AKTUELNO
Konkretna primjena Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica
U „Službenim novinama Federacije BiH“, broj 28/20 konačno je objavljen Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica (u nastavku teksta: Zakon), koji je stupio na snagu 8. maja 2020. godine, nakon što su se dugo vremena vodile mnoge rasprave o tome da li se kasnilo sa njegovim donošenjem, o kvalitetu predloženih mjera, o očekivanju veće pomoći Federacije BiH poslovnim subjektima kojima je bio zabranjem rad i/ili onemogućeno privređivanje i tako dalje… Bez obzira na različite komentare o navedenom propisu, pred nama su konkretne aktivnosti na primjeni Zakona, koji je za vrijeme “svog djelovanja” prioritetan u primjeni u odnosu na sve druge propise… Ukazujemo na određene odredbe Zakona, posebno one koji se odnose na: ukidanje obaveza plaćanja akontacije poreza na dobit, ukidanje obaveza plaćanja akontacije poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, obustavu obračuna i plaćanja zatezne kamate na javne prihode, prekid svih upravnih, parničnih, vanparničnih i izvršnih postupaka za vrijeme stanja nesreće, prekid obračuna zateznih kamata na zakašnjela plaćanja u dužničko-povjerilačkim odnosima, prekid prinudne naplate, održavanje stabilnosti pojedinih isplata, odgodu primjene propisa za vrijeme stanja nesreće u Federaciji BiH, te uspostavu Garancijskog fonda, s posebnim osvrtom na konkretnu „izvedbu“ subvencioniranja doprinosa za obavezna osiguranja
Piše: Fuad BALTA, dipl. ecc.
POREZI
Raspodjela ostvarene neto dobiti i oporezivanje dividendi/učešća u dobiti FBiH
Obavezujuće postupanje sa ostvarenim rezultatom poslovanja (dobiti ili gubitkom) propisano je Zakonom o privrednim društvima FBiH. Ovim Zakonom je propisano ko i kada treba sastaviti, ispitati i utvrditi (prihvatiti) finansijski izvještaj, a slijedom toga i raspored rezultata poslovanja. Prije donošenja odluke o isplati neto dobiti potrebno je razmotriti ograničenja koja za ovu aktivnost postavljaju federalni propisi. Prvenstveno se to odnosi na Zakon o porezu na dobit (ne može se isplaćivati dividenda drugim licima ukoliko na datum isplate društvo ima dospjele a neplaćene obaveze po osnovu javnih prihoda, te neizmirene obaveze prema zaposlenicima), kao i Zakon o finansijskom poslovanju (isplatu dividende ne mogu vršiti subjekti koji su u stanju nelikvidnosti). Što se tiče poreznih efekata isplate, oni su uslovljeni činjenicom ko je vlasnik, fizičko ili pravno lice, rezident ili nerezident. Prema trenutno važećim propisima o oporezivanju dohotka, isplata dobiti fizičkim licima (i rezidentima i nerezidentima) se NE oporezuje (do donošenja novog Zakona). Porezni aspekt isplate dobiti pravnim licima zavisi od toga da li je vlasnik domaće ili strano lice, kao i od toga da li je isplatilac rezident ili nerezident. U članku su obrađeni porezni efekti svih mogućih varijanti. Različiti su stavovi o mogućnosti isplate (među)dividende prije kraja poslovne godine. Akontativna isplata dobiti može imati i svoje porezne posljedice u Poreznom bilansu, u smislu transfernih cijena (razlika)
Piše: Jasenko HADŽIAHMETOVIĆ, dipl. oec.
POREZ NA DODATU VRIJEDNOST
Usluge reklame i propagande u sistemu PDV-a
Sa aspekta poreza na dodatu vrijednost, kao i za sve oporezive promete, postoje opšte norme i procedure kojih su se poreski obveznici PDV-a dužni pridržavati (predmet oporezivanja, momenat nastanka poreske obaveze, poreska osnovica za obračun PDV-a, odbitak ulaznog PDV-a i dr.), dok je praksa pokazala da postoje i određene specifičnosti koje važe za usluge reklame – određivanje pojma reklame, utvrđivanje mjesta prometa usluga i s tim u vezi dokumentovanje ovih usluga, način oporezivanja. Dodatni problem poreskim obveznicima u pravilnoj primjeni poreskih propisa predstavljaju različita postupanja i stavovi UIO i Suda BiH u identičnim situacijama
Pišu: Dejan RAKIĆ, advokat
Boško SUKUR, dipl. ecc.
REVIZIJA
Međunarodni revizorski standard 610 – korištenje rezultata rada interne
revizije
Ovaj Međunarodni revizorski standard (MRevS) bavi se odgovornostima koje eksterni revizor ima ako koristi rezultate rada interne revizije. Ovo uključuje korištenje rezultata rada funkcije interne revizije prilikom pribavljanja revizijskih dokaza ili korištenje direktne pomoći internih revizora pod rukovodstvom, nadzorom i uz pregled eksternog revizora
Piše: Dragoljub KOVINČIĆ, viši revizor u Uredu za reviziju institucija BiH
FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE I CARINE
Postupak carinskog skladištenja i knjigovodstveno praćenje smještaja i prometa robe iz carinskog skladišta
Postupak carinskog skladištenja je postupak s obustavom plaćanja uvoznih dažbina i ujedno postupak s ekonomskim učinkom, što znači da se na uvezenu robu uvozne dažbine plaćaju tek kada se roba pušta u unutarnji promet. Plaćanje carinskog duga dakle odgađa se do trenutka kada roba napušta carinsko skladište odnosno on se obračunava i naplaćuje tek pri puštanju robe u slobodan promet. Carinsko skladište može biti cijela zgrada, jedna ili više prostorija unutar zgrade funkcionalno odvojenih od drugih prostorija, ograđeni otvoreni prostor, silos, bazen ili drugi slični nepokretni spremnici i drugo. Na jednom skladišnom prostoru ne može se odobriti istovremeno držanje više carinskih skladišta, ali se u istoj zgradi može odobriti držanje više carinskih skladišta, s tim da su prostori tih carinskih skladišta jasno odvojeni jedni od drugih kako ne bi dolazilo do miješanja robe. Prostorije i prostori odobreni kao carinsko skladište moraju biti vidno obilježeni kao carinsko skladište, s naznakom držatelja i tipa carinskog skladišta. U carinskom skladištu dozvoljeno je skladištenje samo one robe koja je navedena u odobrenju
Piše: dr. sc. Jozo PILJIĆ
JAVNE NABAVKE
Strogi formalizam u javnim nabavama kao suprotnost načelima efikasnosti i vrijednosti za novac
Članak problematizira praksu strogog formalizma u javnim nabavama na primjeru odbacivanja ponude kada datum ponude nije upisan u svim obrascima (u konkretnom slučaju u obrascu za ponudu) iako se datum ponude nedvosmisleno može utvrditi iz sadržaja ponude. Tako se u ovom slučaju, a i brojnim sličnim, dešava da iz strogo formalnih razloga zbog sitnih grešaka bivaju odbacivane ponude koje suštinski zadovoljavaju sve uvjete postavljene u tenderskoj dokumentaciji, a često su cjenovno i po drugim parametrima znatno povoljnije od drugih ponuda. Stoga, pristupajući javnim nabavama strogo formalistički često se nažalost dolazi do rezultata koji nije u najboljem interesu samog ugovornog tijela i javnom interesu uopće, te se tada strogi formalizam pokazuje kao suprotnost osnovnim načelima javnih nabava kao što su efikasnost i vrijednost za novac, što ne bi smio biti slučaj
Piše: Josip JAKOVAC, dipl. iur, međunarodni master upravljanja javnim nabavama
GRAĐANSKO PRAVO
Utjecaj pandemije virusa COVID-19 na građansko pravo u BiH
Stanje prirodne ili druge nesreće izazvane pandemijom virusa korona proglašeno je u Bosni i Hercegovini (dalje i kao: BiH) 17. 3. 2020. godine odlukom Vijeća ministara, a na osnovu Okvirnog zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća. Stanje prirodne i druge nesreće proglašeno je u Federaciji BiH 16. 3. 2020.3 a u Republici Srpskoj je odlukom Narodne skupštine Republike Srpske od 28. 3. 2020. Proglašeno vanredno stanje. I niži nivoi vlasti u Federaciji BiH su proglašavali stanje nesreće. Od proglašenja nezavisnosti BiH takvo nešto se desilo prvi put i logična je konsekvenca da vanredno stanje traži vanredne mjere u različitim oblastima prava, odnosno da je stanje nesreće donijelo i neke „nesretne mjere“. U oblasti građanskog prava poduzete mjere bi se mogle okarakterisati kao nedovoljne, u određenim segmentima neprecizne i nedovoljno razrađene, što može ugroziti cilj zbog kojeg su donesene i, što je notorno, kao zakašnjele
Pišu: prof. dr. Meliha POVLAKIĆ
doc. dr. Darja SOFTIĆ KADENIĆ, LL.M. (Graz)
MJur (Oxon) Selma MEZETOVIĆ MEĐIĆ, MA
Nasir MUFTIĆ, LL.M. (CEU)
Univerzitet u Sarajevu – Pravni fakultet
PRESUDA USTAVNOG SUDA FEDERACIJE BiH
Član 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu proglašen neustavnim
U postupku ocjene ustavnosti USFBiH utvrdio je da član 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu nije u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Iz obrazloženja presude proizlazi da je podnosilac zahtjeva osporavao član 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, jer je smatrao da ta odredba nije u skladu sa čl. II.A.2. (1) i VII.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, u vezi sa čl. 6., 13. I 14. Evropske konvencije, te člana 1. Protokola 1. uz Evropsku konvenciju. Navodi da je članom 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu propisano da se radnik ne mora obraćati poslodavcu sa prethodnim zahtjevom za ostvarivanje prava iz radnog odnosa prije podnošenja tužbe samo u slučaju otkaza ugovora o radu, a u svim drugim slučajevima kršenja prava radnik se mora prvo obratiti poslodavcu sa zahtjevom za ostvarivanje prava, i to u roku od 30 dana od dana povrede prava, odnosno saznanja za povredu prava. Navedeni stav zakonodavca protivan je odredbama člana 6. Evropske konvencije
Piše: mr. sci. Adnan BARUČIJA, sudija Kantonalnog suda u Zenici
STVARNO PRAVO
Mogućnosti stjecanja stanarskog prava “dosjelošću” maloljetne osobe
(Osvrt na Odluku Ustavnog suda BiH, broj AP-750/18 od 15. 1. 2020. godine)
Kantonalni sud u Sarajevu je u predmetu broj 65 0 P 186467 17 Gž 2 odbio tužbeni zahtjev tužitelja kojim je traženo utvrđivanje stjecanja stanarskog prava bespravnim korištenjem i to na dijelu stana, a u trajanju od osam godina do 6. 12. 2000. godine, s razloga jer je tužitelj bio maloljetan kada je uselio u stan i to bio sve do 1999. godine, te kao maloljetan nije mogao “dosjelošću” od osam godina stjecati i konačno steći stanarsko pravo, niti je to pravo mogao steći na dijelu stana, dok je na drugom dijelu stana stanarsko pravo imao njegov otac, koji je i otkupio “svoj” dio stana.
Ustavni sud BiH je gore navedeom odlukom ukinuo Presudu Kantonalnog suda u Sarajevu i naložio ponovno postupanje, sa obrazloženjem (između ostalog): “svako ljudsko biće ima opću pravnu sposobnost koja svakom ljudskom biću omogućava da bude nositeljem svih vrsta prava i obveza u svim obimima koje postoje u pravnom poretku”. Zbog opasnosti da ovakvo pogrešno postavljanje općih postulata u konkretan slučaj, a bez dovođenja uvezu sa konkretnim činjenicama, odnosno zbog opasnosti da način apstraktnog pravnog logiciranja postane temelj za odlučivanje uobičajen u sudskoj praksi, autor članka smatra potrebnim i bitnim dati detaljan osvrt po ovom pitanju i to imajući u vidu upravo konkretnu pravnu stvar povodom konkretne odluke (koja je javna i kao takva je i objavljena prije pisanja ovog članka), a kako je kada su u pitanju konkretne sudske odluke i stvarni slučajevi jedino i moguće.
Piše: mr. sci. Silvana BRKOVIĆ – MUJAGIĆ, sudija Kantonalnog suda u Sarajevu
PITANJA I ODGOVORI
POREZ NA DODANU/DODATU VRIJEDNOST
– Rokovi zastarjelosti prava na povrat PDV-a
– Odbitni PDV u slučaju vansudskog poravnanja između naručioca i izvođača radova
– Fakturisanje vlastitih troškova poslovanja korisniku usluge
– Obračun PDV-a na usluge ustupanja radnika drugom pravnom licu
Pripremili: Stana VIDOVIĆ, dipl. pravnik
Dejan RADIĆ, dipl. ecc.
– Ulazni PDV na iznajmljivanje putničkih automobila od povezanog lica
– PDV tretman usluge osiguranja finansiranja projekta kod domaće banke
– Usluge edukacije izvršene u BiH od stranog pravnog lica
Dejan RAKIĆ, advokat
– Izdavanje periodičnih faktura i obračun PDV-a
– Na fakturi naveden netačan naziv primaoca fakture
Dr. sc. Jozo PILJIĆ
IZ FEDERALNOG MINISTARSTVA FINANSIJA / FINANCIJA
– Doprinosi –
– Isplata naknade za porodiljsko odsustvo i pripadajući doprinosi za obrtnike – Obrazac MIP-1023 i Obrazac 2002
(Broj: 04-02-4-9266/19 od 28. 11. 2019. godine)
Pripremila: E. J.
POREZI
– Obaveze društva u slučaju promjene podataka u sudskom registru
Fuad BALTA, dipl. ecc.
Dr. sc. Jozo PILJIĆ
– Nesrodne djelatnosti i formiranje jedne ili više podružnica
– Promjena sjedišta upisa pravnog lica iz RS u FBiH
Fuad BALTA, dipl. ecc
POREZ NA DOBIT
– Oporezivanje poklona čija je pojedinačna vrijednost veća od 20 KM
Jasenko HADŽIAHMETOVIĆ, dipl. ecc.
– Isplata i porezni tretman otpremnine
POREZ NA DOHODAK
– Mjesto uplate mjesečne akontacije poreza na dohodak od samostalne djelatnosti
– Porezne olakšice po osnovu menadžerskog ugovora bez zasnivanja radnog odnosa
FINANSIJE
– Naknada za prijevoz na posao i s posla u posebnim okolnostima
– Minimalni iznos naknade za isplatu toplog obroka
– Obračun zatezne kamate za zakašnjele neplaćene novčane obaveze
DOPRINOSI
– Obračun doprinosa za kompanije koje nisu obuhvaćene Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica
Fuad BALTA, dipl. ecc.
KNJIGOVODSTVO
– Priznavanje i evidentiranje vrijednosti donirane opreme – obračun amortizacije nakon okončanja rekonstrukcije – 130
– Evidentiranje obaveza po osnovu kreditnog zaduženja
Mr. sc. Ranko BATINIĆ
RAČUNOVODSTVO
– Amortizacija na objekte i zemljište i ispravka greške iz prethodnog perioda
– Priznavanje amortizacije i MSFI 16 – najmovi
Dr. sc. Jozo PILJIĆ
JAVNE NABAVKE
– Utvrđivanje cilja konkursa za izradu idejnog rješenja “ugovor ili nagrada” u postupku javne nabavke
Admir ĆEBIĆ, dipl. ecc.
JAVNA PREDUZEĆA NA NIVOU BiH
– Rad u uvjetima stanja nesreće – izmijenjeno radno vrijeme i rad na daljinu (obaveze poslodavca)
Neven AKŠAMIJA, direktor Agencije za državnu službu BiH
IZ FEDERALNOG MINISTARSTVA RADA I SOCIJALNE POLITIKE
– Odsustvo sa posla radnika – roditelja djece do deset godina u toku trajanja stanja nesreće
(Broj: 03-30/11-880/20 od 10. 4. 2020. godine)
– Naknada za topli obrok radnicima za rad van prostorija poslodavca u vrijeme stanja nesreće
(Broj: 03-30/11-863/20 od 10. 4. 2020. godine)
RADNI ODNOSI
– Odsustva sa rada u vrijeme trajanja stanja nesreće
– Evidentiranje odsustva sa rada u toku stanja nesreće
– Izmjene bitnih elemenata ugovora o radu usljed proglašenja stanja nesreće
– Evidentiranje odsustva
– Aneks ugovora o radu – valjanost?
