Udruživanje preduzeća u klastere ima važnu ulogu za strateški razvoj preduzetništva i predstavlja mogućnost za povećanje konkurentnosti i prihoda koje ostvaruju preduzeća uvezana u klastere – istaknuto je danas na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu (EFSA) na okruglom stolu o temi “Evropska i BiH perspektiva – konkurentnost i klasteri”.
Dekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Kemal Kozarić je kazao da je ovaj skup jedan od događaja koji su organizovani u okviru obilježavanja 65 godina uspješnog rada EFSA.
– Bosanci i Hercegovci, posebno mladi ljudi imaju dobre sposobnosti i edukciju što se posebno potvrđuje kada odu negdje u inostranstvo. Pojedinačno smo jako dobri, međutim kao tim slabo funkcionišemo. Na sličan način se ponašaju i bh. firme – izjavio je Kozarić.
Bosanskohercegovačka preduzeća mala i usitnjena nemaju skoro nikakvu šansu za proboj i konkurentsku poziciju na inozemnom tržištu, ali udruživanjem u klastere njihova pozicija se može unaprijediti, a to je ujedno i način, kako je dodao Kozarić, za rješavanje određenih problema sa kojima se suočavaju.
– Naprimjer, drvna grupacija se suočava sa nizom problema koje, uvezujući se u klastere, mogu lakše da prevaziđu i mi pokušavamo promovirati značaj ovog koncepta kao modela za razvoj preduzeća u BiH. Drvni sektor ostvaruje suficit u vanjskoj trgovini, ali još izvozimo proizvode nižeg stepena prerade, trupce, poluproizvode, a uvozimo namještaj. Dakle, neophodno je napraviti promjene u samoj organizaciji i tehnologiji, a također se moramo uvezivati u interesne grupe ili klastere i nastupati zajednički na trećim tržištima – istakao je Kozarić.
Profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Zlatko Lagumdžija je kazao da je BiH, kada je riječ o kvalitetu klastera, relativno dobro pozicionirana i da zauzima 92. poziciju u ukupnom poretku. Ono što je evidentno, po njegovim riječima, jeste da se konkurentnost BiH u toku ove godine popravila u odnosu na prethodnu godinu.
Lagumdžija je dodao da su klasteri i inovativnost dvije oblasti u kojima se može mnogo toga učiniti, a Ekonomski fakultet i Ekonomski institut u Sarajevu nastoje privrednim subjektima približiti koncept konkurentnosti i klasterizacije.
– Domaće kompanije ne koriste dovoljno ovakav oblik udruživanja, a činjenica je da odranije znamo kako se može, o čemu svjedoče i primjeri nekadašnjih velikih privrednih sistema kao što su Energoinvest, Šipad i dr. – dodao je Lagumdžija.
Kao poseban gost predavač Goran Lindkvist, direktor istraživanja na Stockholm School of Economics, obrazložio je značaj i ulogu klastera za konkurentnost ekonomije iz perspektive Evropske unije.
– Jedna od ključnih stvari u ovom dugotrajnom procesu jeste ostvarivanje povjerenja među kompanijama i povjerenja između kompanija i vladinih institucija. To je zaista težak proces u svim državama, ali smatram da je posebno težak u BiH. Početna tačka na ovom putu su mali koraci i male pobjede i od toga je potrebno krenuti – istakao je Lindkvist.
(FENA)
