Pišu: Đemaludin MUTAPČIĆ, notar i Faris MAHMUTOVIĆ, dipl. oec.
Uvod
Od početka 2017. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine počinje primjena Zakona o finansijskom poslovanju („Službene novine Federacije BiH“, broj 48/16 od 22. 6. 2016. godine – u daljem tekstu: ZFP).
Radi se o veoma značajnom federalnom zakonu, kojim se, s ciljem uspostavljanja finansijske discipline i smanjenja nelikvidnosti, uvodi red i disciplina u oblasti plaćanja novčanih obaveza u poslovnim transakcijama između poduzetnika. Tako zakonodavac uvodi strožija pravila u međusobnim plaćanjima u svim vrstama poslovnih transakcija i izričito propisuje princip da se ugovorom između poduzetnika može ugovoriti rok izvršenja novčane obaveze do 60 dana (slovima: do šezdeset dana). Osim propisivanja rokova plaćanja i pravnih posljedica kašnjenja sa plaćanjem, zakonodavac propisuje i ništavnost pojedinih odredbi ugovora u poslovnim transakcijama, kao i kaznene odredbe za prekršaje poduzetnika i subjekata javnog prava u slučajevima kršenja pojedinih odredbi tog zakona. S obzirom na to da jedan od glavnih i akutnih problema bosanskohercegovačke ekonomije predstavlja nelikvidnost, početak primjene i dosljedno provođenje u praksi ZFP-a zaslužuje veliku pažnju ekonomske, pravne i šire javnosti uopće. Primjenom ZFP-a očekuje se povećanje discipline u poslovanju pravnih subjekata i veće poštivanje dobrih poslovnih običaja, utoliko prije što zakonska materija sadrži i kaznene odredbe za nepoštivanje ZFP-a, kao i nadzornu funkciju provedbe tog zakona od strane inspektora Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine.
ZFP se odnosi na sva fizička i pravna lica (dakle, i na samostalne poduzetnike i na privredna društva) koji proizvode i prodaju proizvode i vrše usluge na tržištu. Međutim, ZFP se ne odnosi na finansijske institucije, banke, društva za upravljanje investicijskim ili penzionim fondovima, na društva za osiguranje i reosiguranje, leasing društva i mikrokreditne organizacije. Subjekti javnog prava su ugovorni organi i sektorski ugovorni organi uređeni u skladu s propisom o javnim nabavkama, osim privrednih društava koja odgovaraju definiciji poduzetnika iz ZFP-a.
Značaj rokova u pravu
Rokovi su bitni u pravu i mogu se definirati kao vremenski razmak određen za preduzimanje radnji. Radi se o proteku vremena usljed koga pravni posao prestaje ili počinje da proizvodi pravna dejstva.
Zakon o finansijskom poslovanju propisuje materijalnopravne rokove izvršenja novčanih obaveza. To je vrijeme u toku koga se mora izvršiti plaćanje novčanih obaveza.
Prinudni propisi o rokovima plaćanja novčanih obaveza
U ZFP-u sadržani su prinudni propisi o rokovima plaćanja novčanih obaveza. Ugovor je ništav ako je protivan prinudnim propisima, a što je izričito propisano odredbom člana 103. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima („Službeni list SFRJ“, br. 29/78, 39/85, 45/89 i 57/89; „Službeni list RBiH“, br. 2/92, 13/93 i 13/94; i „Službene novine Federacije BiH“, br. 29/03 i 42/11) koji se primjenjuje kao federalni zakon na temelju člana IX.5. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Prinudni propisi su takvi zakonski propisi koji su imperativnog karaktera i moraju se primjenjivati u praksi ( ius cogens – „ovako i nikako drukčije“).
Odnos između prinudnih propisa o rokovima plaćanja novčanih obaveza i načela autonomije volje, odnosno slobode uređivanja obligacionih odnosa
U pogledu razloga zbog kojih je ograničena sloboda ugovaranja, prije svega ne mogu se sklopiti ugovori koji su protivni prinudnim (imperativnim) propisima, što znači da zabrana sklapanja takvih ugovora može biti sadržana u zakonskim propisima.
