skip to Main Content

Drugi dan Sarajevo Business Foruma protekao je u održavanju nekoliko panel diskusija, na kojima se govorilo o energetskom sektoru u regiji, infrastrukturi, poljoprivredi i proizvodnji hrane, turizmu…

Kada su u pitanju odluke Vlade Federacije BiH i resornog ministarstva, strateško opredjeljenje za investiranje je energetski sektor. To potvrđuje činjenica da među sto top projekata koje je definirala Vlada FBiH, čak tri milijarde investicija se odnose na sektor energetike.

Savjetnik federalnog ministra energije, rudarstva i industrije i izvršni direktor za kapitalne investicije u JP Elektroprivredi BiH Senad Salkić na panelu o ovoj temi govorio je o važnim projektima koji su u fazi implementacije ili su na visokom stepenu pripreme za realizaciju u domenu termoenergije. Izdvojio je blok 7 u TE “Tuzla”, blok 8 u TE “Kakanj”, kao i blok 1 u TE “Banovići”. U portfoliju proizvodnje električne energije Elektroprivreda BiH ulaže i u obnovljive izvore – izgradnja HE “Vranduk” je u toku, a u pripremi su vjetroparkovi Podveležje, Vlašić i niz malih hidroelektrana na Neretvici te dvije hidroektrane Ustikolina i Uvac.

Predstavnik kineske Gezhouba Group International Engineering Co. Ltd. Lv Zexiang kazao je da u Kini imaju investije od oko osam milijardi dolara u različite biznise, te da njihove ukupne investicije iznose oko 500 milijardi dolara. Naglasio je značaj energetskog sektora u globalnom smislu, te da BiH ima značajne potencijale u ovoj oblasti. Mogućnosti i šanse za saradnju s parterima u ovoj regiji, kako je rekao, vide u domenu obnovljivih izvora energije, hidropotencijala, prijenosa energije, izgradnje mostova, u projektima navodnjavanja i izgradnji cesta.

Jedan od sudionika panela o energetskom sektoru  bio je i Vuk Hamović, predsjednik EFT Groupe iz Velike Britanije, koji je rekao da je u BiH i regionu poboljšano pravno okuženjr za investitore. Naglasio je značaj postizanja balansa između ekonomskih zahtjeva i okolinskih standarda, te da u tom smislu postoje jasno definirane evropske direktive.

Ministar poduzetništva i obrta Hrvatske Darko Horvat predsatavo je energetski sektor u toj zemlji i njihove planove u oblasti investicija dok je savjetnik generalnog direktora Elektroprivrede BiH Emir Aganović govorio o reformskim procesima i usklađivanju s direktivama EU.

 

Jamal Dawood Salman, član Zastupničkog vijeća u Kraljevini Bahrein,  kazao je da se u njegovoj zemlji posebna pažnja posvećuje zapošljavanju mladih ljudi, te da postoje banke koje pod povoljnim uvjetima daju podšku mladima da po završetku školovanja pokrenu svoj biznis. Naglasio je značaj političke stabilnosti i predvidivog pravnog okruženja da bi investitori imali interes za ulaganjem. Kako je kazao, za BiH i cijeli svijet je bitna proizvodnja hrane, ali za trgovinsku razmjenu dviju zemalja, s obzirom na veliku udaljenost, potrebno je poticati aviokompanije da otvaraju nove linije kako bi se mogao vršiti izvoz iz BiH.

Izazovi infrastrukturnog razvoja

Razvijena infrastruktura je važan preduvjet za privlačenje investicija i privredni razvoj, istaknuto je na panelu pod nazivom  “Infrastrukturni razvoj – globalni izazovi i pristupi”.

Xiong Tao, zamjenik gradonačelnika kineskog grada Yiwu, rekao je da se od tog grada do Madrida proteže najduža željeznička pruga na svijetu koja prolazi kroz osam zemalja: Kinu, Kazahstan, Rusiju, Bjelorusiju, Poljsku, Njemačku, Francusku i Španiju.  Naglasio je da traže partnere za investicije u željezničke projekte da bi bolje uredili oblast logistike.

