Ina je u utorak izvijestila da je njezinu ponudu za preuzimanje 33 posto dionica sarajevskog Energopetrola, po cijeni od 2,3 konvertibilne marke za dionicu, prihvatio jedan dioničar.
Ponuda za preuzimanje odnosila se na dionice Energopetrola koje još nisu u vlasništvu Ine i osoba koje s njom djeluju. Riječ je o 1.812.664 dionica ili 33 posto dionica Energopetrola, za koje se nudila cijena od 2,3 konvertibilne marke po dionici, prenose hrvatski mediji.
Ina, vlasnica 67 posto dionica Energopetrola, tu ponudu za preuzimanje preostalih dionica Energopetrola objavila je 5. rujna. Preostale dionice Energopetrola u vlasništvu su Federacije BiH, koja ima vlasnički udjel od 22,12 posto te malih dioničara (10,88 posto).
Kako se navodi u izvješću o preuzimanju, ponudu za preuzimanje prihvatio je jedan dioničar. Ina mu je isplatila 63 dionice, što predstavlja 0,0011 posto od ukupnog broja dionica s pravom glasa Energopetrola.
Ina je prije objave ponude za preuzimanje bila vlasnica 3.680.258 dionica Energopetrola, a nakon ponude za preuzimanje 3.680.321 dionice ili 67,0012 posto dionica Energopetrola.
Inače, konzorcij Ina-MOL je 2006. godine od vlade Federacije BiH kupio većinski vlasnički udio u Energopetrolu od 67 posto, pri čemu je svaki od partnera imao 33,5 posto dionica. Za preuzimanje Energopetrola konzorcij Ina-MOL je uplatio 36 milijuna eura, od čega je oko 60,2 milijuna konvertibilnih maraka uplaćeno na ime dokapitalizacije Energopetrola, a ostatak federalnoj vladi na ime preuzimanja većinskog državnog udjela u toj tvrtki.
U srpnju ove godine Ina i MOL potpisali su ugovor kojim je Ina preuzela 33,5 posto dionica Energopetrola koje su bile u vlasništvu MOL-a, čime je Ina povećala svoj udio na 67 posto i postala većinski vlasnik bosanskohercegovačke tvrtke.
Odnosi Ine i Mola s Federacijom BiH opterećeni su problemom koji je ranije nastao odlukom konzorcija Ina-MOL da 2013. godine protiv nje pokrene arbitražni postupak pred Međunarodnom trgovačkom komorom u Parizu.
Spor je potaknut tužbama radnika Energopetrola zbog neisplaćenih plaća i ostalih dugovanja nastalih prije prodaje te tvrtke. Riječ je o iznosu od 32,7 milijuna eura, a u Ina-MOL-u su smatrali da ta dugovanja treba isplatiti prijašnji većinski vlasnik, odnosno vlada Federacije BiH.
U lipnju je navodno postignut dogovor po kojemu bi Ina i MOL odustali od arbitraže, a početkom rujna objavljeno je kako su bivši predsjednici uprave Ine Tomislav Dragičević i mađarskog MOL-a Zsolt Hernadi pod istragom županijskog tužiteljstva u Sarajevu zbog sumnji u zakonitost postupka privatizacije Energopetrola.
