Vrijeme pripravnosti za rad i visina naknade za vrijeme pripravnosti

PITANJE: Na koji način poslodavac može odrediti radniku obavezu dežure poslije radnog vremena, za vrijeme sedmičnog odmora, kao i za vrijeme praznika, u slučaju kada je u pitanju organ uprave?

 

ODGOVOR:

Pravo na naknadu za dežurstvo nije uređeno Zakonom o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 26/16 i 89/18), kao općim propisom kojim su uređena određena pitanja iz radnog odnosa i koji se primjenjuje na radne odnose ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno. Pomenuto pravo i način njegovog ostvarivanja može biti uređeno posebnim propisom, općim ili granskim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Pored toga, a imajući u vidu navode iz dopisa ističemo da su u Zakonu o radu, u poglavlju IV – Radno vrijeme, sadržane odredbe koje se odnose na pojam radnog vremena i institut pripravnosti za rad. Naime, odredbom člana 35. st. 1. i 2. Zakona o radu propisano je da je radno vrijeme vremenski period u kojem je radnik, prema ugovoru o radu, obavezan obavljati poslove za poslodavca, a da se radnim vremenom ne smatra vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba. U stavu 3. iste odredbe propisano je da se vrijeme pripravnosti za rad i visina naknade za vrijeme pripravnosti uređuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Shodno navedenom, Zakon o radu daje definiciju instituta pripravnosti u smislu vremena u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova, te utvrđuje da se vrijeme pripravnosti ne smatra radnim vremenom. Istovremeno, u pogledu utvrđivanja vremena pripravnosti, te visine naknade za vrijeme pripravnosti, Zakon o radu upućuje na odgovarajući kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu. Dakle, Zakon o radu predviđa mogućnost uvođenja pripravnosti za rad u kojem bi se radnik bio u obavezi odazvati pozivu poslodavca ako se ukaže potreba, ali također propisuje i obavezu da se vrijeme pripravnosti i visina naknade za vrijeme trajanja iste uredi kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Imajući u vidu navedeno, ukoliko kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije utvrđeno vrijeme pripravnosti, te visina naknade, mišljenja smo da radnik ne bi bio dužan na nalog poslodavca biti u pripravnosti. Dakle, ukoliko kod poslodavca postoji potreba za angažovanjem, odnosno pozivanjem radnika na rad za vrijeme pripravnosti, to vrijeme, te naknada za vrijeme istog moraju biti utvrđeni kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Napominjemo da je predmetni odgovor sačinjen sa aspekta Zakona o radu, kao općeg propisa koji se primjenjuje na pitanja iz radnog odnosa ako drugim posebnim zakonom nije drugačije određeno, te da bi u smislu navedenog, eventualno postupanje u vezi sa određivanjem obaveze dežurstva moglo zavisiti i od posebnih propisa kojima je uređeno pitanje radnog vremena, kao i plaća i drugih naknada zaposlenih u organima uprave.

Broj: 03-34/11-2318/19 AG od 25. 9. 2019. godine