Ovogodišnji 27. susret osiguravača i reosiguravača Sarajevo (SorS) okupio je više od 170 predstavnika osiguravajućih i reosiguravajućih društava iz BiH, zemalja regiona i svijeta. Prvi dan konferencije protekao je u prezentacijama stanja na tržištima osiguranja u zemljama regiona – BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Makedoniji, Sloveniji i Srbiji. Jedna od glavnih tema ovogodišnjeg SorS-a su inovacije kao osnovna pretpostavka razvoja tržišta osiguranja i reosiguranja.
Zlatan Filipović, generalni sekretar Udruženja osiguravajućih društava SorS-a i direktor Bosna RE izjavio je da je BiH imala rast tržišta osiguranja od nekih pet do šest posto u prošloj godini i da je rast nastavljen i u prva četiri mjeseca ove godine.
Ipak ovakav rast premije ekvivalentan je približno premiji koju smo imali 80-ih godina prošlog vijeka, pojansio je Filipović.
Ono što je karakteristično za BiH, kako je kazao Filipović, jeste da, za razliku od kretanja u svijetu i regiji, mi nemamo konsolidaciju tržišta, spajanja društava i nastanak većih, nego se bilježi povećanje broja društava.
Kako je najavio od jula će BiH imati pored postojeća 24 još nova dva osiguravajuća društav. To će dati prosječnu premiju od 22.900.000 KM po društvu. – Može li jedno društvo za osiguranje s takvom prosječnom premijom zaista opstati dugoročno? – zapitao je Filipović.
Nesumnjivo je, kako je dodao Filipović, da ćemo s tim brojem društava na tržištu imati veliku borbu i veliku konkurenciju.
– Ukoliko bonus-malus sistem (utvrđivanje visine premije osiguranja od autoodgovornosti određenog vozila primjenom odgovarajućeg premijskog stepena) koji je u poboljšanom režimu bio od 1. maja prošle godine ostane ovakav kakav jeste, to će donijeti određene napretke, odnosno u nekom trenutku će se ta premija autoodgovornosti stabilizovati nakon ovog rasta. Oko sedam posto premija autoodgovornosti je porasla zahvaljujući efektima bolje primjene bonus-malus sistema – kazao je Filipović.
Podsjetio je da se radi na akcionom planu za smanjenje broja neosiguranih vozila i ako to poluči uspjeh i uz povećanje premije, otvara se mogućnost sklapanja multilateralnih ugovora s određenim zemljama iz regije, gdje se onda neće tražiti zelena karta na prelasku granice, već će registarska tablica automobila biti dovoljan dokaz postojanja osiguranja na tom vozilu. Također, to je nešto što nam je obaveza da napravimo na putu ka Evropskoj uniji.
Mirko Petrović, iz društva „Dunav osiguranje“, iz Srbije, rekao je da je prethodna godina bila obilježena prilagođavanjem novom Zakonu o osiguranju, koji je u fokus stavio klijente, odnosno osiguranike i njihovu zaštitu i u pogledu informacija i uvjeta osiguranja i svih prava koje imaju.
– Uvedene su rigorozne procedure u pogledu predugovornog obavještavanja klijenata o svim detaljima svakog proizvoda koji moraju da prihvate, o kojima mora biti upoznat prije nego što uopšte dođe do same ponude. Također, Narodna banka Srbije kao regulator je pooštrila kriterijume u odnosu na klijente, njihova prava i obaveze i mislim da je to značajan pomak u ovoj industriji – dodao je Petrović.
Petrović je dodao da se osim toga u Srbiji priprema promjena regulatornog okvira u vezi sa zakonom obaveznog osiguranja autoodgovornosti.
Matjaž Božić, iz Lovćen osiguranja rekao je da je tržište Crne Gore stabilno. Ono takođe bilježi rast od oko šest posto. Tržište je malo, ima 11 osiguravajućih društava i ukupna premija je oko 77 miliona eura. U budućnosti treba da se nađu neki novi kanali, novi načini prodaje da se približe klijentima.
– Izazovi u budućnosti su da nam 1. augusta 2017. godine dolazi liberalizacija autoodgovornosti, pa će i na ovoj konferenciji razgovarati o iskustvima drugih zemalja – dodao je Božić.
Govoreći o makedonskom tržištu osiguranja Vladimir Toševski, direktor društva Osiguritelna polisa Skoplje, naveo je da je prošle godine ostvaren rast oko 8,5 posto koji je nastavljen i u prvom kvartalu ove godine uz stopu od 5,3 posto napominjući da tržište nije puno razvijeno. Dodao je da od početka 2016. imaju novi sistem kod zakonskih osiguranja autoodgovornosti, a od novina izdvojio i subvencioniranje poljoprivrednih osiguranja gdje država daje 60 posto subvencije na površine do deset hektara.
U Makedoniji, po njegovim riječima, djeluje 15 osiguravajućih društava, a što se tiče ukupne premije 89 posto se odnosi na neživotna osiguranja, a 11 posto na životna.
Tržište osiguranja u Sloveniji je prilično zrelo tržište, kazao je Uroš Ivanc iz Zavarovalnice Triglav dodajući da su time i izazovi drugačiji.
Kazao je da će rast u Sloveniji u budućnosti dolaziti iz životnih osiguranja, te da ima prostora i kod penzija, a sve više se priča i o privatnom zdravstvenom osiguranju.
Napomenuo je da će niske kamatane stope puno uticati na industriju osiguranja u naredne tri godine, i da će se društava za osiguranja baviti pitanjem kako poslovati u takvim okolnostima.
Od država bivše Jugoslavije, kako je kazao Tomislav Malenica iz Croatia osiguranja, Hrvatska je možda prošla najteži put što se tiče osiguranja.
-Sve ove države bilježe rast premije osiguranja kroz duži period, a Hrvatska je jedina koja je, nažalost, zbog recesije od 2008. do 2014. imala negativne trendove, odnosno premija osiguranja je padala – kazao je Malenica.
Dodao je da se u 2015. bilježi prvi rast tržišta od 1,9 posto, a u prvom kvartalu taj rast je iznosio 0,2 posto. Kazao je da primarni rast dolazi iz životnih i zdravstvenih osiguranja. U Hrvatskoj djeluje 27 društava i vrlo je konkurentna borba za svakog osiguranika.
Drugi dan konferencije bit će održana i dva okrugla stola o temama: “Uvjeti obaveznog osiguranja od automobilske odgovornosti” i “Reosiguranje profesionalnih odgovornosti”.
