Usljed zagušenja nastalom zbog enormnog uzgoja krastavca kornišona na cijelom teritoriju Europske unije, došlo je do otežanog izvoza i plasmana kornišona iz Bosne i Hercegvine na europsko tržište. Zbog ovoga, domaće firme i zadruge koje vrše otkup kornišona od poljoprivrednika su u izuzetno teškoj situacij. Svakodnevno propadaju velike količine kornišona.
Domaće firme Agrona, Agrodar, Bašo su nastavile sa otkupom kornišona, kako se ne bi ugrozila sezona uzgoja kornišona, a domaći poljoprivrednici zaštitili. Ali, ukoliko ne dođe do rješenja i pomoći od strane države kompletan uzgoj kornišona može biti ugrožena, a 30.000 ljudi u BiH ostati bez primanja. Na ovu temu smo razgovarali i sa predsjednikom Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžadom Bićom.
Možete li dati osvrt na trenutnu situaciju nastalu oko uzgoja i otkupa kornišona u Bosni i Hercegovini?
Od uzgoja kornišona živi oko 7.000 porodica u BiH. Riječ je o perspektivnom, dugoročnom zanimanju bez ikakvih finasijskih ulaganja, a sa dobrom zaradom. Nekoliko je domaćih firmi koje vrše otkup kornišona od svojih kooperanata. Najveći domaći otkupljivači su firma Agrona sa preko 2.200 kooperanata, zatim slijede Bašo, AgroDar, ZZ Gračanka, i još nekoliko firmi i zadruga. Oni još uvijek otkupljuju sirovinu od svojih kooperanata, ali je problem nastao nakon što su europski otkupljivači otežali otkup iz Bosne i Hercegovine, jer primarno otkupljuju od svojih domaćih proizvođača. S druge strane naša država nije stala u zaštitu domaćih firmi i poljoprivrednika, te je cijeli uzgoj kornišona u BiH ugrožen.
Kakav je stav vašeg Udruženja i poljoprivrednika po ovom pitanju? Ipak je egzistencija velikog broja porodica ugrožena.
Poljoprivreda u BiH generalno stagnira, ne poduzimaju se konkretne mjere, a potencijali su veliki. Malo finansijskih sredstava se izdvaja za ovaj sektor koji može da bude jedan od stubova razvoja bh. privrede. Primjera radi, milion hektara zemljišta koje se obrađivalo u prijeratnom periodu, danas je neiskorišteno i ne obrađuje se.
Stav poljoprivrednika i Udruženja je da se proizvodnja kornišona mora održati. Iz godine u godinu sve je veći broj poljoprivrednika koji se bave uzgojem ove kulture, a uzgoj kornišona, uz maline je sve perspektivniji.
Ovdje nailazimo na još jedan problem koji treba prepoznati,a to su investicije od strane bh. dijaspore. Konkretno imamo primjer firme Agrona, članice Adriatic Group. Projekat koji je finansiran od strane dijaspore, te ima dugoročne planove u investiciju u poljoprivredni sektor BiH. Sama Agrona može biti kičma razvoja bh. poljoprivrede. Ovdje je riječ o investiciji od strane dijaspore, koja pokazuje sve veći interes za investiranje o ovaj privredni sektor. Ukoliko se ne pokaže spremnost države i nadležnih organa da podrže ovakve projekte, onda možemo očekivati i obustavu daljnjih investicija od strane bh. dijaspore.
Da li postoji izlaz iz ove situacije? Koje je rješenje?
Rješenje u ovoj situaciji je samo jedno, a to je da se uključi država i nadležna ministarstva, te da zaštite 7.000 radnih mjesta. Toliko radnih mjesta nema ni jedna firma u BiH. Država mora da uvrsti poticaje prema otkupljivačima i da zaštiti domaće firme i domaću proizvodnju.
Zbog trenutne situacije Udruženje poljoprivrednika Federacije BiH apelira na nadležne organe da se uključe po hitnom postupku i da nađu rješenje kako se ne bi urušila kooperantska mreža proizvođača kornišona u Bosni i Hercegovini.
Ukoliko država ne nađe rješenje kakve posljedice možemo očekivati?
Posljedica je da egzistencija 7.000 porodica može biti ugrožena, sezona propasti ,da perspektivni uzgoj kornišona u BiH može biti ugrožen, te da se neke od domaćih firmi prestanu sa radom,…
U slučaju da država ne stane iz projekta uzgoja kornišona, moguće je očekivati i da će poljoprivrednici, a kako smo spomenuli riječ je o izuzetno velikom broju, izaći na ulicu i traže svoja prava.
