Rezultat britanskog referenduma o izlasku iz EU (tzv. Brexit) iznenadio je ne samo medije i kladioničare, nego i kompanije i tržišta kapitala. Historijsko glasanje Britanaca žestoko je uzdrmalo valute, tržišta dionica i premije rizika za obveznice. Sa ekonomske tačke gledišta, najveće posljedice će se osjetiti u samom Ujedinjenom Kraljevstvu. Raiffeisen RESEARCH, organizacijska jedinica Raiffeisen Bank International AG (RBI), smanjila je predviđanja rasta BDP UK-a za 2017. i 2018. sa 1,7 procenata za svaku godinu na 1,0 procenat i 0,9 procenata. S druge strane, kad je u pitanju eurozona, stopa rasta je smanjena za 0,2 procentna boda za obje godine na 1,5 procenata i 1,7 procenata. Zemlje članice EU u Srednjoj i Istočnoj Europi (SIE)[1] će također osjetiti posljedice, iako Peter Brezinschek, glavni analitičar Raiffeisen RESEARCH-a, kaže da će posljedice Brexita biti više političke nego ekonomske. Brezinschek se obratio predstavnicima medija tokom prezentacije strategija Raiffeisen RESEARCH za Srednju i Istočnu Evropu te Globalna tržišta za treći kvartal 2016. godine, koja je održana 8. jula u Beču.
CIE: posljedice Brexita će biti više političke nego ekonomske
„S obzirom da je još uvijek teško predvidjeti posljedice Brexita, na finansijskim tržištima vladat će averzija prema riziku. To znači da će se kamatne stope i prinosi od državnih obveznica zadržati na rekordno niskom nivou duži vremenski period. Na tržištima kapitala doći će do veće volatilnosti, ali ne očekujemo daljnje prodaje. Također, UK vjerovatno više neće učestvovati u kreiranju EU budžeta, odnosno vršiti neto uplate u isti, ili će vršiti manje uplate po osnovu članstva u Europskoj ekonomskoj zajednici počevši od 2019. godine. Srednjeročno gledano, ovo će negativno uticati na Poljsku, Mađarsku i Rumuniju, koje primaju velike neto iznose iz tih platnih transfera. Također može doći i do pada investicija zbog neizvjesnosti situacije. Proširenje EU više nije proizvod koji se lako prodaje te pregovori sa zemljama kandidatima iz SIE vjerovatno neće biti završeni do 2020. godine”, istakao je Brezinschek kao političke posljedice Brexita u zemljama SIE.
Ukupne ekonomske posljedice Brexita u zemljama SE/JIE bi trebale biti umjerene, imajući u vidu solidne temelje i ograničene makro-finansijske debalanse. Iako su predviđanja rasta BDP za 2016. godinu za zemlje SE (3,0 procenata) i JIE (3,2 procenata) stabilna, Raiffeisen RESEARCH postepeno smanjuje predviđanja za 2017. godinu kad je u pitanju Poljska (3,8 procenta), Češka Republika (2,7 procenta), Mađarska (2,7 procenta) te Slovačka (3,3 procenta) za 0,2 procentna poena na godišnjem nivou. Ovo je zato što bi sporiji ekonomski rast u UK-u i eurozoni te duga politička neizvjesnost u EU mogli dovesti do pada izvoza i investicija u zemljama SE u 2017. godini više nego se to prvobitno predviđalo.
U zemljama SE/JIE, niske cijene u mnogim zemljama u kombinaciji sa relativno visokim rastom plata i povećanjem broja uposlenih uveliko utiču na rast privatne potrošnje. Potrošačke cijene će vjerovatno ostati veoma niske duže nego se to prvobitno očekivalo, a kupovna moć domaćinstava bit će odlučujući faktor potrošnje u narednim kvartalima.
Kraj recesije u Rusiji i Ukrajini; Vjerovatni uticaj Brexita na sankcije
Od početka godine, Rusija i Ukrajina bilježe pokazatelje koji ukazuju na izlazak iz recesije, te tendenciju oporavka u drugoj polovini 2016. godine. Porast cijena roba i neto izvoza doprinijeli su ovom pozitivnom trendu. Zato su i analitičari Raiffeisen RESEARCH-a povećali predviđanja rasta BDP-a za Rusiju za 2016. godinu sa minus 2,0 procenta na minus 0,5 procenata, dok se u Ukrajini očekuje rast BDP-a za 1,5 procenata. Očekuje se da će u 2017. godini rast BDP-a u Rusiji iznositi 1,0 procenata i 2,0 u Ukrajini. Trenutna stopa inflacije u obje zemlje koja je malo iznad 7 procenata je mnogo niža od visokih dvocifrenih iznosa zabilježenih 2015. godine, što daje prostora centralnim bankama obje zemlje da još smanje kamatne stope. Brexit također može uticati i na stav EU prema Rusiji. Srednjeročno gledano, veći su izgledi da će bez UK sankcije biti blaže. EU želi da riješi pitanje sankcija, jer će pregovori vezani za Brexit biti veliki politički teret u godinama koje slijede.
Uticaj Brexita na valute
Nakon Brexita, očekuje se da će, srednjeročno gledano, britanska funta pasti na 0,90 u odnosu na euro. S druge strane, švicarski franak i japanski jen će profitirati u odnosu na Euro, zbog svoje uloge „sigurnog utočišta“. Stabilne kamatne stope u SAD-u, te negativni prinosi u Njemačkoj, zadržat će EUR/USD nivo na istom nivou između 1,10 (septembar) i 1,05 (decembar).
