Piše: Admir ĆEBIĆ, dipl. ecc.
Zakon o javnim nabavkama (u daljem tekstu: Zakon) počiva na osnovnim principima javnih nabavki koji se odnose na transparentnost, pravičnu i aktivnu konkurenciju, jednak tretman i nediskriminaciju među potencijalnim privrednim subjektima.
U kontekstu navedenih principa, Zakon insistira na primjeni transparentnih postupaka, prije svega otvorenog i ograničenog postupka. Pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci je Zakonom predviđen postupak, ali je legitiman samo ako su ispunjeni uslovi za njegovu primjenu. Budući da pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci prijeti da ugrozi osnovne principe javnih nabavki jer je najmanje konkurentan i transparentan postupak, treba ga koristiti samo u izuzetno rijetkim i Zakonom opravdanim slučajevima
Dodatne robe
Pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci može se koristiti za dodatne isporuke roba, ali uz ispunjenje određenih uslova. Opšte pravilo u javnim nabavkama je da se ugovor ne može proširiti, obnoviti ili produžiti, kako u vezi s količinom tako i u odnosu na period isporuke, u odnosu na ono što je određeno u tenderskoj dokumentaciji i u zaključenom ugovoru. Kao najvažnije pravilo, za bilo kakve nove isporuke, podrazumijeva se zaključenje novog ugovora nakon što se provede odgovarajući postupak.
U izuzetnim slučajevima ugovorni organ može imati potrebu da nabavi dodatne robe u uskoj vezi sa važećim ugovorom, bilo kao djelimičnu zamjenu roba pod važećim ugovorom ili kao dodatne robe. Samo u slučaju kada bi promjena dobavljača obavezala ugovorni organ da nabavi materijal koji ima različite tehničke karakteristike, a što bi rezultiralo pojavom nekompatibilnosti ili nesrazmjernih tehničkih problema u radu i održavanju, dozvoljeno je zaključiti „obnovljeni“ ugovor za dodatne isporuke korištenjem pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci, pod uslovom da je obnovljeni ugovor zaključen sa istim dobavljačem i po cijeni koja je u značajnoj mjeri ista – i pod ostalim uslovima, kao što su dati u važećem ugovoru.
Ova mogućnost može se koristiti jednu godinu (kao opšte pravilo) nakon dodjele inicijalnog ugovora i dodatne nabavke, te ne može preći 10% od iznosa vrijednosti inicijalnog ugovora. Ukoliko godinu dana nakon zaključenja ugovora budu potrebne dodatne robe, ugovorni organ dužan je provesti redovan postupak.
Isporuka dodatnih količina kancelarijskog materijala ili goriva, što je dugo vremena bila praksa, sigurno ne predstavlja primjer dodatnih količina roba, jer promjena dobavljača za isporuku kancelarijskog materijala ili goriva sigurno ne bi rezultirala pojavom nekompatibilnosti ili nesrazmjernih tehničkih problema u radu i održavanju.
Dodatne usluge
Kao što je već navedeno, opšte pravilo u javnim nabavkama je da se ugovor ne može proširiti, obnoviti ili produžiti, kako u vezi s količinom tako i u odnosu na period isporuke, u odnosu na ono što je određeno u tenderskoj dokumentaciji i u zaključenom ugovoru. Kao najvažnije pravilo, za bilo kakve nove isporuke podrazumijeva se zaključenje novog ugovora nakon što se provede odgovarajući postupak.
U izuzetnim slučajevima ugovorni organ može imati potrebu da nabavi dodatne usluge u uskoj vezi sa važećim (glavnim) ugovorom, kada takve dodatne usluge, usljed nepredviđenih okolnosti, postanu neophodne za izvršenje usluga koje su obuhvaćene glavnim ugovorom. Samo u slučaju kada se takve nepredviđene dodatne usluge ne mogu tehnički ili ekonomski odvojiti od glavnog ugovora bez većih nepogodnosti za ugovorni organ, dozvoljeno je da se zaključe posebni ugovori za dodatno pružanje usluga korištenjem pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci, pod uslovom da se posebni ugovori zaključe sa istim pružaocem usluga koji izvršava i glavni ugovor. Međutim, ukupna vrijednost ugovora dodijeljenih za takve dodatne usluge ne smije preći 30% od vrijednosti glavnog ugovora.
Ovdje se mora navesti primjer da „zaboraviti nešto u projektu“ nisu nepredviđene okolnosti. Praktičan primjer za primjenu ove odredbe je npr. kod usluge izrade projektne dokumentacije za prostorno planiranje i uređenje pejzaža, kada zbog promjene materijalnog propisa nije moguće projektnu dokumentaciju koristiti prije nego li se urade i (dodatne) usluge koje se tiču preinake dokumentacije koje je prouzrokavala promjena materijalnog propisa.
Dodatni radovi
Kao što je naprijed već navedeno u slučaju roba i usluga, tako i u slučaju tadova vrijedi opšte pravilo da se ugovor ne može proširiti, obnoviti ili produžiti, kako u vezi s količinom tako i u odnosu na period isporuke, u odnosu na ono što je određeno u tenderskoj dokumentaciji i u zaključenom ugovoru. Kao najvažnije pravilo, za bilo kakve nove isporuke podrazumijeva se zaključenje novog ugovora nakon što se provede odgovarajući postupak.
