Radnici zemljoradničke zadruge „Gračanka“ izvozi prvu klasu krastavaca u hladnjači za njemačko tržište. Selekcija kornišona, pažljivo se vrši u hladnjačama zadruge.
„Gračanka ima preko 1.000 članova, svakog dana rastemo. Uz to imamo i kooperante koji nisu registrovani članovi. Ponosni smo na posao koji smo napravili. Radimo na certificiranoj proizvodnji zdrave hrane, sarađujemo sa kooperantima širom regije – pratimo ih u proizvodnji kroz sve faze. Jednostavno, kao zadruga im pomažemo od biznis planova, do tehnologije, te im pružamo razne vrste podrške, uključujući povezivanje sa bankama“, kaže Rasim Husić, direktor ZZ Gračanka iz Gračanice.
Plodovi se moraju redovni brati, jer svako prerastanje krastavac stavlja u nižu klasu. Prva klasa je dužine do 6 centimetara. „Gračanka“ nastavlja saradnju sa svojim partnerima, te su osigurali potrebne međunarodne licence za izvoz. Razgovaramo sa mladim vozačem kamiona, kaže da će dostaviti robu za manje od 24 sata u Njemačku.
Marie Bergstrom, direktorica Odjela za razvojnu saradnju Ambasade Švedske, posjetila je zadrugu „Gračanka“ gdje je pohvalila njen rad. Ova zadruga pokriva nekoliko sektora, između ostalog mlijeko, povrće i voće, te peradarstvo. Kroz USAID/Sweden FARMA 2 su u posljednjim aktivnostima osigurane muzilice za 102 farmera u zadruzi, koja je pomogla jačanju mreže farmera. „Gračanka“ danas ima 32 otkupne stanice u regiji, te širi svoju mrežu.
„Od USAID/Sweden FARMA 2 smo dobili muzilice, suđe i kante za preko 100 proizvođača mlijeka. Tražimo kvalitet, pokrili smo s ovim brojne farmere. Imamo sa njima ugovore, te na fer osnovama sarađujemo i osiguravamo priliku da prodaju svoje proizvode, podignu kvalitetu i daje rastu“, kaže nam Husić.
„Ono što je također interesantno za Gračanku je da postoji veliki broj žena koje su uključene u posao i saradnju. I ne samo to, one vode poslove, razgovaraju o cijenama i rade na poboljšanju kvalitete i većoj efikasnosti proizvodnje“, dodala je Bergstrom prilikom svoje posjete ovoj zadruzi.
Velike zadruge u Bosni i Hercegovini hrane čitave zajednice, a poručuju da je ključ opstanka u ‘diverzifikaciji’. Od najmanjeg zemljoradnika ili farmera do velikih grupacija, niko nema ‘luksuz’ da se osloni na samo jednu vrstu proizvoda ili na jedno tržište. Kornišoni i šljive iz Gračanice su već na evropskom tržištu, ali za Rasima Husića nema stajanja – samo daljim razvojem i ulaganjem se može osigurati opstanak poljoprivrede u ovom kraju.
