki utjecaj na donošenje odluka, a pogotovo izbor menadžmenta poduzeća jer im je dugoročan interes povećanje vrijednosti dionica. Kao stalna kontrola, povećavaju transparentnost i odgovornost prilikom odlučivanja.
