Tržište halal-proizvoda i usluga će prema istraživanju Instituta za istraživanje tržišta Dinar Standard do 2020. godine dostići ukupnu vrijednost od preko dva triliona američkih dolara na godišnjoj razini. Dio ovog kolača uzima i naša zemlja koja ima najrazvijeniju halal-industriju u JI Evropi piše Oslobođenje.
Svaki mjesec tržište obogaćuju novi privrednici koji prilagođavaju svoje proizvode i usluge zahtjevima ovog tržišta. Najpoznatije i najuspješnije halal-tržište na svijetu jeste Malezija, koja je pionir halal-industrije. Ova zemlja svake godine unapređuje svoje tržište, dodatno razvija sekotre halal-industrije koja danas čini 5,1 posto izvoza ove zemlje. Da razvoj hala-industrije u ovoj zemlji ne stoji nego se i dalje nadograđuje pokazuje i podatak da je Malezija prva zemlja u svijetu koja pruža halal-posluženje na letovima nacionalne aviokompanije, a malezijski halal-standard danas koriste brojne kompanije širom svijeta.
Potrošnja halal hrane sve je veća i u evropskim zemljama, a naročito u Francuskoj kao najvećem tržištu, a halal-tržište u ovoj zemlji povećava se od sedam do deset posto godišnje. Procjenjuje se da vrijednost halal tržišta Europske unije iznosi preko 70 milijardi američkih dolara.
Imajući u vidu ove podatke, ne čudi da je i BiH krenula putem većeg razvijanja halal-industrije i tržišta, te BiH spada u sami vrh zemalja koje sve više uvode halal-standarde na području jugoistočne Evrope, te prema riječima Amira Sakića, direktora Agencije za certificiranje halal-kvalitete BiH, dnevnom listu Oslobođenje, naša zemlja ima najrazvijeniju halal-industriju u JI Evropi.
Kao i u drugim zemljama koje kreću putem razvoja halal-tržišta, u početku je i u BiH fokus bio na prehrambenoj industriji. Međutim, odavno se halal-tržište ne veže više samo za hranu, nego postaje koncept življenja i uključuje polako sve segmente života.
Stoga, danas pored hrane i pića sve više zemalja investira i razvija halal-standarde i u drugim sektorima kao što su kozmetika, logistika, farmaceutski sektor, a nedavno i turizam, što uključuje hala-restorane, halal-friendly hotele i slično.
Prilika da se vidi koji su to najnoviji trednovi, koje su to prednosti koje pruža hala-tržište, kako poslovati po principima islamskog bankarstva, ali i kako unaprijediti halal-turizma, koji postaje sve važniji jeste u Opatiji, gdje se početkom novembra održava World Halal Day Croatia.
Da je turizam izvanredna prilika za razvoj ovog tržišta pokazuje i podatak da se islamsko – halal tržište razvija brže od svjetskog prosjeka razvoja turizma, te stoga privlači sve veću pažnju.
Bosna i Hercegovina, također, postaje sve atraktivnija turistička destinacija čemu u prilog govori porast broja stranih turista i dobar rejting na skali najpoželjnijih halal-turističkih destinacija. Ipak, bez obzira na porast broja turista neophodno je dalje razvijati ovu oblast. A kako je u nedavnom razgovoru za Oslobođenje kazao Sakić, da bismo mogli adekvatno odgovoriti na sve veće zahtjeve halal-turista neophodan je planski pristup i sistemska podrška razvoju halal- turizma u BiH što podrazumijeva i aktivno uključenje i podršku države odnosno nadležnih ministarstava i svih turističkih djelatnika.
Halal-turizam se svakim danom sve više razvija i u Hrvatskoj gdje je, prema riječima nadležnih iz Centra za certificiranje halal kvalitete Islamske zajednice u Hrvatskoj, sve više zainteresiranih hotela, ugostitelja, turističkih agencija koje se žele halal-certificirati.
Očito je da postoji još puno prostora za rast islamskog tržišta ali treba nastaviti sa ulaganjima kako bi se osigurao stabilan rast usluge i sadržaja koji su dostupni za sve turiste, i uključiti se u razvoj ovog kako kažu najpserpsketivnijeg tržišta danas.
(Preneseno iz Oslobođenja)
