Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine odobrio je kasno sinoč na vanrednoj online sjednici Prijedlog zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, nastalih usljed globalne pandemije korona virusa.
Kolokvijalno nazvan ‘korona zakon’, ovaj akt predložen je, prema obrazloženju Federalne vlade, u cilju ublažavanja negativnih ekonomskih posljedica po privredu Federacije, imajući u vidu ogromne negativne ekonomske posljedice koje će u narednom periodu nastati kao posljedica stanja nesreće s obzirom na to da je veliki broj privrednih subjekata obustavio rad, što dovodi do značajnog poremećaja normalnih tokova poslovanja.
Ovim zakonom propisuju se: subvencioniranja doprinosa za obavezna osiguranja, obustava obračuna i plaćanja zatezne kamate na javne prihode, ukidanje obaveza plaćanja akontacije poreza na dobit, ukidanje obaveza plaćanja akontacije poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, prekid svih upravnih, parničnih, vanparničnih i izvršnih postupaka za vrijeme stanja nesreće, prekid obračuna zateznih kamata na zakašnjela plaćanja u dužničko-povjerilačkim odnosima, prekid prinudne naplate, održavanje stabilnosti pojedinih isplata, odgoda primjene propisa te uspostava Garancijskog fonda.
Vlada Federacije BiH je danas također održala njenu sjednicu na kojoj je utvrdila svoje amandmane na Prijedlog zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica. Budući da je ona predlagač zakona, amandmani su automatski postali sastavni dio prijedloga tog akta. Jednim od ovih amandmana je, s ciljem jačanja finansijske discipline, predloženo smanjenje sa 90 na 60 dana nakon prestanka stanja nesreće perioda u kojem neće biti obračunavane zatezne kamate na javne prihode.
Predložen je i amandman po kojem je Razvojna banka FBiH dužna kvartalno izvještavati Vladu FBiH o upravljanju Fondom za osiguranje kredita, a Vlada će u roku od 15 dana po završetku kvartala, taj izvještaj dostaviti Parlamentu FBiH. Na ovaj način je osigurana transparentnost korištenja sredstava Fonda, obrazloženo je iz Vlade.
Vlada nije prihvatila mnoštvo amandmana, izuzev nekolicine djelimično, koje su na Prijedlog zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica uložili neki zastupnici Predstavničkog doma ili zastupnički klubovi. Ti amandmani nisu dobili većinsku podršku ni u večerašnjem izjašnjavanju Doma u cjelini.
Osim ‘korona zakona’, zastupnici su na ovoj sjednici većinom glasova prethodno odobrili i Pijedlog rebalansa ovogodišnjeg federalnog budžeta, usko povezanog s budućim zakonom.
Rebalansirani budžet ukupno iznosi 5,5 milijardi KM, što je za 11 posto više od dosadašnjeg ukupnog iznosa, obrazložio je zastupnicima federalni premijer Fadil Novalić.
Kazao je da se Vlada kao predlagač budžeta, u pripremi rebalansa, suočila s dvostrukim pritiskom – s jedne strane, sa sačinjavanjem relevantnih i realnih projekcija očekivanog umanjenja prihoda od poreza i doprinosa kao posljedicom pandemije koronavirusa, a s druge strane, s potrebom da se planira stabilizacijski fond koji će osigurati značajan novac za pomoć privredi i privrednim subjektima u FBiH.
Projekcije na prihodovnoj strani se baziraju na očekivanom padu potrošnje, prvenstveno privatne, usljed čega je očekivano smanjenje neto prihoda od indirektnih poreza 15 posto, zatim prihoda na dobit od 21 posto; doprinosi za penzijsko-invalidsko osiguranje projicirani su u iznosu manjem za 15, 2 posto (za 315 miliona KM). Ovo posljednje je, po premijerovim riječima, u neto iznosu „daleko najveća deformacija“.
– Vlada će u narednom periodu vrlo pažljivo pratiti naplatu ovih kategorija prihoda, pa će u slučaju značajanog odstupanja, poduzeti zakonom predviđene korektvine mjere. Naglašavam da je ovo vrijeme dostignutog vrhunca proglašene pandemije koronavirusa. Činjenica je da je i dalje potpuno nepoznato koliko će trajati i kako će se koliko-toliko normalizirati stanje. Vrlo je teško i nezahvalno napraviti projekcije kretanja makroekonomskih indikatora, naročito projekcije naplate prihoda od indirektnih poreza i doprinosa – kazao je Novalić.
Rashodovna strana budžeta je pretrpjela značajne izmjene zbog potrebe da se pomogne privredi, odnosno planira značajan novac u stabilizacijskom fondu, dodao je premijer te kao karakteristiku budžetskog rebalansa naveo planiranih 500 miliona KM u fondu za stabilizaciju privrede, koji će poslužiti za primjenu zakona o ublažavanju negativnih ekonomskiih posljedica u uvjetima pandemije, što je dio paketa mjera Vlade FBiH za pomoć privredi i privrednim subjektima.
Osim toga, Novalić je naveo planiranih 20 miliona za uspostavu garantnog fonda pri Razvojnoj banci FBiH, što bi s preostalih 80 miliona koji su već tamo alocirani, predstavljalo potencijal od 100 miliona KM, koji bi, u razgovoru s bankama, bio multiplicirani kapacitet garancija u iznosu od 500 miliona KM.
Dodatnih 21 milion KM planiran je rebalansom budžeta za zdravstvo, tri miliona za karantene i 18 za sanaciju posljedica pandemije koronavirusa.
Planirano je i 200 miliona kao pomoć nižim nivoima vlasti, kantonima, kazao je također federalni premijer.
Osim rebalansa budžeta i predloženog zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, za čije stupanje na snagu je potrebno i odobrenje Doma naroda Federalnog parlamenta, zastupnici Predstavničkog doma su danas većinom glasova odobrili predložene rebalanse ovogodišnjih finansijskih planova Zavoda za zdravstveno osiguranje i reosiguranje te Fonda solidarnosti FBiH, koji su također uslovljeni posljedicama aktuelne pandemije.
Većinom glasova su odobrili i predloženi zakon kojim se rokovi za postupanja u sudskim postupcima obustavljaju dok traje stanje nesreće, iz čega su izuzeti samo neki sudski postupci, primjerice oni u kojima se izriču kazne zatvora za počinioce krivičnih djela.
Zastupnici su također odobrili većinom glasova prihvatanje zaduženja FBiH po Sporazumu o zajmu između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za hitni projekat za COVID-19 za BiH, kao i prihvatanje zaduženja FBiH u okviru instrumenta MMF-a za brzo finansiranje.
(FENA)
