Vijeće ministara BiH je utvrdilo Prijedlog sporazuma o investicijskom grantu vrijednom 19 miliona eura između Bosne i Hercegovine i Evropske investicijske banke, Koridor Vc – izgradnja dionice autoputa Zenica sjever – Žepče jug, poddionica 4: Ponirak – Donja Gračanica, dio I: Ponirak – Vraca (izlaz iz tunela „Zenica“) – LOT 1A.
Projekt uključuje izgradnju nove dionice autoputa dužine oko 2,8 km, uključujući 2,4 km dug dvocijevni tunel “Zenica”, čime će biti značajno skraćena putna udaljenost duž koridora sjever-jug između Nemile i Zenice.
Očekuje se da će projekt povećati dostupnost i promovirati regionalni i lokalni ekonomski razvoj povećanjem prosječnog godišnjeg dnevnog prometa za više od 23% i povezati postojeću cestu M17 s Koridorom Vc.
Ukupni troškovi projekta su procijenjeni na 101 milion eura, od čega je zajam EIB-a 50 miliona eura, zajam EBRD-a 26 miliona eura, grant Investicijskog fonda za Zapadni Balkan 19 miliona eura, koji će biti implementiran putem Evropske investicijske banke, te ostali izvori finansiranja u iznosu šest miliona eura.
Prijedlog sporazuma bit će dostavljen Predsjedništvu BiH, a za potpisnika je predložen ministar finansija i trezora.
DVA MILIONA EURA GRANTA ZA SMANJENJE GUBITAKA VODE IZ VODOVODA PLAVA VODA
Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog ugovora o grantu (Projekt regionalni vodovod Plava voda) između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj koji se odnosi na investicijski grant iz SIDA – EBRD II programa za komunalni okoliš i klimu.
Radi se o grantu od dva miliona eura kojim će biti finansirana izrada kratkoročnih i srednjoročnih mjera za nefakturisanu vodu, odnosno za smanjenje gubitaka vode iz regionalnog vodovoda Plava voda u cilju obezbjeđenja pouzdanog i dugoročnog snabdijevanja vodom za općine Travnik, Zenica, Busovača i Novi Travnik.
Prijedlog ugovora bit će upućen u daljnju proceduru Predsjedništvu BiH, a za bh. potpisnika je predložen ministar finansija i trezora BiH.
ZAJAM OD PET MILIONA EURA ZA ŽIVINICE, BANOVIĆE I KLADANJ ZA IZGRADNJU REGIONALNE SANITARNE DEPONIJE
Vijeće ministara BiH utvrdilo je i uputit će Predsjedništvu Prijedlog ugovora o zajmu (Projekt “Živinice – regionalna deponija za kruti otpad”) između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj, a za potpisnika je predložen ministar finansija i trezora.
Zajam vrijedan pet miliona eura predstavlja pomoć JP “Eko-Sep” d.o.o. Živinice i Živinicama, Banovićima i Kladnju u izgradnji regionalne sanitarne deponije i reciklažnog dvorišta. Očekuje se da će projekt biti završen do 31. decembra 2021. godine.
Rok otplate zajma je 15 godina, uključujući tri godine grace perioda na otplatu glavnice.
EU PODRŠKA PROJEKTIMA PREKOGRANIČNE SARADNJE BiH I CRNE GORE
Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma o finansiranju Programa aktivnosti prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2018 – 2020 za 2018. godinu između Evropske unije, Bosne i Hercegovine i Vlade Crne Gore.
Ukupno procijenjeni troškovi ovog programa iznose 1.411.764 eura. Doprinos EU definiran je u iznosu 1.200.000 eura IPA sredstava, a kontribucija korisnika Programa u iznosu 211.764 eura.
Period izvršenja sporazuma o finansiranju je l2 godina dok je period operativne provedbe šest godina od njegovog stupanja na snagu.
Ključni cilj programa je održivi razvoj prekograničnog područja između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Prijedlog sporazuma bit će upućen Predsjedništvu BiH, uz prijedlog da za potpisnika odredi direktora Direkcije za evropske integracije BiH.
BiH I HRVATSKA JAČAJU SARADNJU U ODRŽAVANJU CESTOVNIH MOSTOVA NA GRANICI
Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske o održavanju i rekonstrukciji cestovnih mostova na državnoj granici.
Sporazumom je definirano redovno i vanredno održavanje, kao i rekonstrukcija 10 mostova na državnoj granici, preko Save, Une, Maljevca i Korane.
Bosna i Hercegovina i R Hrvatska će obavljanje radova i troškova redovnog održavanja razmjerno dijeliti po pola.
