Rezultati ovogodišnjeg privrednog istraživanja Predstavništva njemačke privrede u Bosni i Hercegovini, koje se provodi među članovima njemačko-bosanskohercegovačkog privrednog udruženja Wirtschaftsverein BiH, pokazali su da su učesnici u istraživanju nezadovoljni privrednom situacijom u zemlji, ali da su ipak optimistični kada je riječ o poslovnom razvoju sopstvenog preduzeća.
Ovo je juče su u Sarajevu izjavio Martin Gaber, zamjenik direktora AHK BiH, tokom predstavljanja rezultata privrednog istraživanja Predstavništva njemačke privrede u BiH (AHK). Tom prilikom je rekao da trenutnu privrednu situaciju u zemlji, kao i u prošlogodišnjem istraživanju, većina ispitanika ocjenjuje kao lošu. Ipak, 39% ispitanika smatra da je situacija u privredi zadovoljavajuća ili dobra. Kada je riječ o izgledima bh. privrede u tekućoj godini u odnosu na prethodnu, ispitanici su suzdržaniji nego u prošlogodišnjem istraživanju, pa tako 81 % ispitanika očekuje da će situacija ostati nepromijenjena ili se čak pogoršati.
– S druge strane, trenutnu situaciju u vlastitoj firmi 39% učesnika u istraživanju ocjenjuje kao dobru, 49% kao zadovoljavajuću. U poređenju sa istraživanjima iz prethodnih godina, ova pozitivna ocjena je značajno porasla. Iz ovoga se može zaključiti da su firme u Bosni i Hercegovini svjesne svoje konkurentnosti i znaju da su na pravom putu. Brojni primjeri svjedoče o tome: U okviru Njemačke inicijative za spajanje njemačkih kupaca sa dobavljačima iz zemalja zapadnog Balkana, firme iz BiH su bile najuspješnije. Također, na vodećem svjetskom sajmu namještaja – Imm u Kelnu , BiH je sa 14 izlagača prvi put bila najzastupljenija u poređenju sa zemljama regije, pri čemu su neki čak odlikovani i nagradama, kaže Gaber.
Ukupno 72% ispitanika u tekućoj godini očekuje bolji poslovni razvoj vlastite kompanije nego u prethodnoj, 28% polazi od toga da će situacija ostati nepromijenjena. Ovo je prvi put da nijedna kompanija ne očekuje pogoršanje vlastitog poslovnog razvoja.
S ovim rezultatom korespondiraju i očekivanja u vezi sa razvojem prometa. Nijedna firma koja je učestvovala u istraživanju, u tekućoj godini ne očekuje smanjenje prometa. 71% ispitivanih kompanija očekuje povećanje prometa, dok 29% njih smatra da će se razvoj prometa odvijati kao u prethodnoj godini.
Izvozne aktivnosti i dalje zauzimaju veoma bitno mjesto u poslovanju ispitivanih kompanija. Više od pola ispitanika računa sa povećanjem izvoza (56%), dok preostalih 44% očekuje da će obim izvoza ostati nepromijenjen. Tako već dvije godine zaredom nijedna kompanija ne očekuje pad izvoznih aktivnosti. U vezi s tim je zanimljivo spomenuti, da 82% svih ispitanika izlazak na njemačko tržište smatra bitnim ili čak veoma bitnim. Ovi rezultati potvrđuju i nedavno objavljene trgovinske statistike između Njemačke i BiH: Njemačka nije samo glavni trgovinski partner; Trgovina između ove dvije zemlje je zabilježila i porast od 3%. Naročito izvoz iz BiH u Njemačku bilježi značajan rast.
Kao i u prethodnoj godini, pozitivne prognoze se ogledaju i u trendu zapošljavanja u ovim kompanijama. Tako 53% ispitanika planira povećati broj uposlenika. Zbirno gledano, 99% ispitanika računa sa povećanjem ili istim brojem zaposlenika u ovoj godini kao i u prethodnoj.
Bitno mjerilo za privredna kretanja ali i za okvirne uslove poslovanja su nove investicije. Ovdje je trend povećanja investicija u odnosu na prethodnu godinu, koji je vladao od 2012. godine, prekinut. Ipak, ukupno 90% ispitanika računa sa jednakim ili većim investicijama u ovoj godini, što je veoma pozitivan signal.
Malo drugačija slika nastaje kod pitanja, u kojoj mjeri bh. tržište rada može pokriti potrebe vlastitog preduzeća za stručnom radnom snagom. Samo 22% ispitanika, dakle manje od jedne četvrtine, smatra da lokalno tržište rada ovu potrebu može zadovoljiti u dovoljnoj mjeri. Uzmemo li u obzir masovni odlazak mladih iz Bosne i Hercegovine, za očekivati je da će ovaj problem u budućnosti poprimiti šire razmjere. Osim toga, 51% ispitanika smatra da lokalno tržište rada, pa tako i obrazovni sistem, djelimično može zadovoljiti njihove potrebe za radnom snagom. Iz ovoga možemo zaključiti da su neophodne ciljane reforme obrazovnog sistema, ali da one moraju uslijediti što prije, kako bi se spriječio odlazak još većeg broja mladih.
Ukupno 97% učesnika u ovom istraživanju smatra da je proces približavanja Evropskoj uniji važan ili veoma važan. Iz ovog rezultata se može se zaključiti da se kompanije nadaju lakšem pristupu tržištu EU, te poboljšanju okvirnih uslova poslovanja, naročito političke stabilnosti.
Ispitanici su izrazili veliko nezadovoljstvo kada su u pitanju sljedeći faktori: borba protiv korupcije i kriminala, politička i socijalna sigurnost, javna uprava, pravna sigurnost, porezni sistem i porezne uprave. Eksplicitno su ukazali na političku nestabilnost.
Ispitanici su najzadovoljniji bili sa sljedećim faktorima: produktivnost i zalaganje zaposlenika, kvalifikacija zaposlenika, akademsko obrazovanje, izgledi za članstvo u EU, kvalitet i raspoloživost lokalnih dobavljača. Pored toga, geografski položaj BiH se eksplicitno navodi kao prednost.
Uprkos svim izazovima bh. tržišta, 73% učesnika u istraživanju bi Bosnu i Hercegovinu opet izabralo kao lokaciju za poslovanje. Ipak, bitno je napomenuti da je ovo najlošiji rezultat u protekle 3 godine. Naime, 2015. godine je čak 86% ispitanika izjavilo da bi opet investirali u BiH.
Možemo zaključiti da aktuelna politička retorika neće doprinijeti poboljšanju ovog rezultata, s obzirom da je politička stabilnost sastavni dio dobre poslovne klime. Ta stabilnost ovdje nije uočljiva, naročito ako uzmemo u obzir, da do inostranstva prije svega dopiru informacije o referendumu za otcjepljenje i slično. Upitno je da li ovdje uopšte postoji razumijevanje o tome, da između političke retorike i posljedica za privredu ove zemlje postoji uska veza.
Ipak, tu su i brojni pozitivni primjeri poput povećanja vanjske trgovine i sve izraženije konkurentnosti kompanija u BiH, koji ipak ostavljaju prostora za optimizam, zaključuje Gaber.
