U Sarajevu se danas u Hotelu Hills, na Ilidži održava konferencija “Izazovi i perspektive razvoja incoming turizma u Sarajevskoj regiji” u organizaciji projekta MarketMakers, kojeg podržava Vlada Švicarske, a implementira konzorcij Kolektiv (posao.ba) i Helvetas Swiss Intercooperation i turistička agencija Centrotours.
Konferencija je okupila predstavnike firmi, organizacija i institucija značajnih za razvoj turizma u našoj zemlji. A kroz panele se diskutovalo o modelima unaprijeđenja najbrže rastuće privredne grane u BiH, te predstavili brojni poslovni modeli koji su imali izvrsne rezultate u Hercegovini i Krajini.
Vildana Mandalović, voditeljica ovog projekta čije je tajanje 8,5 godina naglasila je da je riječ o regionalnomm projektu, koji se implementira već četiri godine, a razvija se sa regionalnim agencijama REDAH, SERDA, NERDA i REZ. Za to vrijeme u ovaj sektor je kroz kompanije investirano 12 miliona KM, a kroz projekat partnerstva 3,4 miliona, te kreirano oko 1.500 novih radnih mjesta, dok je 1.475 radnih mjesta je spašeno nakon poplava.
Nevzet Sefo, iz razvojne agencije REDAH na početku panela predstavio je rezultate rada i iskustva turističkog sektora Hercegovine. Istakao je da se radi na tome da se turistička sezona koja u ovim krajevima traje od 6. do 9. mjeseca produži na svih 12 mjeseci.
Prema iskustvima kako kaže turisti se tokom svojih putovanja najviše sjećaju hrane i pića pa je gastronomija segment koji trebamo posebno razvijati i njegovati. Ono što je očit dugogodišnji problem u BiH jeste infrastruktura neophodna za masovniji razvoj turizma. Među problemima naveo je i da agencije imaju problema sa kvalitetnim kadrom u ovoj struci za koji nedostaju sredstava za zapošljavanje i trajno angažovanje.
U cilju unapređenja turizma u starom dijelu grada Mostara postavljeno je 6 wifi uređaja, 3 live-kamere, a Uprava Grada Mostara je raspisala konkurs za izradu tipičnog suvenira itd.
Kako je dalje istakao, radi se na tome da se na Mostarski aerodrom dovedu niskotarifne avio-kompanije, koje bi povećale broj gostiju na ovom području. Iako ove kompanije traže određena subvencioniranja, broj gostiju koje oni dovoze je toliko veliki, da se ova ulaganja višestruko isplate.
Prepoznajući važnost otvaranja ovog aerodroma za niskotarifne avio-kompanije Grad Mostar je za ovu godinu planirao izdvojiti 200.000 KM, Vlada Hercegovačko-neretvnaskog kantona planira izdvojiti 300.000 KM, a Vlada Federacije BiH u naredne tri godine po dva miliona u svrhe subvencioniranja, naveo je Sefo.
Borislav Marić, direktor Udruženja Zelene staze (Greenways) rekao je da se oni bave već deset godina isključivo razvojem ruralnog turizma. Govoreći o iskustvima rekao je da u paketima koje nude turistima su: Mala škola gljivarstva, Vikend na izvorima Sane, Kroz Karjinu na biciklu. Kako kaže zadnje tri godine projekti na kojima rade su zaživjeli, a ciljna grupa su im mladi, planinari, grupe i djeca.
Saša Rosić-Milinković, menadžer prodaje Lasta Travel istakao je da ova agencija radi na incomingu gostiju u suradnji sa drugim agencijama. Prioriteti su im uključenje BiH na svjetsku mapu turizma. Za sada najveći broj turista dolazi im iz Nordisjkih zemalja. I on se osvrnuo na lošu putnu infrastrukturu zbog koje je teško doći do određenih dijelova BiH, te probleme sa zastojem na granicama sa drugim državama zbog kojih ostavljamo loš utisak na turiste koji nas posjećuju.
