Profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Anto Domazet smatra da pozicija BiH u najnovijem izvještaju Svjetske banke “Doing Business“ pokazuje da reforme provodimo sporo i neodlučno, te da konkurenti to rade uspješnije i da zato nazadujemo.
– U izvještaju za 2018. BiH zauzima 86. mjesto od 190 zemalja. To jeste nazadak u odnosu na 2017. kada je zauzimala 81. mjesto, ali je pozicija u prošlosti bila i bolja i lošija – podsjetio je Domazet.
Pozicioniranje BiH po kvalitetu poslovne okoline, kako je naveo, treba promatrati u tri dimenzije.
Najprije u vremenskoj dimenziji i pratiti pozicioniranje BiH. Tu se, po njegovim riječima, uočava ciklično kretanje – napredovanje pa zaostajanje, dakle potpuna neizvjesnost i neodlučnost u reformama.
Druga dimenzija je odnos prema drugim zemljama, posebno našim konkurentima u regiji.
– Tu konstantno imamo lošiju poziciju. Ako pričamo da provodimo reforme, onda to naši konkurenti rade brže i uspješnije i ne sustižemo ih. Ove godine je Makedonija na 10. mjestu, Srbija na 43., Hrvatska na 51. i Albanija na 65. Dakle sve odreda daleko bolje pozicionirane od BiH – naveo je Domazet za Fenu.
Treće, strukturalna dimenzija pokazuje koje su oblasti kritične, a koje povoljne za naše rangiranje po lakoći poslovanja.
– Najbolje smo rangirani u lakoći obavljanja trgovine, dobijanja kredita i, gle čuda, u provođenju stečajeva koji traju oko 3,1 godinu. Najlošije smo pozicionirani u otpočinjanju biznisa, registraciji vlasništva, dobijanju građevinskih dozvola i priključaka struje – kazao je Domazet.
Napomenuo je da “Doing Business” ima svoja ograničenja.
– Prvo, ne vidi se visoka korelacija u ekonomskom rastu sa rangom neke zemlje. Tipičan primjer je Makedonija koja ima visoku 10. poziciju u svijetu, ali njene ekonomske performanse nisu značajno bolje od BiH ili zemalja regije. Drugo, u mnogim elementima, kao što su pribavljanje dozvola, priključaka struje i slično, uzimaju se pokazatelji situacije u glavnom gradu, za BiH u Sarajevu. Ako bi se uzimale neke druge sredine, koje su više prijateljske prema biznisu (Tešanj, Gradačac, Gračanica, Prijedor, Žepče, Široki Brijeg…) BiH bi bila znatno bolje rangirana – naveo je Domazet.
“Doing Business” i pored svih ograničenja, kako je dodao, trebalo bi da bude važan alat za reformsku orijentaciju i aktivnost vlada u BiH. U tom smislu, po njegovim riječima, bilo bi jako važno fokusirati se na prioritetne reforme koje mogu dati brz učinak u poboljšanju poslovne okoline.
– Reforme se testiraju i na performansama poslovne okoline. “Doing Business” pokazuje da zaostajemo i da zato treba promjeniti i fokus i intenzitet reformi – naveo je profesor Domazet.
Lakoća poslovanja (Doing Business) pokazuje rang zemalja prema kvalitetu poslovne okoline. On omogućava da zemlje mogu upoređivati svoj položaj naspram drugih zemalja. Tako se omogućava, kako je kazao Domazet, poređenje (benchmarking) koje stimulira vlade na stalne reforme za poboljšanje poslovne okoline. Ti reformski napori su usmjereni prema privatnom biznisu uz očekivanje da će povoljnije poslovna okolina privući investitore, omogućiti zapošljavanje, veću produktivnost i rast blagostanja u zemlji.
(FENA)
