Vijeće ministara BiH na jučerašnjoj sjednici u Sarajevu usvojilo je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu, koji je pripremilo Ministarstvo komunikacija i prometa BiH.
Također, na današnjoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH jednoglasno je, u prvom čitanju, usvojen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH, koji je pripremilo Ministarstvo komunikacija i prometa BiH.
Ministar Ismir Jusko ističe da su u pitanju dva izuzetno važna strateška zakona kojima se uređuje oblast transporta i sigurnosti na cestama. Napominje da su sve izmjene usklađene sa entitetskim i kantonalnim ustavima, da su konsultirani svi nivoi vlasti i sve institucije nadležne za provođene ovih zakona.
– Usvajanjem Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu, zakonodavstvo u oblasti međunarodnog prijevoza bit će prava podrška daljem razvoju ove privredne grane Bosne i Hercegovine, posebno u dijelu adekvatnog suzbijanja štetnih pojava u ovoj oblasti, prije svega rada na crno. S druge strane, temeljitim izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja želimo kaznenu politiku podići na najviši nivo, kaže ministar Jusko.
Prije današnjeg jednoglasnog usvajanja na Domu naroda, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH, usvojen je u prvom čitanju i na 34. sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine održanoj 1.8.2016. godine.
Ključne novine koje se nalaze u novom tekstu zakona su vezane za kaznenu politiku.
Tako su novim zakonskim rješenjem za korištenje mobilnog telefona tokom vožnje i nekorištenje zaštitnog pojasa previđene kazne od 100 do 300 KM. Trenutno se nevezanje pojasa kažnjava sa svega 30 KM. Izmjenama zakona predviđa se i zabrana korištenja mobilnih telefona i slušalica u oba uha za pješake koji se kreću putem ili prelaze kolovoz.
Također, za prekoračenje brzine predviđene su kazne od 400 do 1.000 KM. Novčanom kaznom u rasponu od 400 KM do 1.000 KM biće kažnjeni i vozači koji odbiju alkotestiranje ili imaju preko 1,5 promila alkohola u krvi.
Kazne od 400 KM do 1.000 KM previđene su za vozače koji voze neispravan automobil, kao i one koji prevoze dijete mlađe od 12 godina na prednjem sedištu.
Za mlade vozače do dvije godine vozačkog staža predlaže se vraćanje zabrane vožnje od ponoći do pet sati ujutro, osim onih vozača koji imaju ugovor o radu. Mladom vozaču kojem budu izrečena četiri kaznena boda poništava se vozačka i mora ponovo da polaže vozački ispit.
Vozilima registrovanim u inostranstvu neće više moći da upravljaju vozači koji imaju stalno boravište u BIH.
Za vozače bicikala, prihvatanjem ovog prijedloga, neće biti obavezno korišćenje zaštitnih kaciga. Analizom problema koji su se javili kod primjene ovakve odredbe izveden je zaključak da takva odredba destimulativno utječe na obim korištenja bicikla kao prijevoznog sredstva u gradu/naselju.
Dopunom člana 236. propisuje se oštrija sankcija za vozača koji prilikom pokretanja vozila iz mjesta naglo poveća brzinu kretanja na način da dolazi do stvaranja prekomjerne buke i škripe.
Novim zakonskim rješenjima, propisuje se izdavanje novih „prenosivih“ tablica koje bi služile za registarciju vozila koja se kreću do mjesta carinjenja, homologacije, servisiranja, prodajnog i izložbenog mjesta, mjesta atestiranja, mjesta skladištenja/čuvanja, mjesta nadogradnje i za vozila kojima se obavlja eksperimentalna vožnja.
Također, cijeneći funkciju izvedenih „dnevnih” svjetala na vozilima kao ekonomičnije alternative „kratkim” svjetlima, predložena izmjena u novom zakonu se ogleda u mogućnosti korištenja „dnevnih” umjesto „kratkih” svjetala.
Ministarstvo komunikacija i prometa BiH očekuje da će ove izmjene i dopune, stupanjem na snagu, u velikoj mjeri doprinijeti podizanju opšte saobraćajne kulture na puno veći nivo nego što je to danas slučaj, te pozitivno utjecati na smanjenje štetnih posljedica saobraćaja, prvenstveno putem smanjenja broja nastradalih lica u saobraćajnim nezgodama na putevima u Bosni i Hercegovini.
Iz Komisije za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma PSBiH obaviješteni smo da će javna rasprava o prijedlogu ovog zakona biti održana početkom oktobra 2016. godine. Napominjemo da se radi o uobičajenoj praksi ove Komisije, jer je i 2006. i 2010. godine, prilikom razmatranja ovako složenog zakona i njegovih izmjena, također bila organizovana javna rasprava.
Zakon o međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu (,,Službeni glasnik BiH”, broj l/02 i 14/03) stupio je na snagu 2002. godine. Njime su uređeni i način i uvjeti obavljanja prijevoza putnika i tereta vozilima u međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu, poslovi vangabaritnog prijevoza tereta, inspekcijskog nadzora, carinske kontrole i obaveze pladanja naknade za korištenje cesta.
Ovo je prva izmjena i dopuna ovog zakona nakon 2003. godine.
Ovaj Zakon sadrži i rješenja koja se tiču problema nelegalnog prijevoza putnika u međunarodnom prometu, uzimajući u obzir poteškoće sa kojima se susreću tijela nadležna za inpekcijske poslove kad je u pitanju dokazivanje prekršaja i pokretanje odgovarajućih postupaka.
Također, ovim Zakonom vrši se i usklađivanje zakonodavstva Bosne i Hercegovine sa propisima Evropske unije iz oblasti prevoza putnika i tereta.
Usvojeni Nacrt zakona sadrži znatna poboljšanja u odnosu na ranija zakonska rješenja.
Između ostalog, jasnije se uređuje oblast licenciranja prijevoznika koji učestvuju u međunarodnom prijevozu putnika ili tereta. Definiše se način izdavanja licenci prijevoznika i izvoda licenci za vozilo i kvalifikacijske kartice vozača. Do sada je ova oblast bila regulisana podzakonskim aktom, što je često izazivalo različita tumačenja, pa je dolazilo do prolongiranja primjene odredbi.
Jasno se propisuje obavezna dokumentacija koju prijevoznik mora posjedovati u vozilu, za vrijeme obavljanja međunarodnog prijevoza.
Nacrtom zakona dodatno se uređuje način i postupak korištenja autobusnih stanica na međunarodnim autobusnim linijama, te određuje zakonodavstvo koje se primjenjuje u pogledu pružanja i korištenja usluga autobusnih stanica uzimajući u obzir ustavne nadležnosti.