Sveobuhvatno uređenje imovinsko-pravnih odnosa, stvarnih prava te katastarske evidencije, koje se odnosi na ove mostove, bit će utvrđeno posebnim ugovorom nakon konačnog utvrđivanja i demarkacije granice između BiH i Hrvatske.
Prijedlog sporazuma bit će dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, uz prijedlog da se za potpisnika sporazuma odredi ministar komunikacija i prometa.
BOLJA ZAŠTITA I RAZMJENA TAJNIH PODATAKA SA TURSKOM
Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Turske o uzajamnoj zaštiti i razmjeni tajnih podataka koji se odnose na Sporazum u oblasti odbrambene industrije.
Sporazum reguliše i unapređuje razmjenu i zaštitu tajnih podataka nastalih u okviru provođenja Okvirnog sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Turske na vojnim poljima obuke, tehnike i nauke te Sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Turske u oblasti odbrambene industrije.
Prijedlog sporazuma bit će upućen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, uz prijedlog da za potpisnika ovlasti ministra sigurnosti BiH.
FINANSIJSKA PODRŠKA SAD-a AKTIVNOSTIMA PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA I U PORODICI
Vijeće ministara BiH usvojilo je Prijedlog druge izmjene Sporazuma o grant sredstvima za razvojne ciljeve između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koje predstavlja Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, i Vlade Sjedinjenih Američkih Država, koju predstavlja Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), za funkcionalnije i odgovornije institucije i aktere koji rade u interesu građana.
Ministrica za ljudska prava i izbjeglice ovlaštena je da potpiše Drugu izmjenu Sporazuma, koja predviđa osiguranje dodatnih 100.000 USD (oko 170.000 KM) od USAID-a za naredni grant program za nevladine organizacije koje se bave problemima nasilja nad ženama i porodičnog nasilja.
JAČANJE SARADNJE U OBLASTI ZAŠTITE OKOLIŠA SA AZERBEJDŽANOM
Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Azerbejdžan o saradnji u području zaštite okoliša.
Na ovaj način dvije države žele ojačati saradnju u području sprečavanja zagađenja okoliša i negove zaštite putem odgovarajućih programa i projekata.
Istovremeno će unaprijediti saradnju između predstavnika vladinih i nevladinih organizacija koje rade na zaštiti okoliša.
Prijedlog osnova bit će dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za potpisnika je predložen ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
PODRŠKA DOPUNI KONVENCIJE ZA ZAŠTITU POJEDINACA U OBRADI LIČNIH PODATAKA
Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog osnova za pokretanje postupka za potpisivanje Protokola kojim se mijenja i dopunjava Konvencija za zaštitu pojedinaca u vezi sa automatskom obradom ličnih podataka iz 1981. godine.
Cilj je unaprijediti i modernizirati ovaj proces s obzirom na nove izazove zaštite pojedinaca u pogledu obrade ličnih podataka.
Protokol pruža multilateralni pravni okvir za olakšavanje protoka ličnih podataka preko granica, uz djelotvorne mjere zaštite te predstavlja most između različitih svjetskih regija i normativnih okvira, uključujući i novo zakonodavstvo Evropske unije.
Ministarstvo civilnih poslova dostavit će Prijedlog osnova Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za bh. potpisnika je predložen ambasador – stalni predstavnik BiH pri Vijeću Evrope.
POKRENUTE AKTIVNOSTI ZA PRISTUPANJE MAC KONVENCIJI
Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog osnova za pristupanje Bosne i Hercegovine Multilateralnoj konvenciji o uzajamnoj administrativnoj pomoći u poreskim pitanjima (MAC), koji će uputiti Predsjedništvu BiH u daljnjuproceduru, uz prijedlog da za potpisivanje ovlasti ministra finansija i trezora.
MAC predstavlja najopširniji multilateralni instrument koji omogućava sve oblike poreske saradnje potrebne u borbi protiv poreske evazije i izbjegavanja plaćanja poreza.
Ovom konvencijom se tretiraju direktni i indirektni porezi te je Ministarstvo finansija i trezora poziciju prema MAC konvenciji uskladilo sa stavovima nadležnih entitetskih i institucija Brčko distrikta BiH te Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
PODRŽANA INICIJATIVA VRIJEDNA 100 MILIONA EURA ZA REHABILITACIJU PUTEVA
Vijeće ministara BiH prihvatilo je Inicijativu Ministarstva finansija i trezora i imenovalo delegaciju za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma o zajmu između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt rehabilitacije puteva u Republici Srpskoj.
