Vlada Federacije BiH juče je, sukladno Zakonu o proračunima u FBiH, a na prijedlog Federalnog ministarstva financija, donijela Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2018.-2020. godina. Temeljni dokumenti koji opredjeljuju strategijsko usmjerenje ekonomske politike u narednom razdoblju su Program rada Vlade Federacije BiH za mandatno razdoblje 2015.- 2018., Reformska agenda 2015.-2018., Program ekonomskih reformi FBiH 2017.-2019., Strategija EU 2020, Strategija razvoja jugoistočne Europe 2020, te sektorske strategije na razini BiH i Federacije BiH. Cilj Smjernica je prevedba srednjoročne fiskalne strategije u proračunsku metodologiju, te definiranje okvira za planove proračunskih i vanproračunskih korisnika.
Odlučna da provede reformske aktivnosti, Vlada Federacije BiH će u narednom srednjoročnom razdoblju poduzeti strukturne napore fiskalne konsolidacije, zbog čega i Smjernice stavljaju fokus na politiku smanjenja/ograničavanja javne potrošnje na svim razinama vlasti u Federaciji BiH. Ovaj dokument prvenstveno definira smjer i ciljeve ekonomske politike, s naglaskom na nastavljanje provedbe fiskalne konsolidacije koja neće narušiti osnove ekonomskog oporavka.
Uz ovo, prioriteti Vlade FBiH će u narednom razdoblju biti usmjereni i na povećanje konkurentnosti gospodarstva, projekte intenziviranja gospodarskog razvoja, snaženje unutranje društvene stabilnosti FBiH, iniciranje i provedbu reformi usuglašenih s potrebama Bosne i Hercegovine na putu ka pridruživanju Europskoj uniji, snaženje regionalne suradnje, kao i koordinacije i suradnje s nižim razinama vlasti u Federaciji BiH. Opći ciljevi i prioriteti Vlade FBiH u razdoblju 2018.-2020. godina usmjereni su na postizanje visokog i održivog ekonomskog razvoja, a samim tim i podsticanje većeg gospodarskog rasta, veći prosperitet i stvaranje novih radnih mjesta, a sve kroz regionalne suradnje i veze sa EU.
U usvojenom Programu rada Vlade FBiH za razdoblje 2015. – 2018. jasno su utvrđeni i istaknuti strategijski ciljevi: makroekonomska stabilnost, konkurentnost, održivi razvoj, zapošljavanje, socijalna uključenost i EU integracije.
Makroekonomske projekcije za razdoblje 2017. – 2020. godine temeljene su na dostupnim informacijama o inputima i statističkim pokazateljima objavljenim do sredine rujna 2016. godine. Spor oporavak ekonomskih kretanja u međunarodnom okruženju, prije svega u EU, u 2015. i 2016. godini, doveli su do snaženja negativnih rizika, što je utjecalo na makroekonomske projekcije. U domaćem gospodarstvu, nakon realnog rasta ekonomskih aktivnosti u 2015. godini (3,1 posto), procjenjuje se blagi realni rast BDP-a u 2016. godini u procentu od 2,1 posto. Očekivanja su da će GDP zabilježiti realan rast u 2017. godini po stopi od 3,4 posto, u 2018. godini 3,8 posto, da bi u 2019., odnosno 2020. godini procjenjeni rast iznosio 4,0 posto i 4,5 posto.
Očekivanja su da u razdoblju 2017. – 2020. godine Federacija BiH ostvaruje kontinuirani rast izvozne aktivnosti i to u 2017. godini za 7,1 posto, u 2018. za 7,9 posto, te u 2019., odnosno 2020. godini za 7,9 posto. U istom razdoblju se očekuje rast uvoza u 2017. godini za 6,4 posto, dok su očekivanja za 2018. godinu povećanje uvoza za 6,8 posto., a u 2019. i 2020. godini za 7,2 posto i 6,4 posto.
Imajući u vidu planirane aktivnosti Vlade Federacije BiH, očekuje se da bi ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH mogao dostići stope rasta od 2,2 posto u 2017. godini, 2,5 posto u 2018. godini i 2,5 posto u 2019. godini, te 2,3 posto u 2020. godini. Očekuje se smanjenje broja nezaposlenih u 2017. godini za 2,8 posto, u 2018. godini za 2,9 posto, te u 2019., odnosno 2020. godini 3,0 i 3,5 posto.
Očekivani oporavak ekonomskih aktivnosti u FBiH, u razdoblju 2017.-2019. godine, bit će temeljen na strukturnim reformama predviđenim Reformskom agendom i ubrzanju investicijskog ciklusa, posebno investiranja u sektoru energetike. Povećanje investicijske aktivnosti očekuje se u trogodišnjem razdoblju za koji se donosi ovaj dokument, uz konstantno povećanje udjela investicijskih aktivnosti u BDP-u, koji se kreće od 14,9 posto u 2015. do 17,1 posto u 2020. godini. Procjene investicija su vezane za blagi ekonomski oporavak u EU i okruženju, što će pozitivno uticati i na ekonomski oporavak BiH i Federacije BiH.