U izuzetnim slučajevima ugovorni organ može imati potrebu da nabavi dodatne radove u uskoj vezi sa važećim (glavnim) ugovorom, kada takvi dodatni radovi, usljed nepredviđenih okolnosti, postanu neophodni za izvršenje radova koji su obuhvaćeni glavnim ugovorom. Samo u slučaju kada se takvi nepredviđeni dodatni radovi ne mogu tehnički ili ekonomski odvojiti od glavnog ugovora bez većih nepogodnosti za ugovorni organ, dozvoljeno je da se zaključe posebni ugovori za dodatno izvođenje radova korištenjem pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci, pod uslovom da se posebni ugovori zaključe sa istim izvođačem radova koji izvršava i glavni ugovor. Međutim, ukupna vrijednost ugovora dodijeljenih za takve dodatne radove ne smije preći 20% od vrijednosti glavnog ugovora.
I, ovdje se mora navesti primjer da „zaboraviti nešto u projektu“ nisu nepredviđene okolnosti. Praktičan primjer za primjenu ove odredbe je npr. kod izvođenja radova na kopanju zemlje na većoj površini i/ili većoj dužini i kada se prilikom realizacije ugovora ispostavi da je struktura terena više stjenovita nego što je to pokazalo prethodno (testno, probno, uzorkovano) geofizičko ispitivanje, te je potrebno poduzeti aktivnosti na dodatnim radovima u smislu npr. razbijanja stijena eksplozivom, a što nije bilo predviđeno prvobitnim projektom.
Nove usluge i novi radovi
Pored nabavki dodatnih roba, usluga i radova Zakon predviđa mogućnost primjene pregovaračkog postupka bez objave obavještenja o nabavci i za nove usluge i nove radove koje predstavljaju ponavljanje sličnih radova povjerenih dobavljaču kojem je ugovorni organ dodijelio raniji ugovor, uz uslov da su takvi radovi u skladu sa osnovnim projektom za koji je bio dodijeljen osnovni ugovor, nakon provedenog otvorenog ili ograničenog postupka.
Kada ugovorni organ želi da nabavi niz usluga ili radova, možda bude želio da zaključi ugovor samo za prvi broj u nizu i da dobije mogućnost da će slijedeće po redu usluge ili radove izvršiti isti dobavljač. Postupak koji je primjenjiv za zaključenje ugovora prema takvoj mogućnosti je pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci. Međutim, u tenderskoj dokumentaciji za otvoreni ili ograničeni postupak koji je korišten za prvi ugovor u nizu mora se predvidjeti takva mogućnost, a ukupne procijenjene troškove kasnijih usluga ili radova (vrijednosti; količine; obim ugovora) ugovorni organ uzet će u razmatranje prilikom procjenjivanja vrijednosti prvog ugovora. Pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci koji se odnosi na nove usluge ili radove može se primjenjivati samo tokom tri godine nakon zaključivanja prvobitnog ugovora.
Praktičan primjer za primjenu pregovaračkog postupka bez objave obavještenja o nabavci kod nabavke novih usluga je npr. kod usluge odlaganja otpada za kojom ugovorni organ ima potrebu tekuće godine, ali ne zna da li će imati potrebu za ovim uslugama i iduće godine. On se samo osigurava da ako bude imao potrebu za navedenim uslugama i iduće godine, da ih može dodijeliti istom dobavljaču, jer je isti npr. već upoznat sa propisima koji regulišu pitanje odlaganja otpada ili je za isto već dobio potrebna prava i saglasnosti.
Što se tiče radova, praktičan primjer je npr. kod izvođenja radova na rušenju bespravno izgrađenih objekata za kojim ugovorni organ ima potrebu tekuće godine, ali ne zna da li će imati potrebu za ovim radovima i iduće godine, jer isto ne zavisi od njega već od nadležnog organa (inspekcije) koji će nešto takvo naložiti. On se samo osigurava da ako bude bilo potrebe za navedenim radovima i iduće godine, da ih može dodijeliti istom dobavljaču primjenom pregovaračkog postupka bez objave obavještenja o nabavci.
Zaključak
Sistem javnih nabavki u Bosni i Hercegovini je strogo decentralizovani sistem, što znači da odgovornost za trošenje povjerenih mu javnih sredstava snosi svaki ugovorni organ ponaosob. Ovo je, prije svega, bitno u kontekstu obezbjeđenja dokaza o ispunjenosti uslova za primjenu postupaka javne nabavke, prije svega pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci. Ugovorni organ mora biti u mogućnosti dokazati (i dokumentovati) Uredu za razmatranje žalbi, organima za reviziju i, naravno, javnosti da je ispravno procijenio situaciju kada je donio odluku da primijeni ovu vrstu postupka. Dakle, ispunjenost uslova za primjenu pregovaračkog postupka utvrđuje ugovorni organ u svakom pojedinačnom slučaju i na bazi ispunjenosti uslova donosi odluku o tome da li će primijeniti pregovarački postupak bez objave obavještenja o nabavci ili ne.
