Britanski ambasador u Bosni i Hercegovini Edward Ferguson napisao je na svom blogu da bi volio da veći broj britanskih kompanija posluje u BiH ali da ju je trenutno teško predstaviti kao privlačnu za ulaganja, prenosi Fena.
Dodao je da, iako su neke firme koje ovdje rade veoma uspješne, taj uspjeh je postignut mukotrpnim radom, a veliki broj drugih kompanija koje pokazuju inicijalni interes za Bosnu i Hercegovinu, na kraju odluče da svoj novac ulože negdje drugo.
Ferguson je podsjetio da će EBRD 22. februara održati svoj godišnji Investicijski samit za zapadni Balkan u Londonu, te da će predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić predstavljati BiH, zajedno s još sedam premijera iz regiona.
Istakao je da je to sjajna prilika da britanskim i drugim investitorima bude poslana poruka da je BiH otvorena za investicije, te je on, nakon razgovora s velikim brojem britanskih i lokalnih investitora u prošloj godini, došao do svog recepta za ekonomski uspjeh u šest koraka.
Prvi je politička stabilnost, jer investitori najčešće ne vole rizike, pa je od ključne važnosti da zemlje šalju poruke dugoročne političke stabilnosti.
Ferguson navodi da je to je još jedan razlog zašto je priča o nelegalnim referendumima ili otcjepljenju toliko kontraproduktivna, a da, po britanskim standardima, svakodnevnim političkim diskursom u BiH dominiraju ekstremi stavovi s fokusom na podjelama i razlikama.
– Britanskim kompanijama jednostavno nije bitno da li su njihovi radnici Srbi, Hrvati, Bošnjaci, Jevreji, muškarci, žene, crnci, bijelci, homoseksualci ili heteroseksualci. Njima su bitne vještine. Tako da žele da čuju da je BiH spremna da iza sebe ostavi prošlost podjela i da se fokusira više na efikasnost a manje na etničku pripadnost – napisao je Ferguson.
Naglasio je da je drugi korak vladavina prava, za koju tvrdi da je u BiH u krizi, dok političari sa svih strana kritikuju, vrše pritisak i podrivaju državne pravosudne institucije.
– To mora prestati. Da, reforme su potrebne, na svim nivoima, kako bi se unaprijedila politička nezavisnost i efikasnost pravosudnog sistema. Ali se reforme moraju provesti trezveno i odgovorno, u skladu s evropskim standardima. Na primjer, sistem za rješavanje trgovinskih sporova je u groznom stanju. Znam britanske kompanije koje godinama čekaju da se njihov slučaj uzme u razmatranje. Korupcija je i dalje velika prepreka ulaganju. Za britanske je firme nelegalno plaćati mito, bilo gdje u svijetu. Ako budu otkrivene, mogu biti predmetom krivičnog gonjenja po britanskom zakonu. Tako da investitori žele da vide stvarne dokaze takozvane “borbe protiv korupcije”. Borba uvijek nosi žrtve, a takvih je još uvijek nedovoljno – tvrdi Ferguson.
Treći korak po njegovom mišljenju predstavlja povezanost i potrebno je veliko ulaganje kako bi se poboljšali postojeći i izgradili novi putevi i željeznice, kako bi se skratilo vrijeme putovanja kroz BiH i kako bi se BiH bolje povezala s regionom i širom Evropom.
Ferguson kaže da će bolja saobraćajna povezanost dovesti više turista i investitora i učiniti da BiH bude u boljoj poziciji da postane dio proširenog evropskog lanca nabavke, kao i da su značajni evropski fondovi na raspolaganju, ali da bi BiH pristupila tom novcu mora što prije potvrditi svoje prioritete u državnoj transportnoj strategiji i povećati sopstvene fondove putem povećanja akcize na gorivo.
Naredni korak je digitalna tehnologija, jer smatra da će ekonomija budućnosti biti podjednako digitalna kao što je fizička.
– Radikalna reforma obrazovnog sistema bi mogla pomoći BiH da se pozicionira ispred globalne ekonomije tako što će dati prednost praktičnom rješavanju problema i digitalnim vještinama. Tako se može privući pažnja velikog broja kompanija koje planiraju svoje biznise vratiti iz Azije u Evropu. A tako se može ohrabriti i novi poduzetnički duh koji ova zemlja očajnički treba – napisao je Ferguson, prenosi Federalna novinska agencija – Fena.
Kao peti korak naveo je efikasnost, te da bi BiH trebala objaviti rat birokratiji.
Ferguson smatra da Reformska agenda tu zaista može napraviti razliku, smanjenjem papirologije i smanjivanjem troškova poslovanja, putem fleksibilnijih zakona o radu i smanjenih poreskih obaveza za poslodavce.
– Moja ambasada pomaže da se to promjeni. Sa Svjetskom bankom radimo u Sarajevu i Istočnom Sarajevu kako bi olakšali otvaranje novih kompanija i nadamo se da će to rezultirati boljim rangiranjem BiH u godišnjem Izvještaju o lakoći poslovanja. Također se nadamo da ćemo pomoći da se uspostavi sistem gdje će se nove firme bilo gdje u BiH moći registrovati putem interneta, za samo jedan dan – naveo je Ferguson.
Šesti korak po njemu je podjela rizika, pri čemu ističe da su mnoge zemlje već shvatile da, ako žele privući poslodavce i investitore, moraju podijeliti rizik i trošak.
Ferguson je potcrtao da vlade zato sve češće kompanijama dozvoljavaju besplatno korištenje zemljišta i zgrada, uz dogovor da će, nakon određenog vremena, dobiti povrat svoje investicije, kao i da BiH treba razmotriti cijeli sistem poticaja za investitore.
(FENA)
