Adaptacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) svakako donosi pozitivne efekte kada je riječ o poljoprivredi BiH jer je prije svega data mogućnost faznog prilagođavanja SSP-a za najosjetljivije proizvode u periodu od tri, odnosno dvije godine.
To je za Fenu izjavio predsjednik Privredne komore Federacije BiH Mirsad Jašarspahić napominjući da je BiH, prema raspoloživim informacijama, jedina regionalna zemlja koja je u pregovorima (o prilagođavanju) dobila mogućnost faznog prilagođavanja.
Data je i mogućnost povećanja postojećih kvota za vino sa 16.000 na 40.000 hl, ribu (pastrmku) sa 60t na 500t i šećer sa 12.000t na 13.120t, odustajanje EK od zahtjeva za retroaktivnu primjenu Protokola od 1. jula 2013. godine i ponovno uvođenje ATM režima za robu iz glava 7. i 8. (voće i povrće) nakon stupanja na snagu Protokola.
Vezano za zahtjev BiH koji se odnosi na izvoz robe iz glava 7. i 8., EK je navela da će se proizvodi nesmetano izvoziti iz BiH u EU po ATM režimu koji će, odlukom Evropskog parlamenta, biti reaktiviran u odnosu na BiH odmah po stupanju ovog protokola na snagu. Roba o kojima je riječ su: paradajz, krastavice, breskve, nektarine, grožđe, šljive, kruške i sl., ističe Jašarspahić.
Što se tiče bh. zahtjeva za „kompenzacije“, EK je takođe argumentovala da je BiH, kroz naplatu carine na ove proizvode u roku tri godine već ostvarila određena sredstva, da izvoz piletine i jaja zavisi od brzine kojom bh. vlasti ispunjavaju potrebne uvjete te da sredstva IPARD i sličnih fondova stoje na raspolaganju odmah po usvajanju potrebnih strateških dokumenata.
Kad je riječ o zahtjevu BiH za povećanje postojećih kvota za ribu, šećer i vino, EK je navela da značajno prevazilazi „tradicionalnu“ trgovinu između BiH i Hrvatske te da može razmotriti samo one količine koje su zabilježene u referentnom periodu.
– Koliko sam upoznat s predstavicima EK-a, a u skladu s internim konsultacijama, BiH je još jednom naglasila svu osjetljivost i specifičnosti grupe poljoprivrednih proizvoda uzimajući u obzir broj primarnih proizvođača i prerađivača te i broj lica u zemlji koje oni direktno ili indirektno zapošljavaju, tarifne linije koje se odnose na: nekoncentrisano mlijeko i pavlaku, mlaćenicu, kiselo mlijeko, jogurt, kefir i drugo fermentisano ili zakiseljeno mlijeko i pavlaku, kobasice i slične proizvode te vino.
S tim u vezi, u pismu EK-u je izražena spremnost BiH da za ove proizvode prihvati odobravanje bescarinskih kvota samo pod uslovom postepenosti to jest da za tarifnu liniju 0401 20 11 – puna količina kvote bude postignuta u trogodišnjem periodu (1. januara 2017. godine 40 posto ukupne količine; 1. januara 2018. godine dodatnih 30 posto ukupne količine te 1. januara 2019. godine preostalih 30 posto količine); potom da za tarifne linije 0401 20 91, 0403 10 11, 0403 10 13, 0403 90 59, 1601 00 99, 2204 21 – puna količina kvote bude postignuta kako slijedi: 1. januara 2017. godine 50 posto ukupne kolličine te od 1. januara 2018. godine preostalih 50 posto – Jašarspahićeve su riječi.
Osim navedenog, još jednom je istaknut zahtjev BiH da se postojeća bescarinska kvota koja je BiH odobrena za šećer (1701 i 1702) od 12. 000 tona poveća na 16. 000 tona (umjesto ponuđenih 14. 000 tona) s obzirom na kapacitete u BiH za proizvodnju šećera.
U odgovoru EK je naveo da EU “prihvata zahtjeve BiH za postepeno otvaranje bescarinskih kvota, počevši od 1. januara 2017. godine, za robu iz tarifne linije 0401 20 11 u periodu od tri godine, odnosno u periodu od dvije godine za robu iz tarifnih linija 0401 20 91, 0403 10 11, 0403 10 13, 0403 90 59, 1601 00 99, 2204 21; prihvata povećanje kvote za šećer u količini većoj od registrovanog prosjeka uvoza u BiH u referetnom periodu (tj. maksimalno za 1.210 tona); prihvata zahtjev BiH da se Protokol ne primjenjuje retroaktivno od 1. jula 2013. godine i ponovno uvođenje ATM režima za robu iz glava 7. i 8. (voće i povrće) nakon stupanja na snagu Protokola”.
S obzirom na to da je zajednički cilj očuvati postojeće kapacitete domaće proizvodnje, kako poljoprivredne tako i svih ostalih, adaptirani sporazum će pomoći ukoliko se budemo pridržavali dogovorenog, mišljenje je predsjednika Privredne komore FBiH.
– O rezultatima i efektima Sporazuma mi u ovom trenutku ne možemo govoriti. Za iznošenje nekih statističkih podataka trebat će vremena. U svakom slučaju, sada je bitno prilagoditi se nastaloj situaciji na terenu, a taj napor svakako ide na pleća poljoprivrednika – zaključuje on.
Izvor:FENA