Zhang Xiaoyuan, generalni direktor kompanije “China Road and Bridge Corporation” za Srbiju, rekao je da su od kraja 2015. investirali oko 2.500 kilometara autoputa u Kini, od čega je pola već pušteno u promet, čime je postala najveći investitor u Kini kad je u pitanju izgradnja autoputeva.

Ova kompanija izgradila je most u Beogradu koji je po procjeni Vlade Srbije urađen kvalitetno i unutar budžetskih i vremenskih odrednica, a lani su izveli projekt u Crnoj Gori na osnovu saradnje vlada dviju zemalja.

Šef Ureda EBRD-a u BiH Ian Brown izjavio je da je za tu instituciju poboljšanje infrastrukture ove regije od ključne važnosti za širenje transevropske mreže. Pojasnio je da je koridor 5-C dio te mreže jer će povezivati luku Ploče s Budimpeštom.

Brown je dodao da je analiza Svjetske banke pokazala da je željeznički transport vrlo ograničen i da kompanije imaju teškoća o poslovanju, te da je EBRD prošle godine investirala u projekte transporta na zapadnom Balkanu, uključujući i BiH.

Alwi Shihaba, specijalni izaslanik predsjednika Indonezije za zemlje Organizacije islamske saradnje, naveo je da se njegova zemlja sastoji od 17.000 hiljada otoka od čega je gotovo 7.000 naseljeno, kao i da je podijeljena na zapad i istok po razvijenosti, što aktuelna vlada nastoji promijeniti. U istočnom dijelu ima manje investicija zbog nerazvijene infrastrukture, te Vlada insistira da ona finansira izgradnju nove infrastrukture.

Reforme u poljoprivredi uskladiti sa EU politikom

Kada je riječ o proizvodnji hrane moraju se imati u vidu globalni izazovi i uvjeti, a potencijali BiH posebno su u oblasti organske poljoprivredne proizvodnje – istaknuto je tokom panela „Poljoprivreda i hrana – stvaranje samoodrživog životnog okruženja u regiji“, koji je održan u okviru Sarajevo Business Foruma.

Muhamed Pilav, direktor kompanije “MS&Wood” kazao je da je BiH pogodna za proizvodnju ekološki  prikladne hrane, te da imamo ljudske i prirodne resurse koji su nedovoljno iskorišteni. Istakao  je da je malo zemalja u svijetu koje imaju raznovrsnu proizvodnju kakva je u BiH gdje se proizvode maline, mandarine, kruške, jabuke, pšenica, kukuruz dodajući da smatra da će hrana za deset godina biti vrednija od zlata i nafte.

Adin Fakić, direktor Milkosa rekao je da  su prepoznali nedostatak sirovinskih materijala za proizvodnju u BiH, te su krenuli u proizvodnju mesa, mlijeka, a od prije dvije godine imauju i voćnjak koji im daje sirovinu za proizvodnju sokova i flaširanje vode.

– Kada govorimo o investitorima, naravno da stanje nije sjajno, ali se reforme u poljoprivrednom sektoru trenutno provode i mi smatramo da će one biti kompaktibilne s poljoprivrednom politikom Evropske unije i da ćemo na taj način postići bolje rezultate i imati konkurentne poljoprivredne proizvođače u Bosni i Hercegovini – istakao je Fakić.

Dodao je da sektori proizvodnje mlijeka, mesa, hrane i drugi sektori kao što je obnovljiva energija, povrće, uzimaju zamaha i sve je više kompanija koje investiraju u ovaj sektor.

Pomoćnik za ekonomska pitanja u upravi Bimala Ševal Suljkanović podsjetio je da ova fabrika za proizvodnju jestivog ulja iz Brčkog predstavlja primjer uspješne privatizacije, te da trenutno 60 posto proizvodnje izvoze, a preostalih 40 posto se plasira na domaćem tržištu. Fabrika posluje u okviru austrijskog Studen Holdinga u čijem je sastavu i šećerana.

Suljkanović je naglasio važnost primjene naučnih dostignuća u agrarnoj politici i poštivanja pravila struke kada je riječ o proizvodnji hrane. BiH, po njegovim riječima, ima velike šanse u organskoj poljoprivrednoj proizvodnji, koji omogućavaju da se kvalitetom osigura i konkurentnost na globalnom tržištu.

Back To Top