U članu 10. Zakona o obligacionim odnosima predviđeno je načelo autonomije volje prema kome ugovorne strane slobodno uređuju obligacione odnose, a ne mogu ih uređivati suprotno prinudnim propisima. Prema tome, autonomija volje, odnosno sloboda ugovaranja ili slobodna inicijativa stranaka, kao jedno od osnovnih načela modernog građanskog prava, po kome se voljom zasnivaju i reguliraju građanskopravni odnosi, ograničena je prinudnim propisima. Upravo Zakon o finansijskom poslovanju sadrži prinudne propise o rokovima plaćanja novčanih obaveza, koji obavezuju ugovorne strane i prilikom sačinjavanja ugovora u formi notarski obrađenih isprava.
Pravilo u pogledu rokova plaćanja novčanih obaveza
ZFP izričito propisuje rokove plaćanja novčanih obaveza, tako da je u članu 11. stav 1. ZFP-a propisano pravilo da se ugovorom između poduzetnika može ugovoriti rok izvršenja novčane obaveze do 60 dana (slovima: do šezdeset dana).
Izuzetak u pogledu rokova plaćanja novčanih obaveza
Izuzetno od pravila da se ugovorom između poduzetnika može ugovoriti rok izvršenja novčane obaveze do 60 dana (slovima: do šezdeset dana), ZFP propisuje određeni izuzetak od tog pravila.
Naime, ZFP propisuje da se može ugovoriti u pisanom obliku i duži rok izvršenja novčane obaveze, a koji ni u kojem slučaju ne može biti duži od 360 dana, pod uvjetom da je dužnik novčane obaveze izdao povjeriocu sredstvo osiguranja koje ima snagu izvršne isprave.
ZFP propisuje pojam izvršne isprave tako da je izvršna isprava odluka, presuda ili zahtjev za plaćanje koje izdaje sud ili drugi nadležni organ bilo za neposredno plaćanje ili plaćanje u ratama, a koji povjeriocu omogućuju da naplati svoje potraživanje prema dužniku putem prinudnog izvršenja.
Kao sredstva osiguranja koja imaju snagu izvršne isprave zakonodavac taksativno nabraja, i to:
- bankarska garancija koja sadrži klauzule „neopoziva“, „bezuvjetna“, „naplativa na prvi poziv bez prigovora“ i
- avalirane mjenice kod banke.
Ako ugovorom između poduzetnika nije ugovoren rok za izvršenje novčane obaveze, dužnik je dužan, bez poziva povjerioca na izvršenje, izvršiti novčanu obavezu u roku 30 dana.
Rok za izvršenje novčane obaveze počinje teći od:
- dana kada je dužnik primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu ili
- dana kada je povjerilac ispunio svoju obavezu: 1) ako nije moguće sa sigurnošću utvrditi dan prijema računa ili drugog odgovarajućeg zahtjeva za isplatu ili 2) ako je dužnik primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu prije nego je povjerilac ispunio svoju obavezu ili
- dana isteka roka za pregled predmeta obaveze, ako je ugovorom ili zakonom predviđen određeni rok za takav pregled, a dužnik je primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu prije isteka tog roka.
Kašnjenje u izvršavanju novčanih obaveza
ZFP propisuje pojam kašnjenja sa plaćanjem tako što kašnjenje sa plaćanjem znači plaćanje koje nije izvršeno u roku predviđenom ugovorom ili zakonom.
Pored toga, ZFP predviđa obračun kamate za kašnjenje sa plaćanjem i određuje da se radi o kamati koja je jednaka visini kamatne stope propisane u skladu s propisom o visini stope zatezne kamate.
U zakonu i pravnoj praksi ako dužnik zakasni sa izvršenjem novčane obaveze, tada duguje povjeriocu, pored glavnice, bez bilo kakve daljnje opomene, i kamate za kašnjenje s plaćanjem, pod uvjetom da je povjerilac ispunio svoje ugovorne i zakonske obaveze.
Ništavnost pojedinih odredbi ugovora u poslovnim transakcijama
Poslovna transakcija predstavlja prijenos sredstava između poduzetnika ili između poduzetnika i subjekata javnog prava, u svrhu izmirenja novčanih obaveza koje su nastale na osnovu nabavke roba ili pružanja usluga za novčanu naknadu.
Karakteristično je da ZFP u tolikoj mjeri konkretizira zakonsku materiju da precizira i ništavnost pojedinih odredbi ugovora u poslovnim transakcijama, tako da izričito propisuje da je :
- Ništavna odredba ugovora kojom se isključuje, ograničava ili uvjetuje pravo povjerioca na kamate za kašnjenje sa plaćanjem ili pravo povjerioca na posebnu naknadu.
- Ništavna odredba ugovora kojom se određuje datum prijema računa ili drugog odgovarajućeg zahtjeva za isplatu.
- Ništavna odredba ugovora između poduzetnika, kao i ugovora između poduzetnika i subjekta javnog prava u kojem je poduzetnik dužnik novčane obaveze, kojom je ugovoren rok izvršenja novčane obaveze duži od 360 dana i odredba ugovora između poduzetnika i subjekta javnog prava u kojem je subjekt javnog prava dužnik novčane obaveze, kojom je ugovoren rok izvršenja novčane obaveze duži od 90 dana.
- Ništavna odredba ugovora između poduzetnika, kao i ugovora između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je poduzetnik dužnik novčane obaveze, kojom je ugovoren:
- rok izvršenja novčane obaveze duži od 60 dana,
- rok za pregled predmeta obaveze duži od 30 dana,
ako na osnovu okolnosti slučaja, a posebno trgovačkih običaja i prirode predmeta
obaveze, proizlazi da je takvom ugovornom odredbom, suprotno principu savjesnosti i poštenja, prouzrokovana očigledna neravnopravnost u pravima i obavezama.
- Ništavna odredba ugovora između poduzetnika i subjekta javnog prava u kojima je subjekt javnog prava dužnik novčane obaveze, kojom je ugovoren:
- rok izvršenja novčane obaveze duži od 60 dana,
- rok za pregled predmeta obaveze duži od 30 dana,
ako na osnovu okolnosti slučaja, a posebno trgovačkih običaja i prirode predmeta obaveze, proizlazi da je takvom ugovornom odredbom, suprotno principu savjesnosti i poštenja, prouzrokovana očigledna neravnopravnost u pravima i obavezama ugovornih strana na štetu povjerioca novčane obaveze.
Prilikom ocjene da li su odredbe ugovora ništavne, uzet će se, između ostalog, u obzir jesu li postojali opravdani razlozi za odstupanje od rokova izvršenja novčanih obaveza propisanih u ZFP-u.
Otplata na rate
Ako se u poslovnim transakcijama između poduzetnika, kao i između poduzetnika i subjekta javnog prava u kojima je poduzetnik dužnik novčane obaveze i između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je subjekt javnog prava dužnik novčane obaveze, ugovori otplata na rate, odredbe o pravnim posljedicama dužnikovog kašnjenja u izvršavanju novčanih obaveza primjenjuju se na svaku ratu zasebno.
Finansijski nadzor i vršioci nadzora
Inspekcijski nadzor nad primjenom odredbi ZFP-a koje se odnose na ugovore između poduzetnika vrši Federalno ministarstvo finansija – Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine, a inspekcijski nadzor nad primjenom odredbi ZFP-a koje se odnose na ugovore između subjekata javnog prava i poduzetnika vrši Federalno ministarstvo finansija putem budžetske inspekcije, a ovlaštena lica su inspektori. Dakle, inspektori navedenih organa vrše uvid u finansijsku, računovodstvenu i ostalu poslovnu dokumentaciju u skladu s predmetom finansijskog nadzora, i to neposrednim nadzorom, odnosno analizom finansijsko-računovodstvene dokumentacije. Odgovorno lice u subjektima nadzora ili od njega ovlašteno lice dužno je učestvovati u postupku nadzora i na zahtjev ovlaštenog lica nadzornog organa dati na uvid svu potrebnu dokumentaciju i dužno je omogućiti nesmetano vršenje nadzora uz osiguranje odgovarajućih uvjeta rada.
Kazne za prekršaje
U ZFP-u je predviđeno uvođenje kazni za one koji krše rokove plaćanja. Do sada, ako klijent ili kupac odbija platiti uslugu ili robu, postojala je samo mogućnost pred nadležnim sudom pokrenuti parnični postupak uz nadu da će trajati manje od deset godina. Međutim, novim zakonom propisuju se kazne za dužnika koji krši rokove plaćanja.
Tako će novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM biti kažnjen za prekršaj u prekršajnom postupku u skladu sa Zakonom o prekršajima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj 63/14) poduzetnik koji:
- ne izvrši novčanu obavezu u roku ugovorenom uskladu sa ZFP-om, odnosno u zakonskom roku izvršenja novčane obaveze u skladu sa odredbama ZFP-a,
- u stanju nelikvidnosti obavlja bilo kakva druga plaćanja osim onih nužnih za redovno poslovanje,
- u roku 60 dana od nastanka nelikvidnosti ne poduzme mjere finansijskog restrukturiranja radi ponovne uspostave stanja likvidnosti,
- u slučaju kada se vrši obračunsko plaćanje u skladu s propisom kojim se uređuje unutrašnji platni promet, krši izmirenje obaveza na način da se iste
- ne evidentiraju putem redovnih računa kod ovlaštenih organizacija unutrašnjeg platnog prometa najmanje jednom u mjesecu, odnosno do kraja tog mjeseca u kojem su izvršena obračunska plaćanja.
Za navedeni prekršaj bit će kažnjeno odgovorno lice poduzetnika novčanom kaznom od 1.500,00 KM do 3.000,00 KM.
Novčanom kaznom od 1.500,00 KM do 3.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj odgovorno lice subjekta nadzora ako:
- odbije učestvovati u postupku finansijskog nadzora ili odbije postupiti po zahtjevu inspektora kojim se traži na uvid dokumentacija,
- onemogući nesmetano vršenje finansijskog nadzora ili ne osigura potrebne uvjete za vršenje finansijskog nadzora.
Novčanom kaznom od 1.500,00 KM do 3.000,00 KM bit će kažnjena za prekršaj odgovorna lica uprave i nadzornog odbora subjekta nadzora, ako ne postupaju u skladu sa odredbama ZFP-a u dijelu koji uređuje dužnosti uprave i nadzornog odbora u slučaju neadekvatnosti kapitala. ZFP pod pojmom adekvatnosti kapitala podrazumijeva odnos između dugoročnih izvora finansiranja i obima i vrste poslova koje društvo obavlja, te rizika kojima je društvo izloženo u poslovanju.
Prinudni propisi o rokovima plaćanja novčanih obaveza u novom Zakonu o finansijskom poslovanju u vezi notarski obrađenih ugovora
Princip autonomije volje, odnosno slobode ugovaranja u pogledu plaćanja novčanih obaveza od početka 2017. godine ograničen je prinudnim propisima ZFP-a. Stoga će se ubuduće strogo voditi računa o prinudnim propisima o rokovima plaćanja novčanih obaveza u novom ZFP-u prilikom sačinjavanja ugovora koji se odnose na plaćanje obaveza u formi notarski obrađenih ugovora.
ZFP obavezuje i notare prilikom sačinjavanja ugovora i drugih isprava u formi notarski obrađenih isprava u pogledu plaćanja novčanih obaveza, posebno u dijelu koji se odnosi na plaćanje kuproprodajne cijene, na osnovu i u okviru Zakona o notarima („Službene novine Federacije BiH“, broj 45/02) u skladu sa ZFP-om.
Zaključak
Zakonske novine izložene u ovom radu važe od početka 2017. godine. ZFP uvodi prinudne propise u pogledu plaćanja novčanih obaveza ne samo pod prijetnjom ništavosti pravnih poslova, nego uvodi i kaznene odredbe, a nadzor vrše inspektori Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine. Tako se parnični postupak pred nadležnim sudom u priličnoj mjeri zamjenjuje postupkom pred poreskim inspektorima, koji bi, očekivati je, trebalo da budu daleko brži i efikasniji u provedbi prinudnih propisa ZFP-a. Takve promjene u prinudnim propisima od velikog su značaja za likvidnost odnosno sposobnost pravovremenog izvršavanja dospjelih novčanih obaveza.
