Povodom vijesti o vanrednoj upravi u Agrokoru, koja je uzdrmala regionalno tržište i poslovne partnere hrvatskog maloprodajnog konglomerata, u organizaciji Predstavništva njemačke privrede u BiH, te njegovog člana „Zajedničke advokatske kancelarije Emina Saračević i Adis Gazibegović“ i mreže neovisnih advokatskih ureda iz Hrvatske, Slovenije i Srbije „+Partners“, u Sarajevu je održan poslovni briefing pod nazivom “Lex Agrokor/Lex Mercator: Pravne posljedice/Utjecaj na tržište BiH i ostala regionalna tržišta Jugoistočne Evrope”.
Tom prilikom, veliki broj prijavljenih učesnika iz različitih sektora privrednog života u BiH, su se mogli upoznati sa relevantnim pravnim aspektima koji proizilaze iz situacije u Agrokoru. S obzirom na to da se radi o jednoj od najvećih kompanija u jugoistočnoj Evropi s konsolidiranim ukupnim prihodom od cca. 7,75 milijardi eura i gotovo 60.000 zaposlenika, a u vezi sa kojom je usvojen sasvim novi propis temeljem kojeg bi se odgovorilo na krizu ovog privrednog giganta – tzv. Lex Agrokor, to su stručnjaci iz privrednog prava BiH, Hrvatske, Slovenije i Srbije prisutnim prezentirali ključne aspekte o samom postupku po novom zakonu, poziciji povjerilaca, strukturi duga, indirektnim efektima, te mogućim ishodima za zainteresovane strane na relevantnim tržištima.
Agrokor je u BiH prisutan u preko 9 zavisnih društava od kojih je dio tih društava osnovan direktno od strane Agrokora d.d. Zagreb, a dio njih od strane hrvatskih zavisnih društava Agrokora d.d. Zagreb.
U sastavu Agrokor Grupacije, imeđu ostalih ulaze i Sarajevski Kiseljak d.d. Kiseljak, Agrokor d.o.o. Grude, Zvijezda d.o.o. Sarajevo, Ledo d.o.o. Sarajevo.
Društva Agrokora u BiH imaju značajne udjele na BiH tržištu, a pojedina su i lideri u privrednim oblastima kojima se bave. Zapošljavaju blizu 5.200 radnika, a najznačajniji poslodavac je Konzum d.o.o. Sarajevo sa oko 4.600 radnika.
U uslovima vanredne uprave nad dijelom Agrokor koncerna u Hrvatskoj, glavni donosioci odluka su: vijeće povjerilaca koji imaju potraživanja prema hrvatskim društvima Agrokora; vanredni upravnik; sud pred kojim se porovodi postupak vanredne uprave.
Posljedice koje su u BiH već nastale slijedom krize hrvatskog Agrokora su: Nemogućnost BiH društava Agrokora da blagovremeno izmiruju obaveze prema dobavljačima; Na kraju 2016. godine društva Agrokor Koncerna u BiH su dugovala oko 318 miliona KM, od čega dug prema domaćim dobavljačima iznosi oko 170 miliona KM; Najveći dužnik je Konzum d.o.o. Sarajevo, jedan od vodećih maloprodajnih lanaca u BiH.
Negativne posljedice krize do kojih bi tek moglo doći, kako je prezentirano na ovom skupu su:
• Prijenos kapitala iz BiH društava Agrokora na društva iz Hrvatske, čime bi moglo doći do slabljenja stanja BiH društava Agrokora
• Zalaganje imovine BiH društava Agrokora kako bi se obezbijedile obaveze osnivača
• Gubitak radnih mjesta u BiH društvima Agrokora
• Potpuna nelikvidnost BiH društava Agrokora i njihov odlazak u stečaj
• Prodaja udjela i/ili imovine BiH društava Agrokora pod nepovoljnim uslovima
• Nemogućnost namirenja potraživanja koje imaju BiH dobavljači
• Ugrožavanje nastavka poslovanja dobavljača
• Slabljenje ukupnih finansijskih tokova i stanja javnih prihoda u BiH
Za razliku od Hrvatske i Slovenije u BiH nije usvojen poseban propis u cilju sprječavanja negativnih posljedica krize. MVTEO je međutim uputilo Informaciju o posljedicama krize Agrokora na ekonomiju BiH koju je usvojilo Vijeće ministara BiH/Zastupnički dom Parlamentarne skupština BiH. Pored redovnih mehanizama kontrole nad zakonitošću rada pravnih lica postoje specifični mehanizmi zaštite predviđeni pojedinim propisima u BiH. Zakon o politici direktnih stranih ulaganja u BiH, Zakoni o deviznom poslovanju i Zakoni o porezu na dobit predviđaju da se isplata dobiti osnivaču može vršiti samo ukoliko su podmirene sve porezne obaveze kao i sve obaveze po osnovu poreza i doprinosa te potraživanja radnika iz radnih odnosa – ovim se štite javni prihodi i potraživanja radnika.
Prezentacija na ovom poslovnom brifingu pokazala je i mogućnosti pobijanja pravnih radnji, posljedice otvaranja stečajnog
postupka, te pravna sredstva koja su na raspolaganju dobavljačima.
Zaključeno je da je potrebno egzaktno utvrditi stanje društava Agrokora u BiH. Da svi nadležni organi moraju provoditi intenzivan monitoring rada društava Agrokora u BiH, a naročito u smislu kontrole transakcija sa osnivačima. Kako se moglo čuti, nužno je utvrditi projekciju dinamike izmirenja obaveza prema dobavljačima. Zvaničnici u BiH očekuju da će im između 23. -25. maja biti dostavljen Plan aktivnosti na stabilizaciji stanja u Agrokoru od strane vanrednog povjerenika gospodina Ramljaka, temeljem kojeg se očekuje definiranje i poduzimanje odgovarajućih mjera u BiH.
