Vlada Federacije BiH je, na sjednici u Sarajevu, utvrdila Prijedlog zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem FBiH, koji uređuje ciljeve i načela razvojnog planiranja i upravljanja razvojem Federacije BiH, kantona i jedinica lokalne samouprave, uređuje vrste strateških kao i dokumenata neophodnih u postupku njihove implementacije, odgovorna tijela, proces razvojnog planiranja i upravljanja, zatim programiranje, monitoring, evaluaciju i izvješćivanje, financiranje implementacije strateških dokumenata i nadzor.
Uspostava ovog sustava omogućava transparentno i usuglašeno razvojno planiranje i upravljanje razvojem u FBiH, kantonima i jedinicama lokalne samouprave i, u najboljem interesu građana, koordinaciju i integraciju strateških dokumenata, javnih i drugih financijskih resursa.
Institucionalni okvir za razvojno planiranje i upravljanje razvojem u FBiH čine Vlada FBiH, federalni organi uprave i federalne upravne organizacije, Federalni zavod za programiranje razvoja, vlade kantona, kantonalni organi uprave i kantonalne upravne organizacije, jedinice lokalne samouprave i tijela za poslove razvojnog planiranja i upravljanja razvojem u kantonima i jedinicama lokalne samouprave.
Savjetodavna tijela su Vijeće za razvojno planiranje i upravljanje razvojem FBiH i vijeća kantona.
Razlog za donošenje Zakona je stvaranje pretpostavki za ubrzaniji i ujednačeniji socijalno-ekonomski razvoj, uspostavljanje adekvatnog i harmoniziranog sustava razvojnog planiranja i upravljanja razvojem, koji bi na koordiniran način uključivao sve razine vlasti u FBiH.
Koherentan zakonodavni i institucionalni okvir razvojnog planiranja je pretpostavka za uspostavu koordinacionog mehanizma za kreiranje, implementaciju i provedbu javnih politika sukladno prioritetima i standardima pristupanja BiH u EU. Jednako važno je i postizanje učinkovitijeg korišćenja raspoloživih domaćih javnih sredstava u cilju boljih rezultata razvoja. Instrument za pretpristupnu potporu EU (IPA II) podrazumijeva usuglašen sektorski pristup, sa sektorskim strategijama, predvidivim i osiguranim višegodišnjim planiranjem proračuna, osiguranom koordinacijom kako unutar zainteresiranih strana, tako i prema donatorima.
Stupanje na snagu Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u FBiH će omogućiti izradu strateških dokumenata i pripremu konkretnih prioritetnih projekata koji proizilaze iz strateških dokumenata na svim razinama vlasti, te unaprijediti ukupnu spremnost FBiH za programiranje i učinkovito korištenje sredstava EU.
Zakon će, također, doprinijeti ostvarivanju prioriteta iz Reformske agende BiH 2015.-2018. i Akcijskog plana BiH za njezinu implementaciju, posebno u oblasti reforme javne uprave.
Zakon određuje da Vlada FBiH, na preporuku Vijeća FBiH, donosi odluku o izradi Strategije razvoja najkasnije 24 mjeseca prije završetka prethodnog planskog ciklusa. Kantonalne vlade, gradonačelnici i općinski načelnici odluke o izradi strategije razvoja donose najkasnije 12 mjeseci prije završetka prethodnog planskog ciklusa u FBiH.
Prema odabranim najprihvatljivijim opcijama iz Dokumenta javne politike – procjene utjecaja – za provedbu ovog zakona, kada je u pitanju uspostavljanje institucionalnog okvira na svim razinama vlasti, nije nužno izdvajanje dodatnih sredstava iz proračuna. Naime, ukoliko se prilikom kreiranja institucionalnog okvira vlade na svim razinama u FBiH opredijele za korištenje postojećih ljudskih resursa, neće biti potrebe za novim financijskim izdvajanjima.
Kada je u pitanju uspostava vijeća za razvojno planiranje i upravljanje razvojem na razini FBiH i kantona, potrebna sredstva će biti osigurana iz redovnih proračunskih sredstava, te uštedama na istim ili sličnim stavkama. Za rad Vijeća FBiH treba osigurati 5.420 KM, a za rad deset kantonalnih vijeća ukupno 8.800 KM. Zakonom je predviđena i izrada Strategije razvoja FBiH, što je proces koji bi trebao započeti u 2018. godini i za čiju izradu treba osigurati 204.000 KM.
Kako je poznato, Federalna vlada je donijela Uredbu koja uređuje metodologija planiranja i izvještavanja o radu Vlade FBiH i federalnih ministarstava i institucija. Iako se programi i izvještaji sačinjavaju za proračunsku godinu, njihov sadržaj nije u potpunosti povezan sa sadržajem Proračuna.
To je jedan od razloga zbog kojih je ova uredba donesena, čime se proces razvojnog planiranja i izvještavanja nastojao povezati sa izradom proračuna za određenu godinu. Uredba razmatra samo proces planiranja i izvještavanja na razini federalnih organa uprave i upravnih organizacija.
Kada su u pitanju kantoni, metodološki okvir za planiranje njihovog razvoja je ujednačen. Naime, devet kantona imaju strategije razvoja izrađene po istoj metodologiji, dok je izrada strategije razvoja u Hercegovačko-neratvanskom kantonu u završnoj fazi. Međutim, ono što izostaje na razini kantona je okvir koji regulira implementaciju, monitoring, evaluaciju i izvješćivanje.
Treba kazati kako je ovaj pristup donošenja Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u okviru konzultacija podržan od kantona i jedinica lokalne samouprave, što je realna pretpostavka za njegovu punu implementaciju.
