Dolaskom ljeta i visokih temperatura primjetnije su temperaturne razlike u gradu i na periferiji. Stručni naziv za ovaj fenomen su gradska ostrva toplote ili „Urban Heat Islands“. Ne radi se o nekoj novoj pojavi nego je stanovništvo zbog globalnih klimatskih promjena svjesno doživljava.
Danas je poznato da su temperature u gradu za šest stepeni više u odnosu na periferne dijelove grada.
Klimatske promjene će u budućnosti pogoditi sve velike gradove poput Beča koji su daleko od morske obale.
I dok u principu svi ljudi mogu dati svoj doprinos pri ublažavanju klimatskih promjena, doprinos pojedinaca ostaje uglavnom mali. To sada mijenja Grad Beč svojom strategijom sa 90 načina dobrog planiranja u stambenim objektima ili dvorištima gdje je moguće smanjiti temperaturu za pet do šest stepeni.
Uvriježeno je mišljenje da se vrućina stvara zbog velikog broja stanovnika ili previše betonskih površina. To je djelimično i tačno, međutim efekat vrućine nastaje zbog nedostatka zelenih površina, biljaka i drveća. Ozelenjavanje dvorišta, krovova i fasada je najbolje sredstvo protiv vrućine u gradu, iz dva razloga: 1. Zbog hlada nije sve izloženo direktnom suncu i 2. Listovi biljaka pri fotosintezi isparavaju vodu. To se zove hladnoća isparavanja i ona je motor klime. Nedostatak isparavanja je jedan od glavnih razloga za nastajanje gradskih ostrva toplote. U prirodi zemljšte zadrži vodu na dug vremenski period koja potom ispari putembiljaka. Ovaj efekat hladnog isparavanja nedostaje u gradu.
Gradsko planiranje i planiranje zaštite prirode i okoliša igraju isto tako važnu ulogu kao i cirkulacija zraka i uvezivanje zelenih površina u gradu. Bečke arhitekte će se ubuduće voditi upravo tim smjernicama.
(Izvor: EUROCOMM-PR Sarajevo)