Mr. sc. Ernis IMAMOVIĆ, dipl. pravnik
– Zaštita prava iz radnog odnosa za radnika koji radi „i druge poslove po nalogu poslodavca“
Prof. dr. Mehmed HADŽIĆ
LOKALNA SAMOUPRAVA
– Nadležnosti organa odlučivanja i izvršnih organa u jedinicama lokalne samouprave
– Nadležnosti organa odlučivanja kod imenovanja ili smjene upravljačkih struktura u jedinicama lokalne samouprave
PRIVREDNA DRUŠTVA
– Sadržaj obavještenja o ponovnom sazivanju skupštine društva
Mensur HADŽIMUSIĆ, advokat
– Dopuštene i nedopuštene kompenzacije potraživanja u toku stečajnog postupka
– Ugovor o zakupu ne prestaje otvaranjem stečajnog postupka
EKSPROPRIJACIJA
– Nepotpuna eksproprijacija uspostavom služnosti
IZVRŠNI POSTUPAK
– (Ne)mogućnost izvršenja na imovini privremenog zastupnika (nasljednika) izvršenika
Dr. sci. Muhamed CIMIROTIĆ, sudija Kantonalnog suda u Bihaću
AKTUELNA SUDSKA PRAKSA SUDOVA BIH
OBLIGACIONO PRAVO – NAKNADA ŠTETE
– Doprinos oštećenog nastanku štete, Član 173. i 177. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima, Član 66. Zakona o električnoj energiji („Službene novine FBiH“, br. 41/02 i 38/05)
(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, broj: 53 0 P 033108 14 Rev od 14. 12. 2014, APELACIJA TUŽITELJA ODBIJENA ODLUKOM AP-1285/18 od 22. 1. 2020.)
– Vanugovorna odgovornost za štetu – mjerodavno pravo, Član 28. Zakona o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima (Sl. list SFRJ broj 43/82, 72/82 i Sl. list R BiH broj 2/82 i 13/94)
(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, broj: 41 0 P 052737 17 Rev od 25. 2. 2020. godine)
OBLIGACIONO PRAVO – UGOVORI
– Valjanost ugovora o jemstvu, Član 998. Zakona o obligacionim odnosima
(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH broj: 58 0 P 100977 19 Rev od 5. 11. 2019. godine)
OBLIGACIONO PRAVO – OSIGURANJE
– Položaj trećeg lica za ostvarivanje prava na naknadu štete iz saobraćajne nezgode, Član 22. stav 3. Zakona o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgovornosti („Službene novine FBiH“, broj 24/05), Član 178. Zakona o obligacionim odnosima
(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, broj: 32 0 P 168996 19 Rev od 18. 2. 2020. godine)
PORODIČNO PRAVO
– Postupak u sporovima radi utvrđivanja i osporavanja očinstva, Član 144. Porodičnog zakona („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 54/02, 41/08 i 63/14)
(Rješenje Vrhovnog suda Republike Srpske, broj: 78 0 P 027816 19 Rev od 17. 1. 2020. godine)
RADNO PRAVO
– Optužnica protiv radnika i otkaz ugovora o radu, Član 91. Zakona o radu u vezi sa članom 12. stav 3. ZPP
(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH broj: 126 0 Rs 168651 19 Rev od 8. 1. 2020. godine)
– Otkaz ugovora o radu zbog teže povrede radne obaveze, Član 97. i 101. Zakona o radu, Član 26. Zakona o vijeću zaposlenika
(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, broj: 43 0 Rs 133523 18 Rev od 2. 7. 2019. godine)
PARNIČNI POSTUPAK
– Dokumentacija potrebna za vještačenje kao novi dokaz, Član 102. stav 2. i 155. stav 2. Zakona o parničnom postupku
(Presuda Kantonalnog suda u Tuzli, broj 32 0 P 165587 14 Gž od 12. 1. 2017. godine)
– Dosuđivanje procesne zatezne kamate, Član 279. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima
(Presuda Kantonalnog suda u Tuzli, broj: 32 0 Rs 217035 15 Rsž od 13. 10. 2017. godine)
IZVRŠNI POSTUPAK
– Ispitivanje, pravilnost i zakonitost odluka izvršnog suda u parničnom postupku, Član 50. stav 4. Zakona o izvršnom postupku
(Presuda Kantonalnog suda u Tuzli, broj 32 0 I 162816 16 Gž od 18. 4. 2016. godine)
VANPARNIČNI POSTUPAK
– Predmet postupka civilne diobe nepokretnosti, Član 178. Zakona o vanparničnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 36/09 i 91/16), Članovi 218 – 222. Zakona o izvršnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 59/03, 85/03, 64/05, 118/07, 29/10, 57/12, 67/13, 98/14 i 66/18)
(Rješenje Okružnog suda u Banjaluci, broj: 71 0 V 282543 19 Gž od 11. 2. 2020. godine)
NOVOSTI IZ ZAKONODAVSTVA BOSNE I HERCEGOVINE
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
REPUBLIKA SRPSKA
KANTON SARAJEVO
ZIPS-ov INFORMATOR
SAOPĆENJA ZA PRIMJENU PROPISA
