Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik EU ambasador Lars-Gunnar Wigemark juče je u Tuzli posjetio BIT centar, čiji je četvrti objekt finansirala Evropska unija.
– Tuzla je dinamična sredina, a u BIT centru, koji je finansirala EU, imao sam priliku saznati više o njihovom radu. Ovaj centar zapošljava mlade ljude iz tuzlanskog regiona i imaju značajne potrebe za softverskim inženjerima, odnosno, ljudima iz oblasti informacionih tehnologija. Zanimljivo mi je da se na ovdašnjem fakultetu školuje oko 150 studenata i svi bi oni mogli dobiti posao kada bi se duplirali sadašnji kapaciteti ovog centra – izjavio je Wigemark nakon sastanka s menadžmentom BIT centra.
Šef delegacije EU u BiH rekao je da ga ova priča dovodi do jedne njemu omiljene teme, a to je reformska agenda koja u svojoj suštini ima otvaranje novih radnih mjesta.
– Ovo me dovodi do moje druge omiljene teme, a to je pitanje akciza, koje su sada u parlamentarnoj proceduri. Moram ponovo naglasiti važnost izvršavanja potrebne dinamike u provođenju reformske agende. Građanima je teško da vide vezu između povećanja akciza i radnih mjesta. Ako se to gleda iz perspektive ulaganja u infrastrukturu, koja će donijeti ta radna mjesta, onda je ta veza očigledna – naglasio je Wigemark.
Komentirao je primjer političara koji podržavaju reformsku agendu, ali ne i primjenu. To je, kaže on, kontradiktornost i ne smatra dobrim protivljenje donošenju seta zakona koji osiguravaju te reforme.
– Uostalom, te aktivnosti su dogovorene i u nekim drugim dokumentima, poput pisma namjere sa MMF-om, ali i dogovorima na nivou Vijeća ministara i entitetskih vlasti. Naravno, može biti neslaganja oko određenih detalja, ali u suštini ne bi trebalo da bude osporavanja agende. Uostalom, kratkoročne i dugoročne štete neusvajanja akciza, kao dijela reformske agende, koštat će BiH oko milijardu eura – naveo je Wigemark.
U vezi s mišljenjem da reformska agenda guši javni sektor, šef delegacije EU u BiH kaže da je dobro što se sada došlo do nekih suštinskih tema reforme. Kada je riječ o realnom sektoru, njegov udio u privredi BiH trenutno je 17-18 posto.
– Taj sektor treba jačati u odnosu na javni koji je glomazan i neefikasan. Jedan od narednih koraka trebao bi ići ka smanjenju javnog sektora. To neće biti jednostavno, jer smanjenje javnog sektora znači da za ljude treba naći radna mjesta. Suština reformi nije samo smanjivanje javnog sektora i broja zaposlenih nego unapređenje rada – kazao je Wigemark.
Ilustrovao je to primjerom iz zdravstva u BiH gdje se ogroman novac troši za plaće zaposlenika. Kaže, sistem je neefikasan i neprofitabilan, a istovremeno nedostaju medicinski tretmani i liječenja koji su dostupna u drugim sredinama.
Direktor BIT centra, Robert Martić izjavio je da je ambasador Wigemark tokom posjete imao priliku saznati šta i kako rade mladi u tom centru.
– Vidio je i četvrti dio našeg centra koji je finasirala EU, a to je ova nova zgrada koja je prošle godine završena. Zahvaljujući toj pomoći svoje kapacitete povećali smo za 30 – 40 ljudi što nam je s druge strane omogućilo da ukupne kapacitete BIT centra povećamo na 100 zaposlenih – rekao je Martić.
/Fena/