Projekt će pružiti podršku Programu rehabilitacije i rekonstrukcije magistralnih i regionalnih puteva i putnih objekata u Republici Srpskoj, povećanju otpornosti putne mreže na klimatske promjene, sigurnosti saobraćaja na putevima te uspostavljanju finansijske održivosti JP „Putevi Republike Srpske“.
Predloženom inicijativom predviđeno je kreditno zaduženje kod Međunarodne banke za obnovu i razvoj u iznosu 100 miliona eura s alokacijom na Republiku Srpsku.
NOVI PRAVILNIK O MJERAMA ZA SUZBIJANJE I ISKORJENJIVANJE BJESNILA KOD ŽIVOTINJA
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, donijelo je Pravilnik o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje bjesnila kod životinja, koji je pripremio Ured za veterinarstvo BiH.
Radi se o novom propisu u ovoj oblasti koji će zamijeniti stari pravilnik iz 1988. godine.
Prvilnikom se, između ostalog, propisuje da svi psi stariji od tri mjeseca moraju biti vakcinisani protiv bjesnila. Također se definira da se klinički zdravi psi i mačke koji ozlijede ljude moraju posmatrati tokom deset dana u nadležnoj ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji. Pravilnikom je propisan i postupak utvrđivanja bjesnila divljači te definirana mogućnost zabrane njenog lova.
ZAŠTITA ZDRAVLJA POTROŠAČA
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, donijelo je Pravilnik o maksimalno dozvoljenim količinama kokcidiostatika u mesu peradi koji su posljedica ishrane peradi hranom koja sadrži kokcidiostatike, a u cilju zaštite zdravlja potrošača.
Pravilnikom, koji je pripremio Ured za veterinarstvo BiH, uspostavlja se kontrola kokcidiostatika u proizvodima od peradi, koji se koriste kao aditivi u hrani za tovne piliće, što dosadašnjim propisima nije bilo regulisano.
Propisivanje maksimalno dozvoljene količine kokcidiostatika u proizvodima od peradi omogućit će inspekcijskim organima da provode mjere zaštite potrošača i u ovoj oblasti.
GOTOVO 60% NOVIH KREDITA USMJERENO ZA INFRASTRUKTURNE PROJEKTE
Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o stanju javne zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 30. 6. 2019. godine koju će Ministarstvo finansija i trezora dostaviti Parlamentranoj skupštini BiH.
Javna zaduženost Bosne i Hercegovine 30. juna ove godine iznosila je 11 milijardi i 157,49 miliona KM, od čega je vanjski dug oko 8,2 milijarde KM, dok je unutrašnji dug oko 2,9 milijardi KM.
Udjel javnog duga BiH u bruto društvenom proizvodu (BDP) iznosi 31,42%.
U ukupnom stanju javne zaduženosti Federacija BiH učestvuje sa 59,91%, Republika Srpska sa 47,97 %, institucije BiH sa 0,65 % i Brčko distrikt sa 0,47 %.
Javni dug se povećao za 50,85 miliona KM u odnosu na kraj 2018. godine ili 0,46 %, s tim da je vanjski dug smanjen za 1,49 miliona KM, dok je unutrašnji dug povećan za 52,34 miliona KM.
Više od polovice zaduženosti po osnovu novih kredita, i to 59,8%, odnosi se na kredite usmjerene za realizaciju infrastrukturnih projekata, 25,8 % na kredite namijenjene javnom sektoru, dok je 14,3% novih kreditnih sredstava angažirano za privredne djelatnosti.
USVOJEN IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU BUDŽETA
Vijeće ministara BiH usvojilo je Izvještaj Ministarstva finansija i trezora o izvršenju Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za period I – VI 2019. godine.
Ukupno ostvareni prihodi i podrške za finansiranje institucija BiH u prvom polugodištu 2019. godine iznosili su 443.571.034 KM, dok su ostvareni rashodi i izdaci Budžeta institucija BiH iznosili 416.513.976 KM.
Ukupni rashodi i izdaci institucija BiH izvršeni su u manjem iznosu od oko 17,6 miliona KM ili 4% u odnosu na isti period prethodne godine.
Zbog privremenog finansiranja institucija BiH u prvom polugodištu 2019. godine izvršenje kapitalnih izdataka značajno je manje u odnosu na isti period prethodne godine.
Po osnovu vanjskog državnog duga isplaćeno je 380,69 miliona KM, čime su izvršene sve preuzete obaveze. Na otplatu glavnice se odnosi 318,34 miliona KM, a na otplatu kamate, servisnih i drugih troškova 62,35 miliona KM ili 16,38%.
EU GLAVNI VANJSKOTROVINSKI PARTNER BiH
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, usvojilo je Analizu vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine za period I – VI 2019. godine, koju karakterizira povećanje ukupne vanjskotrgovinske razmjene za 2,8%, smanjenje izvoza za 0,1% i rast uvoza za 4,5%.
Ukupna robna razmjena BiH u prvom polugodištu ove godine iznosila je 15,67 milijardi KM. Vrijednost izvezene robe bila je 5,83 milijarde KM, a vrijednost uvezene robe iznosila je 9,78 milijardi KM, te je zabilježen vanjskotrgovinski deficit od 3,95 milijardi KM.
Evropska unija je i dalje naš glavni vanjskotrgovinski partner i u ukupnom obimu robne razmjene učestvuje sa 67%, slijede zemlje potpisnice Sporazuma ,,CEFTA-e 2006“ sa 13%, dok ostale zemlje učestvuju sa 20%.
Izvoz u EU ostvaruje učešće sa 75% u ukupnom bh. izvozu, a uvoz iz zemalja EU učestvuje sa 62% u ukupnom bh. uvozu. U prvom polugodištu 2019. godine zabilježen je rast ukupne robne razmjene sa EU (5%), rast izvoza u EU (2%), rast uvoza iz EU (8%), te pad stope pokrivenosti uvoza izvozom sa EU (4,7%).
Bosna i Hercegovina je u prvom polugodištu ove godine najviše izvozila u: Njemačku (859,25 miliona KM), Hrvatsku (731,76 miliona KM), Italiju (704,96 miliona KM), Srbiju (626,79 miliona KM), Austriju (547,66 miliona KM), Sloveniju (509,24 miliona KM), Crnu Goru (196 miliona KM), te Mađarsku (143,03 miliona KM).
Istovremeno je najviše uvozila iz: Njemačke (1,19 milijardi KM), Italije (1,13 milijardi KM), Srbije (1,01 milijarda KM), Hrvatske (989,23 miliona KM), Kine (717,33 miliona KM), Turske (471,48 miliona KM), Slovenije (453,73 miliona KM) te iz Austrije (355,40 miliona KM).
USVOJENA LISTA INDIKATORA ZA OKOLIŠ U BiH
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, usvojilo je Listu odabranih indikatora za okoliš/životnu sredinu u BiH, koja je značajna za uspostavu službenog sistema za izvještavanje obaveza i napretka BiH prema međunarodnim standardima u ovoj oblasti.
Lista indikatora omogućava prikupljanje podataka i kreiranje indikatora za jednoobrazno praćenje i izvještavanje i usklađena je sa odgovarajućim međunarodnim konvencijama u ovoj oblasti.
Lista je sačinjena u okviru projekta “Razvoj kapaciteta za integraciju globalnih okolišnih obaveza u državne politike i razvoj procesa donošenja odluka”, koji provodi
Program za okoliš Ujedinjenih naroda (UNEP).
UVOZNE TARIFNE KVOTE ZA SIROVI ŠEĆER I NJEGOVU PRERADU U BiH
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, donijelo je Odluku o ponavljanju količina tarifnih kvota u 2019. godini koje se odnose na uvoz sirovog šećera od šećerne trske za rafiniranje.
Vijeće ministara je, u skladu sa Zakonom o carinskoj tarifi, izašlo ususret zahtjevima domaćeg proizvođača jer se ovaj repromaterijal ne može nabaviti na domaćem tržištu po prihvatljivim cijenama. Uvezeni šećer će biti korišten za preradu na kapacitetima instaliranim u BiH. Sva nabavljena roba u okviru uvoznih kvota podliježe strogom carinskom nadzoru krajnje upotrebe.
ODLUKA O REGRESU
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, donijelo je Odluku o visini regresa za godišnji odmor u institucijama Bosne i Hercegovine za 2020. godinu, u skladu sa zakonskim obavezama za njeno donošenje.
Visina regresa, koji će iznositi 300 KM, zadržana je na istom nivou kao i prethodnih godina, uprkos zahtjevima sindikata za njegovo povećanje.
Odluka je u skladu sa ranije usvojenom politikom Vijeća ministara o ograničavanju javne potrošnje na plaće i naknade zaposlenih u institucijama BiH.
SREDSTVA PLANIRANA BUDŽETOM INSTITUCIJA BiH ZA 2019.
Vijeće ministara BiH razmotrilo je zaključak 5. redovne sjednice Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kojim se traži da se osiguraju tri miliona KM za završetak graničnog prijelaza Bratunac – Ljubovija.
Na sjednici je konstatovano da su ova sredstva planirana Nacrtom budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2019. i da će biti operativna nakon usvajanja ovog budžeta.