Emir Mulabegović, direktor Balkanvibe rekao je da današnji turisti sve više planiraju i rezerviraju svoja putovanja online. Upravo zbog toga je pokrenuta internet platforma koja objedinjava 7 zemalja Balkana – Balkanvibe. BiH je malo tržište i turisti iz dalekih zemalja na svojim putovanjima žele vidjeti mnogo više. Na ovom najvećem truističkom sajtu na Balkanu, kako ga naziva Mulabegović, nalazi s epreko 350 turističkih aranžmana. Kako se tek devet mjeseci razvija ova platforma, treba biti zadovoljan rezultatima jer se u oktobru lani krenulo sa prvom promocijom, a već sada ima zavidan broj posjetilaca. Na Facebboke profilu ve bilježe preko 5 miliona posjetilaca. Portal Balkanvibe ima najviše posjetitelja iz Amerike, zatim Kanade, Velike Britanije, Njemačke i Italije kojih je oko 51% i upravo su oni nova ciljna grupa koju treba dovesti na ove prostore.
-Sve je veći interes turista iz Amerike i Zapadne Europe za ove krajeve, ali je upitno šta će dobiti za novac koji žele kod nas potrošiti, istakao je Mulabegović.
Stjepan Primorac, predsjednik Turističkog klastera Hercegovina i vlasnik Hotela Brotnjo govorio je o važnosti posjeta turističkim sajmovima u svijetu, koji su mu u hotel lani doveli 16.000 Indijaca. Kako ovaj hotel u Čitluku raspolaže sa 38 soba, podaci o broju noćenja u njemu su zadivljujući, a Primorac tvrdi da za svoje goste uredno plaća turističku taksu. Zahvaljujući posjeti sajmovima, kako dalje navodi za ovu godinu ima već najavljenih 45 grupa gostiju iz Turske i mnogo više iz Južne Koreje.
Međutim, istakao je problem, da naša država na sajmovima u svijetu nastupa „rascjepkano“, sa puno štandova, na kojima su posebno agencije, posebno komre, posebno turističke zajednice.
-Kada izlazimo na tržišta van naših granica moramo nastupati isključivo zajednički, apelovao je Primorac, jer podjeljenost šteti imidžu naše zemlje.
Na prvom panelu govorilo se i o važnosti zakona koji se trebaju donijeti, a riječ je o zakonima o ugostiteljstvu, o turizmu, plaćanju boravišne takse, o zabrani pušenja koji su važni za uređenje turističkog sektora u našoj zemlji.
Pored rezultata i efekata incoming turizama u Hercegovini i Krajini, na panelima se razgovaralo i na teme „Izazovi i prilike privatnog sektora za razvoj incoming turizma“, „Kreiranje povoljnog okruženja za razvoj incoming turizma“, te su prezentovane teme „Doprinos Turkish Airlines-a razvoju incoming turizma“ i „Destinacijski menadžment“.
Koliko su turističke agencije spremne podržati ovakve i slične projekte govorio je direktor Centrotoursa Muamer Lutvić:
-Prije svega moram reći da se nama incoming turizam jednostavno desio. Naime, u Bosnu i Hercegovinu su počeli dolaziti turisti iz cijelog svijeta, a mi kao turističke agencije, hotelijeri a posebno država, u mnogim segmentima, još uvijek nismo dovoljno spremni odgovoriti na sve njihove zahtjeve. Cilj nam je bio da se na jednom mjestu, od strane relevantnih ljudi koji se bave ovim poslom, iznesu stvarni problemi sa kojima se susrećemo, te da se pokušaju pronaći prijedlozi i određena rješenja za prevazilaženje navedenih problema. Upravo iz tog razloga, na konferenciji su učestvovali i predstavnici javnog sektora koji bi, u saradnji sa privatnim sektorom, trebali raditi na unaprjeđenju i razvoju turističke djelatnosti.
