skip to Main Content

Zanati

 

Obrtnici u Federaciji BiH nemaju zakonski okvir koji bi im omogućio da izađu iz krize za razliku od pravnih osoba koje kroz Zakon o stečaju imaju mogućnost pokretanja stečajnog postupka, kao i  restrukturiranja.

Da se radi o značajnoj  privrednoj djelatnosti pokazuju i podaci Federalnog zavoda za statistiku po kojima je krajem 2016. godine bilo registrovano 49.835 obrta u kojim radi oko 60.000 radnika.

– Registrovani su i oni obrtnici kojima je to dopunska ili dodatna djelatnost i oni ne moraju, a mogu imati radnike. Obrtne djelatnosti se dijele na uslužne i proizvodne, kao i stare i tradicionalne, zanate (obrte) vezane i srodne obrte. Po novim propisima, poljoprivrednici kojima je to osnovna djelatnost dužni su da prijave obrt tako da očekujemo povećanje ukupnog broja za oko 5.000 do 8.000 obrta – naveo je za Fenu raniji višegodišnji predsjednik Obrtničke komore FBiH Mensur Bektić.

Po njegovim riječima, broj novoregistrovanih obrta i broj ugašenih se kreće na godišnjem nivou od 2.500 do 3.000. Neki se zatvaraju jer poslije smrti vlasnika obrta nema nikoga da nastavi rad u obrtu ili ne žele da se time više bave, neki se preregistruju u drugi oblik poslovanja, a jedan dio odustaje jer više nema ekonomsku osnovu da radi.

– Po važećem Zakonu o obrtu predviđeno je da obrtnik odgovara cjelokupnom imovinom, a to je predviđeno i u novom zakonskom rješenju o obrtu, s tim da se ostavlja mogućnost da se obrtnik prilikom dražbe može pozvati na Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima i iz dražbe izuzeti mjesto stanovanja, radionicu i sredstva za rad što je veliki pomak u odnosu na dosadašnji zakon po kojem se obrtniku moglo sve zaplijeniti. Predloženo rješenje ostavlja mogućnost da se obrtnik može nastaviti baviti obrtom i izvući iz krize. Po mom mišljenju, novim zakonom bi se također trebala omogućiti prodaja obrta – naveo je Bektić.

Potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH Mirsad Jašarspahić kazao je Feni da se zasigurno nameće potreba za prilagođenim zakonskim rješenjem za situaciju stečaja u slučaju obrtnika u FBiH.

– Za razliku od pravnih lica koji imaju mogućnost iskorištenja različitih pravnih praktičnih mehanizama za izlazak iz nepovoljne situacije kroz stečaj, proces restrukturiranja ili neki drugi modalitet, obrtnici dolaze takoreći prečicom do gašenja posla čim zapadnu u kriznu situaciju – naveo je Jašarspahić.

Napomenuo je da je njihov poslovni tržišni doprinos ogroman s obzirom na činjenicu koliko ih je registrovanih u FBiH, te koliko se radnih mjesta veže uz njih kroz direktan i indirektan uticaj.

(FENA)

Back To Top