ZBRINJAVANJE IZBJEGLICA I STRANACA POD SUPSIDIJARNOM ZAŠTITOM
Vijeće ministara BiH usvojilo je Izvještaj o zbrinjavanju izbjeglica i stranaca pod supsidijarnom zaštitom u Bosni i Hercegovini za 2018. godinu, koji će Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice dostaviti Parlamentarnoj skupštini BiH.
Prema Izvještaju, 74 osobe bile su s priznatim izbjegličkim statusom i 38 stranaca pod supsidijarnom zaštitom.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice osigurava smještaj u Izbjegličko-prihvatnom smještaju “Salakovac” u Mostaru, gdje borave 22 izbjeglice sa priznatim statusom, a preostalih 90 osoba je smješteno u privatnom smještaju, većinom na području Kantona Sarajevo.
Za zdravstveno osiguranje i zdravstvenu zaštitu izbjeglica i stranaca pod supsidijarnom zaštitom Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice u 2018. godini je izdvojilo 47.146,85 KM.
Za ostvarivanje prava iz socijalne zaštite za ove kategorije Ministarstvo je utrošilo 69.358,52 KM, i to na ime ograničene finansijske pomoći, stalne novčane pomoći, jednokratne pomoći, dječijeg dodatka i smještaja u ustanove socijalne zaštite.
Izbjeglice i stranci pod supsidijarnom zaštitom ostvaruju i prava na obrazovanje te školsku 2018/2019. godinu pohađa 28 djece.
PROVOĐENJE SPORAZUMA O READMISIJI
Vijeće ministara BiH usvojilo je Izvještaj o prihvatu i integraciji bosanskohercegovačkih državljana koji se vraćaju u Bosnu i Hercegovinu po osnovu Sporazuma o readmisiji za 2018. godinu, koji je pripremilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice.
U 2018. godini evidentiran je povratak ukupno 1.034 osobe, dok je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH zaprimilo najavu za povratak 481 osobe.
U odnosu na prethodnu godinu evidentiran je smanjen ukupan broj povrataka, ali je povećan broj povrataka ranjivih kategorija koje iziskuju dodatnu asistenciju.
Udio osoba starosti do 18 godina i starosti preko 60 godina među povratnicima je 38% (183 osobe). Najviše osoba vraćeno je iz SR Njemačke (313) i Francuske (90).
Prema dostupnim podacima Eurostata, trenutno se u zemljama EU nalazi 14.700 tražitelja azila porijeklom iz BiH.
SAGLASNOST ZA GLASANJE POLJSKIH DRŽAVLJANA U BiH
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova, dalo je saglasnost za glasanje državljana Republike Poljske, povodom održavanja parlamentarnih izbora.
Poljski građani koji stalno ili privremeno borave na teritoriji Bosne i Hercegovine mogu glasati 13. oktobra 2019. u prostorijama Ambasade Republike Poljske u Sarajevu.
SAGLASNOST ZA IMENOVANJE VOJNOG ATAŠEA RUSKE FEDERACIJE
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova, dalo je saglasnost za imenovanje brigadira Vladislava Filippova na dužnost vojnog i zrakoplovnog atašea Ruske Federacije za Bosnu i Hercegovinu, sa sjedištem u Sarajevu.
PODRŠKA KREDITIMA ZA FINANSIRANJE MALIH I SREDNJIH PREDUZEĆA U BiH
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, dalo je saglasnost ProCredit Bank d.d. Sarajevo za podnošenje kreditnog zahtjeva Razvojnoj banci Vijeća Evrope u iznosu 10 miliona eura za djelomično finansiranje potprojekata za produktivne investicije u malim i srednjim preduzećima koja su locirana u Bosni i Hercegovini.
Cilj je doprinijeti otvaranju novih stalnih i sezonskih radnih mjesta te zadržati postojeća jačanjem konkurentske pozicije malih i srednjih preduzeća – krajnjih korisnika keditnih sredstava u cijeloj BiH.
Također, Vijeće ministara BiH donijelo je zaključak kojim se potvrđuje da je dodjeljivanje kredita Evropske investicijske banke Intesa Sanpaolo banci d.d. BiH u skladu sa Okvirnim sporazumom između Bosne i Hercegovine i Evropske investicijske banke. Riječ je o kreditu vrijednom 60 miliona eura koji Evropska investicijska banka dodjeljuje Intesa Sanpaolo banci d.d. BiH za finansiranje određenih projekata u Bosni i Hercegovini koje provode mala i srednja preduzeća, srednje kapitalizirana preduzeća, subjekti iz javnog sektora, kao i drugi poduzetnici iz privatnog sektora, u cilju povećanja konkurentnosti i proizvodnih kapaciteta.
