Na 91. sjednici je usvojen dokument Ekonomska politika Vlade Federacije BiH 2017.-2019.
Kako FBiH nema integralnu strategiju razvoja, temeljni dokumenti koji opredjeljuju strateško usmjerenje ekonomske politike Vlade FBiH u narednom periodu predstavljaju Program rada Vlade FBiH za mandatni period 2015.- 2018., Reformska agenda 2015.-2018. koju su usvojile sve vlade u BiH, Program ekonomskih reformi FBiH 2017.-2019., kao i strateški okvir koji uključuje razvojne dokumente poput Strategije EU 2020, Strategije razvoja jugoistočne Evrope 2020., te sektorske strategije na nivou BiH i FBiH.
Ekonomska politika Vlade FBiH za period 2017.-2019. godine će u značajnoj mjeri usmjeriti djelovanje federalnih ministarstava i institucija na politike i aktivnosti koje će najviše doprinijeti ostvarenju zacrtanih strateških ciljeva, ali i na provedbu dvije evropske strategije koje su usmjerene na razvoj specifičnih regiona (dunavskog i jadransko-jonskog).
Prioriteti Vlade FBiH u periodu 2017.-2019. će biti usmjereni na fiskalnu konsolidaciju, povećanje konkurentnosti privrede, projekte intenziviranja privrednog razvoja, jačanje unutrašnje društvene stabilnosti, iniciranje i provođenje reformi usklađenih s potrebama Bosne i Hercegovine na putu ka pridruživanju Evropskoj uniji, jačanje regionalne saradnje, te jačanje koordinacije i saradnje sa nižim nivoima vlasti u FBiH.
Ekonomska politika Vlade FBiH 2017.-2019., u skladu s članom 17. Zakona o budžetima u FBiH, detaljno analizira makroekonomska kretanja u okruženju i FBiH, daje projekcije makroekonomskih indikatora, javnih prihoda, rashoda i javnog duga, usmjerava fiskalnu politiku i precizira politike koje je neophodno provesti u trogodišnjem periodu kako bi zacrtani ciljevi bili ostvareni.
Programom rada Vlade FBiH za mandatni period 2015.-2018. godine, utvrđeni su, kao strateški ciljevi Vlade FBiH, makroekonomska stabilnost, konkurentnost, održivi razvoj, zapošljavanje, socijalna uključenost i evropske integracije. Ovo predstavlja i dio strateškog okvira koji opredjeljuje rad Vlade FBiH u narednom periodu.
U skladu s Reformskom agendom i Programom ekonomskih reformi, strukturne reforme je neophodno provesti u nekoliko oblasti. Jedna od njih su javne finansije, oporezivanje i fiskalna održivost. Cilj je smanjenje javne potrošnje, budžetskog deficita i javnog duga, ograničenje izdvajanja za plate i naknada, smanjenje tekućih rashoda na svim nivoima vlasti, poboljšanje naplate poreskih prihoda, bolja finansijska kontrola, te reforma penzijskog i zdravstvenog sektora,
O oblasti poslovne klime i konkurentnosti traba raditi na skraćenju rokova i pojednostavljenju procedure za registraciju firmi, bržem dobijanja građevinskih dozvola i priključaka električne energije, smanjenju parafiskalnih davanja, boljoj zaštiti manjinskih dioničara, kraćem i efikasnijem stečajnom postupku i uvođenju privrednih sudova,
Tržište rada treba urediti kroz smanjenje oporezivanja rada, uz kompenzaciju vanbudžetskim fondovima iz drugih izvora koji ne opterećuju privredu, bolju povezanost obrazovanja s tržištem rada, podršku tražiocima prvog zaposlenja i uvođenjem fleksibilnijih uslova rada.
Bitan segment je i reforma socijalne zaštite i penzija. Riječ je o poboljšanom ciljanju socijalne zaštite i uspostavljanju centralizovane baze podataka svih korisnika socijalnih davanja, zamrzavanju troškova privilegovanih penzija i smanjenju opcija prijevremenog penzionisanja, reformi penzijskog sistema, poboljšanju i unapređenju postupka revizije korisnika socijalnih prava.
U strukturne reforme spadaju, također, vladavina prava i dobro upravljanje, te reforma javne uprave.
