Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović izjavio je jučer u Sarajevu da BiH u 2017. godini očekuju brojni izazovi, te da je postignut napredak u svakom pogledu, bez obzira na brojne teškoće.
Šarović je na jučerašnjoj panel diskusiji o temi “100 najvećih u BiH na putu ka Europskoj uniji” istakao kako je nevjerovatno da su neki iskoraci napravljeni u proteklih 15 mjeseci u klimi koja nije bila povoljna za bh. ekonomiju i EU integracije.
Panel diskusija je održana u sklopu dodjele priznanja “100 najvećih u Bosni i Hercegovini”, koju su organizovale Privredna štampa d.o.o. i Poslovne novine u saradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH.
Šarović je istakao da je 2017. godina ključna za dobijanje kandidatskog statusa, a kada je u pitanju ekonomija, u ovom trenutku se vrše procedure, što je već ispregovarano po pitanju adaptacije SSP-a.
„Zemlje članice Europske unije će, vjerovatno, potpisati adaptirani SSP do kraja godine, jer svaka posebno vrši proceduru prilagođavanja SSP-a kada je u pitanju BiH, a u odnosu na ulazak Hrvatske u EU. Mi ćemo to učiniti dosta ranije, već je na Predsjedništvu BiH, a očekuje se samo da Parlament BiH izvrši ratifikaciju, što znači da ćemo poslovati po tim uslovima najvjerovatnije od 1. januara 2017. godine”, istakao je Šarović.
On je dodao kako je optimista, te istakao da je liberalizacija neizostavan proces.
„Nikakvo zatvaranje ne može riješiti pitanje ekonomije i napretka BiH, već upravo liberalizacija koja će jednog dana dovesti BiH do punopravnog članstva u EU”, kazao je Šarović.
Rekao je kako je vjerovatno sljedeći korak, koji nas očekuje, napredak Srbije prema EU, te nas “očekuje ista priča kao i sa Hrvatskom, tako da nam “predstoji nova liberalizacija na koju treba biti spreman”.
Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Bruno Bojić kazao je da je EU najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH, a obim vanjskotrgovinske razmjene sa Unijom iznosio je prošle godine 70 posto i pokrivenost uvoza izvozom 62 posto.
Bojić je istakao da je BiH interesantna zemlja EU, posebno u političkom smislu, ali su joj interesantni i bh. potencijali u energetskom i prehrambenom sektoru, industriji, vodnim potencijalima, turizmu, šumama.
Prema njegovim riječima, preduzeća iz BiH moraju izdržati konkurentske pritiske EU, koja obilato daje podsticaje pojedinim proizvođačkim sektorima, a posebno prehrambenoj industriji.
“Uspostavljanje tržišne ekonomije u samoj BiH je poluga razvoja jačanja konkurentske pozicije njenih preduzeća. Kada je u pitanju pristup finansijskim sredstvima, BiH se može samo zadužiti kod komercijalnih banaka, koje imaju visoke kamatne stope, što smanjuje konkurentnost bh.preduzeća”, rekao je Bojić.
Prema njegovim riječima, fondovi EU, koji se ne koriste dovoljno, bi mogli biti od velike koristi privrednicima iz BiH, jer bi ta sredstva pomogla u tehnološkoj promjeni firmi, te poboljšanju infrastrukture zemlje, ali i za investiranje u turističke potencijale.
“Privredne grane u BiH i veliki potencijal zemlje, pored kadrova, predstavljaju mamac za privlačenje stranih investicija. BiH ima šansu, jer proizvodi kvalitetne proizvode, a Komora će i dalje zastupati privrednike, preko svojih asocijacija pomagati im, ali će i tražiti od nadležnih u BiH da se radi na poboljšanju poslovnog ambijenta u zemlji”, rekao je Bojić.
Direktor Tvornice cementa Kakanj, Country Manager HeidelbergCement Group u BiH i dugogodišnji predstavnik Vijeća stranih investitora u BiH Branimir Muidža kazao je da Vijeće stranih investitora djeluje već 12 godina i najvažniji proizvod je Bijela knjiga koja sadrži preporuke.
“Tretiramo oblasti koje smatramo najvažnijim i na koje bi se donosioci odluka trebali fokusirati kako bi se realizovale i tako poboljšao poslovni ambijent.
Prema ranijim podacima, 71 posto članica VSI smatra da je poslovni ambijant u BiH nepredvidiv. Pa tako se dešava da stižu dobre vijesti iz Brisela ali se ‘pomute’ političkom retorikom kojoj smo svjedoci ovih dana”, rekao je Muidža.
“Direktna strana ulaganja od 2007. godina opadaju iz godine u godinu.
Sa milijarde i dvjesto miliona eura, trenutno su na nivou od oko 250 miliona eura. I pored toga, privrednici se ne predaju, te nude konkretne preporuke. U posljednje dvije godine, od kako se krenulo sa Reformskom agendom, zaista osjetimo ozbiljan pristup da se krene sa reformama. Očekujemo vladavinu prava, političku i pravnu stabilnost i predvidivu situacija kada su u pitanju porezi“, istakao je Muidža.
Izvršni direktor za ekonomska pitanja “Bimala“ iz Brčkog Ševal Suljkanović kazao je da se uspješnost ove kompanije ogleda u kvalitetu njenih proizvoda i komercijalnom iskustvu koje se prenosi na mlade kadrove koji su iskorišteni za istraživanje tržišta.
“Osnovni postulat naše kompanije je da ‘kvalitet ne dozvoljava kompromis’, što je i razlog našeg uspjeha“, kazao je Suljkanović.
Kako je istakao, to je razlog što se prizvodi “Bimala“ nalaze na tržištu EU, a posljednje vrijeme i na tržištu Turske, Kine i Malezije.
Kada su u pitanju male kompanije u BiH, Suljkanović je istakao da treba naći modus, institucionalno, da im se pruži pirlika da izađu na tržište EU, jer imaju kvalitetne proizvode, ali nisu imali šanse za izlazak.
Ljiljana Kunosić, izvršna direktorica kompanije Bingo, je istakla da, pored brojnih izazova, kako pozitivnih, tako i negativnih, imaju dokaz da se može nešto napraviti.
„Bingo nije samo trgovinska kompanije, krećemo se ka proizvodnji sve više. Nemamo nikakvu pomoć, ni od strane inostranih kompanije, ni od bh.vlasti, a uspjeli smo napraviti kompaniju sa 6.600 uposlenih, koja će ove godine napraviti blizu milijardu KM prometa. Mi radimo, ali mnogo ne pričamo“, kazala je Kunosić.
Ona je istakla da je kompanija Bingo, radeći u bh.uslovima, već dijelom prilagođena za izlazak na evropsko tržište, boreći se i tražeći modus kako prevazići prepreke.
„Naš razvoj traje 25 godina, idemo postepeno korak po korak. Važno je gledati kako to drugi rade i prilagođavati se. Inače, podržavamo domaće proizvođače u svakom pogledu. Smatram da mediji trebaju podržati pozitivne priče, jer u BiH ima dosta dobrih i uspješnih firmi“, dodala je Kunosić.