U zemljama SIE, poljska zlota i mađarska forinta su valute koje će biti najviše pogođene Brexitom, jer se smatra da su u regiji one najpodložnije političkim uticajima. Ruska rublja će vjerovatno padati zbog ponovnog jačanja američkog dolara, te će do kraja godine biti potrebna i konsolidacija.
Posljedice Brexita na tržišta obveznica i kapitala
Značajno oporavljeno tržište obveznicama u zemljama SE/JIE sa primjetno širim rasponom prinosa u odnosu na njemačke državne obveznice uveliko ublažavaju rizik za drugu polovinu 2016. godine. Dugoročno gledano, ovo se odnosi i na ruske državne obveznice. Državne obveznice eurozone će vjerovatno i dalje bilježiti negativne prinose. Trenutno u Japanu i Švicarskoj 91 i 86 procenata ukupnih obveznica daju negativne prinose. Premije prinosa na državne obveznice eurozone bilježe različite iznose u vodećim i perifernim zemljama.
Efekti Brexita se također osjete i na tržištima dionica u zemljama SE/JIE, gdje Raiffeisen RESEARCH očekuje da će doći do trenda volatilnosti u trećem kvartalu. Nepovoljni politički trendovi u Poljskoj reflektuju se tako što se preporučuje prodaja.
Austrija: Brexit neće imati veliki uticaj na poslovnu dinamiku
Kao i za svaku ekonomiju eurozone, Brexit će i za Austriju predstavljati izazov. Ipak, ne očekuje se da će doći do značajnog pada ekonomske aktivnosti, uprkos činjenici da će izvoz u UK biti najviše pogođen. Sektor vanjske trgovine Austrije nije toliko orijentisan prema UK. Zauzima 8. mjesto na ljestvici najvećih trgovinskih partnera sa samo 3,2 procenta od svog ukupnog izvoza. Ipak, Brexit se dešava baš u vrijeme kada je izvoz Austrije za UK porastao iznad prosjeka (u 2015. godini, izvoz za UK: 6,0 procenata u odnosu na prethodnu godinu, ukupni izvoz: 2,7 procenata u odnosu na prethodnu godinu).
Osim direktnih posljedica, Austrija također može biti pogođena i smanjenim obimom investicijskih aktivnosti u eurozoni zbog političke nesigurnosti koja će trajati duži vremenski period. „Ne vidimo razlog zašto bismo prilagođavali svoja predviđanja za rast BDP-a od 1,4 procenta za 2016. godinu zbog Brexita, te ih smanjivali za 0,1 procentna poena na 1,3 procenata za 2017. godinu, zbog toga što su naše prognoze od samog početka urađene sa velikom opreznošću. Privatna potrošnja je i dalje najveći faktor rasta u Austriji“, izjavio je Brezinschek.
Fed: Rast kamatnih stopa u SAD-u će vjerovatno biti odgođen do decembra
Iako su Federalne Rezerve SAD-a (Fed) najavile rast kamatnih stopa u iznosu od 50 bazičnih poena do kraja 2016. godine, veći su izgledi da će zbog neizvjesnosti nakon Brexita doći do samo jednog porasta kamatnih stopa od 25 bazičnih poena i to u decembru. Čini se kao da Fed nije uzeo u obzir prilike za redovnu normalizaciju kamatnih stopa. I pored službenih prognoza Federalnog komiteta za operacije na otvorenom tržištu (FOMC), Raiffeisen RESEARCH očekuje da će stopa inflacije u SAD-u ostati značajno iznad 2 procenta te da će doći do dodatnog smanjenja stope nezaposlenosti i pada ispod 4 procenta do kraja 2017. godine, što bi predstavljalo uslove u kojima bi porast kamatnih stopa itekako bio izvjestan.
S druge strane Atlantika, Evropska Centralna banka (ECB) ove godine nastavlja sa svojim monetarnim olakšicama. Moguće su i manje izmjene u programu kupovine obveznica, kao što su odustajanje od minimalne kamate, povećanja te limita emitenata i emisija. Ne predviđamo uključivanje obveznica banaka.
Imajući u vidu porast stopa inflacije u drugoj polovini godine, Raiffeisen RESEARCH predviđa postepeno smanjenje obima programa kupovine obveznica u aprilu 2017. godine, te okončanje programa do kraja godine.
ATX: Blagi oporavak do kraja godine
U ovom trenutku, tržišta kapitala su fokusirane na ishod odluke o Brexitu. Primjetan porast averzije prema riziku uzrokovao je velike gubitke. Najviše će biti pogođene dionice kojima se najviše trguje u UK, ali i kompanije zbog eventualnog smanjenja prava na strukturalne i investicijske fondove EU. Također, za kompanije u Austriji i zemljama CIE jako je značajan i uticaj Brexita na kursne stope (EUR/USD, EUR/CHF). Manji prinosi posebno će uticati na dionice na finansijskim berzama. Nakon nedavnog pada cijena, bečki ATX index iznosi 11,5 za trenutnu godinu. Analitičari očekuju blagi porast do 2,100 poena do kraja godine.
[1] Područje Srednje i Istočne Evrope (SIE) obuhvata regione Srednje Evrope (SE) sa Češkom Republikom, Poljskom, Slovačkom, Slovenijom i Mađarskom, dok Jugoistočnu Evropu (JIE) čine Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Rumunija i Srbija. Istočna Evropa obuhvata (IE) Ukrajinu, Bjelorusiju i Rusiju.
