Primjena niže stope amortizacije od propisane

PITANJE 1: U praksi imamo sve češće upite oko pravilnog postupanja u vezi s praktičnom primjenom člana 42. stav 4. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit („Službene novine FBiH”, br. 88/16, 11/17 i 96/17) – u nastavku teksta Pravilnik. Naime, dvojba oko praktične primjene navedenog člana Pravilnika je nastala zbog različitih tumačenja propisa, vezano za primjenu odredbi Pravilnika, za sredstva koja su nabavljena prije stupanja na snagu propisa Zakona i Pravilnika, odnosno tumačenja da je obračunata amortizacija nakon isteka vijeka trajanja stalnog sredstva u skladu s trenutno važećim Pravilnikom porezno nepriznat rashod. Poznato je da su propisi stupili na snagu: Zakon u martu 2016. godine, a Pravilnik u novembru 2016. godine.
Naša pitanja se odnose na nabavku računara i građevinski objekat. Naime, radi se o računaru marke Lenovo, koje je nabavljeno 12. 12. 2012. godine. Sredstvo je stavljeno u upotrebu od 1. 1. 2013. godine, otpis je bio po stopi od 20%. Obračun amortizacije vršen je za godine 2013., 2014., 2015., 2016. i 2017. po stopi od 20%. U skladu sa članom 19. stav (2) Zakona propisane su porezno priznate stope amortizacije, za računare je 33,3% godišnje, tj. vijek trajanja od tri godine.

Kakav je porezni status obračunate amortizacije za 2017. godinu, u našem slučaju po stopi od 20%?

PITANJE 2: Drugo pitanje se odnosi na nekretninu (građevinski objekt – upravna zgrada društva). Sredstvo je stavljeno u upotrebu od 1. 1. 1998. godine, otpis je bio po stopi od 3%. Obračun amortizacije vršen je za sve godine po stopi od 3%. U 2017. godini ističe 20 godina korištenja.U skladu sa članom 19. stav (2) Zakona propisane su porezno priznate stope amortizacije, za građevinske objekte je 5% godišnje, tj. vijek trajanja od 20 godine.

Kakav je porezni status obračunate amortizacije za 2018. godinu, u našem slučaju po stopi od 3%?

Pri izradi Vašeg odgovora, molimo Vas da razmotrite i određene činjenice koje navodimo u nastavku te, ako je moguće, date svoj komentar na njih:

• Mogu li se primjenjivati odredbe Pravilnika koje nisu usklađene u Zakonu? Konkretno, u Zakonu o porezu na dobit niti jednom riječju nije spomenuto da su ovo porezno nepriznati rashodi.
• Odnose li se ove odredbe Pravilnika, i mogu li se primjenjivati za sredstva koja su nabavljena prije stupanja na snagu trenutno važećih propisa, Zakona o porezu na dobit i Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit, kao što je u ovome slučaju nabavljen računar (12. 12. 2012. godine) i u drugom slučaju građevinski objekt koji je stavljen u upotrebu 1998. godine? Propisi su stupili na snagu: Zakon u martu 2016. godine i Pravilnik u novembru 2016. godine.
• Znači li to da društva moraju primjenjivati propisane stope iako nigdje u Zakonu ne piše da su isto obvezna?
• Mogu li se propisi primjenjivati retroaktivno? Retroaktivna primjena Zakona i Pravilnika nije dozvoljena – Odluka Ustavnog suda FBiH („Službene novine FBiH“, broj 82/11, str. 11), posebno u slučajevima kada je na štetu obveznika.
• U praktičnom životu i radu realnog sektora zasigurno se može provjeriti da društvo koristi računare minimum pet godina, znači procjena je bila pet godina, te samim tim stopa 20%.
• Činjenica je da je porezni obveznik postupao u skladu s važećim zakonskim rješenjima i uputama u periodu od 1998. godine do zaključno sa 31. 12. 2015. godine, te primjenjivao maksimano porezno priznatu amortizacijsku stopu od 3% za građevinski objekat.
• Kako gledate na ovu činjenicu, i da li bi se dosljednom primjenom trenutno važećeg pravilnika (člana 42. stav 4. Pravilnika), tj. primjene vijeka trajanja građevinskog objekta od 20 godina, a smatrajući porezno nepriznatom obračun amortizacije nakon isteka vijeka trajanja, nanijela ekonomska šteta poreznom obvezniku, a isti je cijelo vrijeme radio isključivo u skladu s propisanim zakonskim okvirima.
• U praktičnom životu i radu realnog sektora zasigurno se može provjeriti da se građevinski objekti koriste minimum 33-50 godina, znači procjena je bila 33 godine, i samim tim stopa 3%.

ODGOVORI: