Osnovice za obračun minulog rada i naknade plate za vrijeme godišnjeg odmora

PITANJE: 1) Da li se prilikom obračuna minulog rada u osnovicu za obračun dodatka za minuli rad uvrštava i posebna naknada (nazvana stimulacija) utvrđena posebnom odlukom po raznim osnovama. Naime, prema članu 40. Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama radnika u društvu (kolektivni ugovor kod poslodavca) („Sl. novine SBK/KSB“, broj 12/21) propisano je da za svaku navršenu godinu staža, plaća radnika se povećava za 0,6% na osnovnu plaću radnika s tim da ukupno povećanje po ovom osnovu ne može biti veće od 20%. Prema članu 75. Zakona o radu („Sl. novine FBiH“, br. 26/16 i 89/18) propisan je pojam prava na plaću koja se sastoji od tri elementa i to:

• a) osnovne plaće;
• b) dijela plaće za radni učinak ukoliko je isti ostvaren;
• c) uvećanja plaće iz člana 76. zakona (povećanje plaće za otežane uslove rada, prekovremeni rad i noćni rad, rad u dane sedmičnog odmora, praznika ili nekog drugog dana za koji je zakonom određeno da se ne radi).

Prema propisima iz oblasti oporezivanja i propisima iz oblasti obračuna i naplate doprinosa, stavovima nadležnih upravnih organa i sudskom praksom, plaćom se smatraju svi prihodi od nesamostalne djelatnosti na koji su plaćeni porezi i doprinosi (dakle, sva novčana primanja koja predstavljaju naknadu za rad, pa tako i razne stimulativne naknade).

Dakle, pojam osnovna plaća (dio plaće) nije isto što i plaća jer se radi o dijelu plaće, ili bar propisi u tom kontekstu nisu usaglašeni.

S tim u vezi, postavlja se pitanje da li, s obzirom na naprijed navedeni član kolektivnog ugovora, osnovicu za obračun dodatka za minuli rad predstavlja samo osnovna plaća kako je to jasno i propisano ili se u tu osnovicu uračunavaju sva dodatna primanja na koja su plaćeni porezi i doprinosi (konkretno, stimulativna naknada ili stimulacija), prostije rečeno da li se minuli rad obračunava na osnovnu plaću ili na ukupan iznos primanja radnika.

2) Da li radnik, prilikom korištenja godišnjeg odmora ima pravo na naknadu plaće u visini osnovne plaće (dio plaće) ili pravo na naknadu plaće u visini isplaćene plaće.

Naime, za razliku od člana 40. gore navedenog kolektivnog ugovora, članom 42. istog pravnog akta propisano je da radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora u visini plaće kao da je radio (dakle, ne govori se o osnovnoj plaći kao dijelu plaće već o plaći).

Praktični primjer: postoje radnici koji rade u proizvodnji (npr. sjekač motornom pilom) koji zbog posebnih uslova za obavaljanje tih poslova koji se odnose na stručnu spremu (završena osnovna škola) imaju minimalnu osnovnu plaću (recimo da se radi o minimalnoj plaći od 543,00 KM), a ostvaruju visoke kvantitativne učinke pa u konačnici ostvaruju plaće koje ponekad iznose i do cca 2.000,00 KM i više što samo po sebi nije sporno.

S tim u vezi, da li osnovica za obračun naknade plaće prilikom korištenja godišnjeg odmora predstavlja ukupna plaća (osnovna plata +ostvareni radni učinak +ostali dodaci ako su ostvareni) ili osnovica predstavlja samo dio plaće odnosno osnovna plaća i da li bi na taj način radnici bili oštećeni.

Napominjemo da se navedena dilema u tolikoj mjeri ne pojavljuje kod radnika u tkz. režiji ili administraciji jer, iako je moguć, u praksi nije ili je rijetko normirano ostvarivanje dijela plaće za radni učinak za ta radna mjesta i uglavnom se isplaćuju osnovne plaće, međutim i tu postoji dilema da li u osnovicu ulazi dio plaće iz člana 76. Zakona o radu ako su ti elementi ostvareni.

Isto pitanje se odnosi i na obračun i naknadu plaća za vrijeme bolovanja s obzirom na to da je članom 46. Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH propisano da osnovicu za naknadu čini plaća isplaćena osiguraniku u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem nastaje slučaj na osnovu kojeg se stiče pravo na naknadu.

Dakle, navedeni zakon koristi pojam isplaćena plaća pa se postavlja pitanje da li se pod tim pojmom podrazumijeva osnovna plaća ili ukupno isplaćena plaća (osnovna plaća + radni učinak + dodaci iz člana 76 zakona + razne stimulativne naknade), drugim riječima da li radnik koji je na bolovanju ima pravo na naknadu plaće od osnovice koja predstavlja osnovnu plaću ili ukupno isplaćenu plaću.

Sumarno, da li poslodavac može npr. Pravilnikom o radu normirati da u naprijed navedenim i sličnim slučajevima osnovicu predstavlja osnovna plaća.

ODGOVOR 1: