Pravnici iz različitih oblasti u Bosni i Hercegovini, među njima notari i advokati, predložit će Ministarstvu pravde Federacije BiH da formira radnu grupu koja će raditi na izradi novog zakona da bi se implementirala odluka Ustavnog suda FBiH u kojoj su neustavnim proglašeni neki članovi Zakona o notarima.
To je jedan od zaključaka okruglog stola koji je prošlog vikenda u Neumu okupio brojne pravnike, a na kojem je naglašena saglasnost da u izradi novog zakonskog rješenja trebaju raditi sve zainteresirane grupacije.
Također, bit će zatraženo od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) da se napravi statistički pregled koliko sporova se vodi po notarskoj ispravi iz 2006. godine, a kako bi se moglo argumentirano i činjenicama razgovarati o obimu posla koji su tada obavljali advokati i koji su usvajanjem Zakona o notarima prije devet godina prešli u isključivu nadležnost notara.
Predsjednica Upravnog odbora Notarske komore FBiH Anica Nakić kazala je za Fenu da je nesporna činjenica da se presuda mora implementirati i da kao takva obavezuje i zakonodavca da napravi određene promjene, ali trenutno se ne može govoriti o tome kakve će te promjene biti.
Tek će se, dodaje, naknadno znati za koji oblik provedbe presude će se zakonodavac opredijeliti, ali Nakić je mišljenja da u cijelom procesu treba postojati saradnja među advokatima, notarima i članovima VSTV-a da bi se ponudila najbolja rješenja prihvatljiva notarima i advokatima, ali prije svega građanima.
Međutim, nije mogla govoriti o razlozima zbog kojih se ranije nije postavilo pitanje ustavnosti Zakona o notarima, tokom procesa donošenja zakona, nego je apelacija Ustavnom sudu podnijeta tek 2010. godine.
Očuvanje ovakvog sistema od velike je važnosti, kaže Nakić, jer ranije ove poslove nisu radili advokati, koji također nude nivo pravne sigurnosti. Naime, prema statističkim podacima kojima raspolaže 16 posto pravnih poslova vezanih za promet nekretnina, prije donošenja Zakona o notarima, radili su advokati, a sve drugo su radili „nadripisari“.
– Stoga bi velika šteta bila da se BiH vrati na takav sistem. To bi se posebno odrazilo na građane, ali i na državu jer će ostati bez značajnih prihoda koje je ubirala na osnovu notarijata, bez značajne kontrole pranja novca i zaštite od terorizma budući da notari prikazuju sve pravne poslove koji bi mogli ukazivati na problem u toj sferi – stav je predsjednice UO Anice Nakić.
Na pitanje o mogućnosti pojeftinjenja nekih usluga, Nakić kaže da bi se o tome teško moglo govoriti budući da mnogo ljudi koji rade u privrednim društvima nemaju taj nivo obrazovanja da bi mogli sami napraviti osnivačke akte i statute.
Iznijela je podatak da je u prošloj godini 117 notara, koliko ih je u Federaciji, uplatilo više od 4,1 milion KM PDV-a, dodajući da u notarskim uredima ima oko 400 uposlenih zbog čega je stava da je notarska služba opravdala svoje postojanje.
Članica Notarske komore Federacije BiH i notarka Vesna Softić u razgovoru za Fenu pojašnjava da je na skupu analiziran postojeći notarijat u BiH, dodajući da je važno isticati na kojim je principima je notarijat u BiH ustanovljen, a to su principi prisutni u zemljama Evrope i svijeta, te da se govori o efektima takvog sistema.
No podvukla je da se s ovom presudom u praksi zapravo ništa nije promijenilo s obzirom na to da postoje određeni zakoni na osnovu kojih su notari i dalje ovlašteni da rade ono što su do sada radili.
– Ipak treba se analizirati da li je potrebno raditi neke izmjene, treba li taj sistem liberalizirati u pojedinim oblastima, kao i da li je potrebno u nekim oblastima da to isključivo bude notarska forma ili moguća i blaža forma – istaknula je Softić, naglašavajući da je u cijelom ovom procesu najvažnija sigurnost građana i pravna sigurnost uopće u BiH.
Ocijenila je da bi korak unazad bilo kada bi se samo implementirala ova odluka Ustavnog suda jer blaža pravna forma ne može garantirati pravnu sigurnost, ali ni postići sve ono što se kroz notarske forme do sada postiglo.
– Ne poštujući ovu formu i dajući mogućnost da to ide samo u ovjeri potpisa gdje se ne ulazi u sadržaj, onda onaj ko ovjerava potpise ne provjerava da li je taj zahtjev za uknjižbu dobar, odnosno da li su svi elementi ispunjeni. To se ne bi trebalo dozvoliti – mišljenja je Softić.
Preostalo je još da se vidi na koji način će se odluka implementirati, dok Nakić i Softić ističu da će se u rješenje ovog pitanja morati uključiti svi relevantni faktori.
Izvor:FENA
